Za uvođenje drugog koncesionara za pilotažu privez/odvez brodova, remorkažu i tegljenje u barskom akvatorijumu ne postoji javni interes i negativno bi uticalo na sigurnost plovidbe, bilo bi suprotno evropskoj legislativi i praksi, ali i pozitivnom pravu Crne Gore, koje reguliše način davanja koncesija, a imalo bi i velike negativne ekonomske posljedice.
To je u intervjuu za PR Centar kazala Nela Vitić, izvršna direktorka "Ocean Montenegro", koji je sadašnji koncesionar.
Brojne su vaše primjedbe na Koncesioni akt koji je bio na javnoj raspravi. Na čemu temeljite tvrdnje da namjera Ministarstva pomorstva i saobraćaja o uvođenju više koncesionara u barskom akvatorijumu nije u javnom interesu?
Lako je to zaključiti. I na javnoj raspravi su to i saopštili bez uvijanja – da su Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore i Lučka uprava na zahtjev zainteresovanog lica inicirali postupak dodjele koncesije za pružanje lučkih usluga u luci Bar bez ikakve prethodne analize opravdanosti ostvarivanja javnog interesa ili plana Vlade.
Pritom, u predloženom koncesionom aktu se niti pominje niti se vodi računa o ugovorom i zakonom zaštićenim pravima postojećeg koncesionara, iako svi izvještaji Lučke uprave o nalazima kontrole poslovanja postojećeg koncesionara – Oceana Montenegro ukazuju da isti u svom poslovanju slijedi standarde koji su znatno viši od onih koji su propisani nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima. Da su prvo uradili pomenutu analizu, jasno bi zaključili da se, naročito s aspekta sigurnosti pomorske plovidbe, koji je jedan od glavnih pokazatelja ostvarivanja javnog interesa u ovoj regulisanoj djelatnosti, ne može govoriti o postojanju razloga za dodjelu druge koncesije za obavljanje ove zahtjevne i sa sigurnosnog aspekta naročito osjetljive djelatnosti.
Zar raspisivanju koncesionog akta ne prethodi analiza opravdanosti javnog interesa?
Trebalo bi da je tako, ali Ministarstvo pomorstva – Lučka uprava je tek nakon javne rasprave o prijedlogu koncesionog akta uradilo analizu opravdanosti. Da je drugačije, predstavili bi je na javnoj raspravi. Insistirali smo da se uradi i tražili smo je na uvid, i tek je prije tri dana, nakon brojnih urgencija dobili na uvid. I površnim čitanjem je jasno da u njoj nema argumenata.
Da bi se jedan dokument mogao nazvati analizom, a posebno analizom opdavdanosti ostvarivanja javnog interesa, potrebno je da isti pruži sveobuhvatne pravne, ekonomske, finanansijske, fiskalne, socijalne i druge relevantne uglove sagledavanja ostvarenja javnog interesa u određenom slučaju. Ta „analiza“ ne pruža gotovo nikakav analitički osvrt koji bi mogao poslužiti kao temelj na kome bi se mogli izvući zaključci da se pokretanjem postupka za dodjelu nove koncesije za lučke usluge ostvaruje javni interest. Dokument je u svojoj formi zapanjujuće štur i kratak, metodološki manjkav, i svodi se na prepričavanje prijedloga koncesionog akta koji je ranije izložilo Ministarstvo.
Mi ćemo svoju analizu, koju je radio međunarodni tim eksperata, a koja vrlo detaljno i analitički argumentuje da je teško naći ikakav osnov za opravdavanje zadovoljenja javnog interesa u ovom slučaju, dostaviti svima onima kojima može pomoći kod donošenja odluke.
Jesu li u javnoj raspravi uvažene vaše sugestije?
Pored vrlo problematičnog pokušaja da se na nekoliko strana nesuvislo opravda javni interes bez ikakvih ozbiljnih argumenata koje je pružilo Ministarstvo – Lučka uprava, isti organ je nakon više puta iznošenih pravnih argumenata koji su ozbiljna prepreka daljem razvoju ove inicijative odlučio da iste izignoriše u nedostatku kontra-argumentacije.
Većina naših sugestija je i nakon ove rasprave ostala bez kvalitetnog odgovora predlagača, i to je ono što dodatno zabrinjava ne samo nas, već i glavnog pregovarača Evropske unije za Crnu Goru koji je nedavno sa svojim timom iz Brisela razgovarao sa mnogim poslovnim asocijacijama i kompanijama uključujući i našu, baš o kvalitetu javnih rasprava i institucionalnoj odgovornosti. Na tom sastanku je posebna tema bilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva kao primjer loše prakse, sa čime smo nažalost samo mogli da se složimo.
Tvrdite da je postupak pokrenut suprotno interesu očuvanja sigurne plovidbe, ali i praksi i zakonodavnom okviru EU. Zar Evropa ne podstiče konkurenciju?
Evropska praksa u ovom dijelu je zaista vrlo jasna. Ocean Montenegro je u toku javnih konsultacija skrenuo pažnju na Uredbu Evropskog Parlamenta (EU) 2017/352 koja jasno navodi da se usluge pilotaže smatraju uslugama od javnog interesa i da su, prema tome, izuzete iz poglavlja II koje se tiče pristupa tržištu odnosno pravila o zaštiti konkurencije. Takođe, Parlament Evropske unije je istakao sljedeći zaključak prilikom usvajanja navedene uredbe: „Pilotaža pruža neophodnu i jedinstvenu uslugu u industriji pomorstva, koja bi, ukoliko bi bila otvorena za konkurenciju, ugrozila pomorsku sigurnost i bezbjednost, zaštitu životne sredine i efikasnost luka. Ova usluga bi shodno tome trebalo da bude isključena iz obima ovog Poglavlja“. Povrh svega, najveći broj EU luka je ovu djelatnost i povjerio samo jednoj kompaniji ili eventualno konzorcijumu koji pruža ovu uslugu kroz jednu dozvolu ili koncesiju. Primjera radi, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske u svom pravilniku o polotaži jasno definiše da se mogućnost obavljanja pilotaže na jednom području može dodjeliti samo i isključivo jednom preduzeću.
Dovoljno je vidjeti da i mnogo veće evropske luke, Trst, Đenova, Kopar čak i u najveća evropska trgovačka luka Roterdam u toj oblasti imaju samo jednu koncesiju, tj jednu dozvolu. Čak i kad poslove obavljaju tzv. “bratstva” sastavljena od više kompanija, dodjeljuje se samo jedna koncesija.
Zanimljivo je i za čuđene je da je, na naše podsjećanje, tokom javne rasprave, na evropsku praksu i EU legislativu, direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan, koji je vodio glavnu riječ na raspravi, dvaput ponovio da se Crna Gora još ne mora pridržavati evropskih pravila, odnosno da će Ministarstvo uprkos tom saznanju postupiti na način direktno suprotan EU praksi i legislativi.
Logično je da se pitamo čiji je interes, ako već nije javni, da se s ovim žuri prije otvaranja Poglavlja 8 u pregovorima o pristupu EU i čiji je interes da se radi mimo prakse prakse i preporuka EU.
Posebno je pitanje zašto se javna rasprava vodila u Upravi pomorske sigurnosti i zašto se direktor te uprave g. Kočan ponaša već kao direktor spojene Lučke uprave i Uprave na čijem je čelu, iako to nije.
Možda Ministarstvo pomorstva i saobraća želi da još jednom koncesionom naknadom poveća prihode državnog budžeta?
Uvođenje dodatnog koncesionara na kratak rok ne bi dovelo do povećanja prihoda po osnovu fiksne koncesione naknade. Oni bi u najboljem slučaju ostali isti, ali bi sigurno dovelo do gubitaka na strani javnih prihoda. Prosječan godišnji gubitak javnih prihoda iznosio bi 142.033,00 € (varijabilna koncesija 21.317eura, porez na dobit 21.211 eura, porez na zarade i doprinosi za socijalno i penzijsko osiguranje u iznosu 99.50 eura). Dugoročno posmatrano, ekonomske posljedice davanja novih koncesija bi finansijski “iscrpili” kompaniju koja je prepoznata od strane Poreske uprave kao jedan od obveznika sa najvećim stepenom fiskalne discipline i svrstana je visoko na bijeloj poreskoj listi i koja bi, usljed uvođenja novog koncesionara na limitiranom tržištu, bila prinuđena da dio svojih zaposlenih otpusti.
Dakle, ne bi došlo ni do povećanja broja zaposlenih, ali je, ipak, najvažnije to što zapravo uopšte ne postoji opravdan javni interes da bi se uvodio novi koncesionar. Izostanak pravila kojima se reguliše pružanje usluga od strane više koncesionara bi dovelo do povećanja rizika po sigurnost i bezbjednost ljudi, imovine i plovidbe odnosno potencijalno može stvoriti tehničke i operativne probleme, pa čak i potpuno onemogućavanje pružanja lučkih usluga u Luci Bar, a prije svega usluga pilotaže.
Ako Ministarstvo želi, čak i suprotno EU preporukama, konkurenciju u toj oblasti, zašto onda ne želi kredibilne kompanije i novim koncesionim aktom ne predvidi iste uslove za dodjelu koncesije kao što je to važilo za Ocean Montenegro, prije svega u pogledu potrebnih referenci, istorije obaljanja djelatnosti odnosno obavljanja iste u periodu od najmanje 5 godina, ali i minimalno 5 miliona eura prometa u prethodnom periodu.
Ako već nije nekome obećalo posao, a mnogi su pokazatelji da jeste, zašto Ministarstvo saobraćaja ne postavi uslove koji bi u Crnu Goru doveli renomirane i kredibilne kompanije, jer po sadašnjem stanju stvari, koncesiju može dobiti i kompanija koja nema nikakvog iskustva u obavljanju ove djelatnosti i bez poslovnih i finansijskih referenci koje je preporučuju a sudeći po kometarima sa javne rasprave, nisu čak ni u obavezi da budu vlasnici remorkera već je Ministarstvo dozvolilo da se dostavi samo ugovor o zakupu broda.
Optužbe da je Ministarstvo već nekome obećalo dobijanje koncesije su ozbiljne. Na čemu ih temeljite?
Ne vidimo drugi razlog. Sami su priznali da su cio postupak pokrenuli na zahtjev "zainteresovanog lica". Svi izvještaji i Lučke uprave i Ministarstva govore o tome da Ocean Montenegro koncesione usluge obavlja po najboljim evropskim standardima, čak se konstatuje i unapređenje flote novim remorkerom koji se može koristiti i u evropskim lukama.
Ako nema povećanja broja brodova u posljednjih pet godina kojima su bile potrebne te usluge (iako Ministarstvo netačno tvrdi da ima), ako je javni interes u potpunosti ostvaren (a to priznaje i Ministarstvo), a jedna kompanija iz Bara se hvali da je već kupila i dovezla, doduše stari remorker, opravdana je naša sumnja da je nekome obećano davanje tog posla.
Ono što je sigurno jeste to da nema ni javnog interesa, ni ekonomskog interesa, nema povećanja broja brodova i obima posla, nema ni ekonomske opravdanosti, tako da je opravdana naša sumnja da se iza svega krije nečiji privatni interes
Koje ćete korake dalje preduzeti?
Ocean je ozbiljna kompanija, koji uspješno posluje i u lukama Trst i Kopar, trudi se da bude odgovoran partner, koji će služiti za primjer i drugim stranim kompanijama kako je moguće imati fantastičnu poslovnu priču u Crnoj Gori. U tome smo se zaista svojski potrudili, što je svojevremeno pohvalila i EU u Izvještaju o progresu iz 2011.
Naši argumenti su dočekani sa dosta razumijevanja na drugim adresama u okviru Vlade Crne Gore, poslovnih asocijacija čiji smo član – prije svega Savjeta stranih investitora i Američke privredne komore, i evropskih i međunarodnih institucija sa kojima smo razgovarali. Zato i dalje vjerujemo da će odgovorna politika Vlade biti brana svakoj, pa i ovoj, neopravdanoj i inicijativi koja je u svakom aspektu usmjerena protiv interesa Crne Gore. Nadamo se da će i u Ministarstvu saobraćaja sagledati sve činjenice i javni interes i da će i gospodin Kočan i ministar Nurković uvidjeti da je poželjno i dobro za našu državu da slijedimo evropske preporuke i praksu.
Svima ćemo opet dostaviti ozbiljnu analizu, iz koje se jasno vidi je uvođenje novih koncesionara na ograničenom prostoru barskog akvatorijuma, i to na ovaj način, suprotan i javnom interesu i evropskoj praksi, posebno s bezbjednosnog, sigurnosnog i ekonomskog aspekta.
Kao ozbiljna evropska kompanija, da je došlo do porasta obima posla, i mi bismo se uključili u traženje načina kako da se uključi više kompanija, a da to ne bude suprotno EU praksi i legislativi. Ocean Montenegro će uvijek biti odgovoran i pouzdan partner, kao što je bio i do sada.
Bonus video:
