Minimalna zarada u Crnoj Gori treba da se kreće ka 300 eura neto, uz obaveznost promjene obračuna plata (ukidanje stopa na bruto primanja i uvođenje stopa na neto primanja), kao i uvođenje kategorija neoporezivih neto primanja i progresivnog oporezivanja, što je i jedna od mjera iz ekonomskog programa Građanskog pokreta URA “Posao za sve” kazala je danas Ljiljana Popović-Moškov članica Predsjedništva ove stranke.
Ona vjeruje da bi privredu u Crnoj Gori (koju uglavnom čine mikro i mala preduzeća) trebalo rasteretiti načina obračuna zarada sa sadašnjih 67 odsto na ispod 50 procenata do 2030. godine uz beskompromisno rješavanje problema sive ekonomije.
“Povećanje minimalne zarade mora pratiti smanjenje poreza i doprinosa na zarade ili zadržavanje postojećih uz promijenjen način obračuna, a ukoliko se to ne dogodi za rezultat ćemo imati uništenje i zatvaranje mnogih malih biznisa a time i ogromno povećanje broja nezaposlenih. U preko 90% slučajeva poslodavci prikazaju minimalne zarade u svom poslovanju iz razloga ogromnog zahvatanja države na ime poreza i doprinosa, čije opterećenje ne može podnijeti veliki broj manjih privrednih subjekata koji čine većinu subjekata u Crnoj Gori. Ako se zna da na 200 eura isplaćene neto zarade, poslodavac ukupno mora državi uplatiti 65% ili 130 eura na ime poreza i doprinosa, može se bez posebnog ekonomskog znanja zaključiti koliko su plate ogromno opterećenje za privrednike i da njihovi biznisi jednostavno ne bi izdržali obračunavanje realnih zarada”, tvrdi Moškov.
Navodi da prema zadnje ažuriranim podacima iz Monstata, broj zaposlenenih u Crnoj Gori iznosi 182.368, što znači da čak 39 odsto zaposlenih prima minimalnu neto platu u iznosu od 193 eura.
“Međutim u realnosti ovaj podatak nije tačan, jer se nalaze načini (legalni i ilegalni) da se nadomjesti razlika od “zvanične” do stvarno dogovorene zarade između zaposlenog i poslodavca. Statistika pokazuje jedno a u realnosti se dešava sasvim drugo. Tako na primjer svi znamo da su neto zarade odnosno primanja zaposlenih u Crnoj Gori za onih 70.000 ljudi koji prema Poreskoj upravi primaju 193 eura, mnogo veća od te sume i da se u praksi nalaze drugi načini za isplatu realnih neto plata. Postoje zakonske mogućnosti za tzv. dostizanja neto zarada do realnog nivoa, kao što je obračun neoporezivih dnevnica, podizanje dividendi i sl. ali postoje i one proistekle iz sfere “sive ekonomije”, odnosno iz prihoda ostvarenih u gotovini koja ne prolazi legalne tokove poslovanja. Kao posljedicu ovakvog poslovnog ambijenta, imamo krivi podatak, kako o visini prosječne zarade u Crnoj Gori, tako i o broju zaposlenih sa minimalnim primanjima” ocjenjuje Moškov.
Ona ističe da se prijedlozi Građanskog pokreta URA koji su predstavili u ekonomskom program “Posao za sve” sljedeći:
"Ukinuti obračun po odbitku odnodno na neto zaradu primjeniti postojeće stope poreze i doprinosa. To znači da bi pri 300 eura isplaćene neto zarade porez i ostali doprinosi iznosili 45,77 % ili 137 eura, dok je pri sadašnjem načinu obračuna zahvatanje 65%. Uz ovakav način obračuna poslodavci bi usljed manjeg opterećenja prikazivali relanije zarade, manje bi bilo “sive ekonomije”, realnije bi bili prikazani prihodi preduzeća (a time i PDV) a statistički podaci kao osnov za upravljanje bili bi realniji
Ostaviti postojeći način obračuna ali minimalac osloboditi poreza. To bi značilo da pri neto zaradi od 300 eura, zahvatanja iz minimalca bi iznosila 51,66% ili 158 eura što bi u odnosu na sadašnji minimalac bilo minimalno opterećenje za privredu od 28 eura po zaposlenom koji prima minimalac. I pri ovoj opciji, privrednici bi realnije prikazivali zarade a naši statistički podaci bili tačniji.
Za sve neto zarade iznad minimalnog iznosa uvesti progresivno oporezivanje po kategorijama primanja: npr za zarade od 301-600 eura stopa poreza da iznosi 9%, od 601-1000 stopa poreza da iznosi 12%, od 1001-1500 stopa poreza 14 %, od 1501-2000 stopa poreza da iznosi 16% i preko 2000 stopa poreza da iznosi 18%, uz obavezu ukidanja sadašnjeg obračuna po odbitku."
Popović- Moškov tvrdi i da je u zemljama EU urađen takav sistem oporezivanja da se ide ka redistribuciji od bogatih ka siromašnijima.
“Primjera radi, u Austriji se plata do 1000 eura uopšte ne oporezuje. Sve ove zemlje, (pa čak i bivše Jugoslavije) imaju i iznose plata koji se uopšte ne oporezuju i tako se podstiče privreda i zapošljavanje”, zaključuje ona.
Bonus video:
