Dok Norveška planira da do 2025. u potpunosti pređe na automobile na električni pogon, iz crnogorskog Ministarstva ekonomije ne žele ni da odgovore na pitanja da li i kada planiraju podsticajne mjere za korišćenje električnih automobila, što je jedna od mjera Pariskog sporazuma protiv globalnog zagrijavanja.
U Crnoj Gori, prema podacima Monstata, prošle godine je registrovano 106 vozila na električni pogon, a riječ je o vozilima koji se koriste u turističkim naseljima Porto Montenegro, Luštica bej, Sveti Stefan i Slovenska plaža za prevoz gostiju unutar tih naselja.
Broj električnih vozila iznosi 0,045 odsto od ukupnog broja registrovanih vozila u Crnoj Gori kojih ima 235.000.
U Crnoj Gori ima 24.000 registrovanih vozila, ili nešto više od 10 odsto, koja su proizvedena prije 1992. godine i nemaju ni euro1 standard, odnosno ni najosnovnije ekološke zaštite.
Najnoviji euro6 standard, koji mora da zadovolji stroge norme u emisiji štetnih gasova, nalazi se u vozilima proizvedenim od 2014. godine, a takvih je u Crnoj Gori registrovano oko 21.000, odnosno devet odsto ukupnog broja.
Registrovano je 61.000 vozila starijih od 20 godina, odnosno 26 odsto od ukupnog broja.
Registraciju je prošlo i 414 vozila starijih od 40 godina.
Prema vrstama goriva, čak 70 odsto vozila, ili 168.000, koristi dizel.
Benzin koristi 56.000 vozila, od čega su 462 koja mogu da koriste samo super 98.
Na auto-gas ide 8.000 vozila.
Broj električnih automobila u Evropi stalno raste, što države podržavaju brojnim podsticajnim mjerama poput ukidanja poreza prilikom kupovine, besplatne registracije i parkinga, popuste od 50 odsto na putarine na autoputevima i trajektima...
Sve zemlje EU su odredile planove kada će prestati da proizvode, ili da zabranjuju uvoz automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Njemačka je tako nedavno donijela odluku da proizvođači moraju do 2040. prestati da proizvode motore na tečna naftna goriva.
Ispunjavanje tih standarda zavisi od kupovne moći građana, ali i od odluka vlasti koje bi raznim olakšicama omogućile da električni automobili postanu jeftiniji i pristupačniji većini građana. Koliko je Crna Gora blizu tom cilju pokazuje podatak Zavoda za statistiku Monstat da je prošle godine prvi put registrovano 25.000 vozila, dok je 4.300 mlađe od godinu dana. To znači da je uvezeno 24.000 polovnih vozila i dokazuje da veoma mali broj kupaca može sebi da priušti nov automobil, čak i na rate.
Hrvatska je pokrenula fond za podsticanje građana za kupovinu električnih automobila. Budžetom za prošlu godinu za podsticaje je predviđeno 1,6 miliona eura.
Ako ste u određenim kategorijama, možete dobiti povoljnost da vas država časti sa 40 odsto vrijednosti vozila.
Prema njihovim podacima, prelazak 100 kilometara električnim vozilom može koštati 1,35 do 2,7 eura. Na primjer, ako klasični automobil troši prosječno šest litara godiva na 100 kilometara, taj trošak iznosi oko 7,8 eura.
Međutim, električni automobili su i dalje znatno skuplji od klasičnih, ali se i ta razlika sa vremenom smanjuje.
Turisti sa e-vozilima teško mogu napuniti baterije u CG
Novije vrste električnih automobila mogu sa jednim punjenjem da prelaze sve veće razdaljine i da razvijaju veće brzine, pa ih vlasnici više ne koriste samo sa kratke gradske vožnje, već i za odlaske na duža putovanja i odmore.
Zbog toga je za očekivati da takvi turisti uskoro dođu i u Crnu Goru.
Punionice za vozila postoje samo u Porto Montenegro, naselju Luštica bej i na Svetom Stefanu, od čega su na Luštici i Svetom Stefanu otvoreni i za druge korisnike ako ih bude.
Da bi turisti koji koriste električne automobile došli u Crnu Goru moraju da budu sigurni da će imati dovoljno mjesta gdje mogu napuniti baterije.
Standard iz razvijenih zemalja je da jedna punilica električnih automobila treba biti na 50 do 100 kilometara.
Bonus video:
