Održiva valorizacija prirodnih potencijala, u cilju ostvarivanja ekonomskog rasta, nesporna je potreba i osnov za dostizanje većeg životnog standarda, ocijenio je potpredsjednik Vlade, Milutin Simović i dodao da rast mora biti održiv i zelen.
On je na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji Zeleni dani 2019 - ostvarivanje potencijala za zeleni rast, kazao da je zeleni rast jedan od najvažnijih pitanja 21. vijeka.
“Zeleni rast podrazumijeva postizanje ekonomskog rasta i razvoja uz istovremeno osiguranje obnavljanja prirodnih resursa koji su nam itekako potrebni. Ohrabren sam činjenicom da je riječ koja se najviše ponavlja upravo rast. Moramo da rastemo održivo i zeleno”, poručio je Simović.
On je na konferenciji, koju su organizovali Vlada, Privredna komora (PKCG) i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kazao da Crna Gora obaveze koje preuzima u međunarodnim organizacijama i asocijacijama doživljava kao doprinos koji mora dati za bezbjednu, sigurnu, održivu, zdravu i zelenu planetu Zemlju.
“Sve to moramo raditi uz svakodnevno inoviranje formule koja će nam obezbijediti rast i održivi razvoj, uvećanje životnog standarda i ukupnog prosperiteta svih naših građana”, kazao je Simović.
Održiva valorizacija prirodnih potencijala u cilju ostvarivanja ekonomskog rasta nesporna je, kako je rekao, potreba svih zemalja, a posebno onih u razvoju, za dostizanje ostalih brojnih ciljeva održivog razvoja, tehnološkog napretka, prozivodnje i potrošnje, održive infrastrukture, inovacija, kvalitetnog obrazovanja i zdravlja, rodne ravnopravnosti i kvalitetnog vodosnabdijevanja.
Prema njegovim riječima, održivi razvoj i upravljanje značajnim prirodnim potencijalima kojima raspolože Crna Gora u oblastima turizma, energetike i poljoprivrede za nas predstavljaju strateške odrednice i odgovornost prema sadašnjim i budućim generacijama.
“Nesporne su potrebe očuvanja i valorizacije prirodnih resursa i njihova neraskidiva veza sa održivim razvojem”, dodao je Simović.
On je kazao da su identifikovali oblasti koje su posebno predmet pažnje, a odnose se na istraživanje i razvoj, obnovljive izvore energije, poljoprivredu i ruralni razvoj i socijalnu sigurnost.
“Crna Gora je od 24. maja do 2. juna prvi put proizvela dovoljno energije iz OIE za zadovoljenje svih potreba čime se naša zemlja pridružila malom broju zemalja koje su iz domaćih OIE proizveli svu potrebnu energiju”, precizirao je Simović.
On je poručio da se mora imati zeleni i prosperitetni život, a ne samo zeleni dani.
“Očuvanje životne sredine zadatak je za sve institucije i svi mogu dati svakodnevno svoj doprinos”, dodao je Simović.
Predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović, kazao je da Komora baštini osnovnu ideju sveukupnog razvoja Cren Gore.
“Komora kao zastupnik privrede promoviše njene osnovne vrijednosti kao što su podizanje svijeti o zaštiti životne sredine i postizanje ciljeva održivog razvoja”, kazao je Golubović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je još u inicijalnoj fazi razvoja zelene ekonomije.
“Imajući u vidu njena prirodna bogatstva i opšte pravce razvoja privrede, čini se da je transformacija ka zelenim alternativama najbolji način za postizanje dugoročne održivosti”, dodao je Golubović.
On je rekao da se mora raditi na podizanju svijesti privrede o zaštiti životne sredine, korišćenjem lokalnih resursa, znanja i iskustava.
Golubović je naveo da su pred Crnom Gorom, kao budućom članicom EU, velike i finansijske izuzetno zahtjevne obaveze na području zaštite životne sredine.
“Zaštita životne sredine aktuelna je tema i Poglavlje 27 je jedno od najkompleksnijih u pregovaračkom procesu”, rekao je Golubović.
PKCG, kako je kazao, učestvuje u mnogim projektima koji imaju za cilj efikasniju upotrebu resursa, kao što je Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori.
“Predzeća su dobila 380 hiljada eura bespovratnih sredstava za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju nivoa emisije ugljendioksida”, rekao je Golubović.
Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Daniela Gasparikova, kazala je da konferencija predstavlja ponovno potvrđivanje posvećenosti Crne Gore i cijelog regiona održivom razvoju i zelenoj ekonomiji.
“Ekonomski rast je donio bolji životni standard državi i njenim građanima, međutim prednosti tog rasta nijesu distribuirane na pravičan način”, navela je Gasparikova.
Ona je dodala da danas jedna četvrtina crnogorskih građana ostaje u riziku da sklizne u siromaštvo i da izgubi prednosti razvoja koje su ostvarene tokom prethodne decenije.
“Rast se dešavao na račun životne sredine i to često nije monetizovano.
Zagađenje vazduha se često povezuje sa megagradovima i razvijenom industrijom, ali bi bilo zanimljivo da u Crnoj Gori izmeđi 2013. i 2016. preko 100 dana godišnje kvalitet vazduha nije ispunjavao zacrtane standarde”, kazala je Gasparikova.
Prema njenim riječiam, jedan od ključnih ciljeva UNDP-a je podrška zelene transformacije ekonomije kako bi do toga došlo na blagovremen i predvidiv način.
Zamjenica gradonačelnika Podgorice, Slađana Vujačić, kazala je da Glavni grad nastoji da bude prepoznat kao pozitivan primjer u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti, odnosno postizanja što većeg stepena sinergije i saradnje sa lokalnim samoupravama u cilju efikasnije implementacije globalnih zahtjeva i politika.
Bonus video:
