Milo Đukanović je kao premijer mogao potpisati odluku o davanju koncesije za gradnju male hidroelektrane firmi svog sina Blaža Đukanovića BB hidro, jer nije odlučivao o tome da li njegov sin ispunjava uslove već je samo potpisao odluku, navodi se u odgovoru Agencije za sprečavanje korupcije na zahtjev organizacije KOD da ispita da li je u ovom slučaju bilo kršenja zakona i konflikta interesa.
Vlada, kojom je predsjedavao tadašnji premijer Đukanović, na 174. sjednici od 6. oktobra 2016. godine, donijela je odluku o davanju koncesije za izgradnju male hidroelektrane ‘Bistrica’ firmi BB hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo, a nakon toga je tu odluku i potpisao.
“Javni funkcioner nije vršio svoju funkciju na način da je javni interes podredio privatnom ili izazvao sukob interesa u vršenju svoje funkcije jer su prava i obaveze u Ugovoru o koncesiji utvrđene na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane ‘Bistrica’, koji ugovor je potpisao ministar ekonomije, i koji je nakon verifikacije odluke o davanju koncesije cijenio ispunjenost uslova za zaključenje ugovora”, naveli su iz Agencije.
Iz ove Agencije navode da su odluci o dodijeli koncesije koju je potisao Milo Đukanović, prethodila druga dokumenta koje je BB hidro pribavio, kao što su energetska dozvola od Ministarstva ekonomije na čijem čelu je tada bio Vladimir Kavarić i urbanističko-tehničkih uslova od Ministarstva održivog razvoja i turizma kojim je rukovodio Branimir Gvozdenović.
Naveli su i da je Vlada 6. oktobra 2016. usvojila odluku o dodijeli koncesije premijerovom sinu na osnovu već izdate energetske dozvole.
“Vlada je obavezna da verifikuje odluku o davanju koncesije kada su ispunjeni uslovi iz energetske dozvole i ne može odbiti da verifikuje odluku o davanju koncesije, dok je samo Ministarstvo ekonomije ovlašćeno da cijeni da li su ispunjeni uslovi nakon donošenja odluke da dođe do zaključenja ugovora o koncesiji”, naveli su u obrazloženju iz Agencije kojeg je potpisao njen direktor Sreten Radonjić.
Oni podsjećaju da je Đukanović bio javni funkcioner u Vladi, a da je prema Zakonu o državnoj upravi i Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave propisano da drugi organ - Ministarstvo ekonomije vodi energetsku politiku i izdaje energetske dozvole.
OrganizacijA KOD je zahtjev za ispitivanje mogućeg konflikta interesa u ovom slučaju predala na osnovu Zakona o sprečavanju korupcije u kojem piše:
“Javni funkcioner je dužan da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Sukob interesa u vršenju javne funkcije postoji kad privatni interes javnog funkcionera utiče ili može uticati na nepristrasnost javnog funkcionera u vršenju javne funkcije”.
Sada nepotvrđeni konflikt interesa je u tome što su premijer, Vlada i Ministarstvo ekonomije kao njen dio, odlučivali o ugovoru sa firmom premijerovog sina od kojeg bi on ostvario ličnu imovinsku korist. BB hidro nakon završetka izgradnje male elektrane imaće pravo na novac iz subvencija za obnovljive izvore, stavke koja se nalazi na računu za struju svakog domaćinstva.
“Prokletije” odbačene jer je Milo zaposlen u Vladi, a privatno je radio za Ministarstvo
Agencija za sprečavanje korupcije ranije je odbila zahtjev organizacije KOD za provjeru da li je bilo kršenja zakona u slučaju “Prokletije” kada je 2015. posao izrade prostornog plana za Prokletije dobila firma premijerovog brata Aca Đukanovića, čiji je podugovarač bila firma samog premijera Mila Đukanovića - Capital invest. Odluku o potrebi izrade dog plana prethodno je potpisao Milo Đukanović.
Razlog za odbijanje bio je što je taj slučaj, prema njihovom mišljenju, zastario jer oni rade po zakonu koji važi od 1. januara 2016. godine.
Na dopunski zahtejv KOD-a da provjeri da li je Milo Đukanović prekršio zakon kada se mjesec dana nakon završetka premijerskog mandata zaposlio u svojoj firmi Capital invest, koja je još imala ugovoren posao sa državom u vezi sa izradom plana za Prokletije, Agencija je i tada utvrdila da nije prekršen Zakon o sprečavanju korupcije.
U Zakonu piše da “javni funkcioner ne može u periodu od dvije godine po prestanku javne funkcije da zasnuje radni odnos, odnosno uspostavi poslovnu saradnju sa pravnim licem, preduzetnikom ili međunarodnom ili drugom organizacijom koji, na osnovu odluka organa vlasti u kojem je javni funkcioner obavljao funkciju, ostvaruju korist”.
Iz Agencije su, kao obrazloženje svoje odluke da bivši premijer ipak nije prekršio zakon, naveli da je Đukanović bio zaposlen u Vladi, a da je posao javne nabavke u ovom slučaju vodilo Ministarsto održivog razvoja i turizma.
Bonus video:
