Ukrupnjavanje crnogorskog bankarskog tržišta kroz licence može da predstavlja dobar signal za njegov budući razvoj, uz ograđivanje da Centralna banka (CBCG) u tom dijelu mora da bude promišljena i maksimalno pomogne zaposlenima, ocijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je agenciji Mina-business kazala da CBCG može pomoći mjerama određivanja kako i na koji način se to ili eventualna buduća spajanja mogu sprovesti, a da se ne otpušta veliki broj radnika, odnosno ako se to dogodi da se odredi dinamika otpuštanja.
„Spajanje Crnogorske komercijalne banke (CKB) i Societe Generale banke Montenegro, koje su među četiri najveće banke, predstavlja dvojako dobar signal u ovom trenutku na crnogorskom tržištu“, ocijenila je Kasalica.
Jedno je, kako je rekla, da dva značajna regionalna investitora još imaju povjerenje da smatraju da mogu na crnogorskom tržištu i dalje da postignu razvijenu uslugu i poboljšaju kvalitet svoje usluge kroz model spajanja.
„Da li se Societe Generale banka Montenegro sa globalnog stanovišta povlači sa ovog tržišta ili ne, to je u ovom trenutku potpuno nevažno za crnogorske potrošače na bankarskom tržištu“, dodala je Kasalica.
Ona je navela da je drugi faktor onaj koji se tiče posljednjih pet godina.
„CBCG je imala inflaciju licenci koje nijesu donijele nikakav dobar efekat za crnogorsko tržište, iako bi CBCG sigurno blago smanjenje kamata mogla da podvede pod to. Međutim, to nije bio nikakav uticaj na konkurenciju, jer kad se sve te banke saberu one ne mogu da pariraju trećini jedne od ovih koje se spajaju“, objasnila je Kasalica.
Prema njenim riječima, tekući bankarski sektor je još sa jakim povjerenjem zato što udarni bankari Crne Gore nadoknađuju nedostatak povjerenja prema udarnoj regulatornoj instituciji, odnosno CBCG.
„Takvo stanje ne može dugo da traje. U decembru su uvedene mjere CBCG prema dvije banke, od kojih je jedna promptno likvidirana i isplaćeni su mali deponenti u prilično jednostavnoj dinamici, što je bilo za očekivati, jer je manja banka u pitanju“, rekla je Kasalica.
Tu, kako smatra, treba istaći uznemiravajući faktor da su se javni administrativci hvalili preko primjera isplate malih deponenata Invest banke Montenegro (IBM) kako funkcionišu sistem i institucije države.
„Premija bankarske industrije kojom se puni Fond za zaštitu depozita (FZD) nije prihod ili rashod poreskih obveznika. Potrošači, odnosno korisnici bankarskih usluga posredno kroz aktivne kamatne stope i sve ostale provizije finansiraju bankarsku industriju koja može svoju premiju da plaća i izdvaja za FZD“, navela je Kasalica.
Prema njenim riječima, to je važan faktor koji domaći javni administrativci moraju da imaju uvijek u vidu, posebno kad se uzme u obzir da je Atlas banka i dalje pod mjerama prinudne uprave, a sada je u postupku dokapitalizacije prema slobodnim investitorima sa slobodnog tržišta.
„Nekako se stalno zaboravlja da su deponentima u Atlas banci i dalje sredstva blokirana, osim za isplate zarada, penzija i malog nivoa nekih odliva koji se tiču takvih davanja“, rekla je Kasalica.
U konkretnom to, kako je saopštila, znači da je donijeta odluka da se Atlas banka ne likvidira odmah, odnosno ne uvede u stečaj. To ne znači da mali i ostali deponentni u Atlas banci ne plaćaju skupu cijenu takve odluke.
„Da li će odluka o prodaji akcija na slobodnom tržištu donijeti tu vrstu umanjenja rizika koje je izazvala CBCG, sa podacima sa kojima sada raspolažemo, ne mogu dati pozitivan stav. A želim da vjerujem da je CBCG izašla iz svojih sujetnih odbrana i da je ipak donijela odluku koja će biti korisna bankarskom tržištu“, kazala je Kasalica.
Ona je upozorila da ukoliko ne bude tako, to će biti značajan odliv prema malim deponentima Atlas banke, ali i visok rizik za sistem.
„Naš sistem može na nivou makrosistema to da izdrži, međutim na nivou segmenta povjerenja to je visoko uznemiravajući faktor i hajde da vidimo kako će se to razvijati“, zaključila je Kasalica.
Bonus video:
