Nejasno je da li je bivši direktor Atlas banke Đorđe Đurđić lagao tužioca Milivoja Katnića ili Privredni sud, tokom svjedočenja 2017. godine i to pod zakletvom.
Đurđić je prije dva dana u Višem sudu u Podgorici, nakon prethodnog tamničenja, priznao krivicu, odnosno da je po nagovoru većinskog vlasnika banke Duška Kneževića 2015. godine potpisao spornu bankarsku garanciju u korist firme Kaspia Property Holdings.
Kao svjedok, tokom sudskog postupka pred Privrednim sudom u 2017. godini, pod zakletvom to nije ni pominjao, već je naveo da je bio izdat samo nacrt garancije.
Još tokom 2016. godine sudija Privrednog suda Zoran Ašanin, po službenoj dužnosti, poslao je taj predmet Specijalnom tužilaštvu i Katniću prije početka parnice, ali su mu spisi poslije nekoliko mjeseci vraćeni.
Policija i tužilaštvo krenuli su u ozbiljnu istragu tek sa dvije i po godine zakašnjenja, kada je, kako je ocijenio dobar dio javnosti, Knežević pao u nemilost vladajuće političke i finansijske oligarhije.
Privredni sud na kraju nije povjerovao svjedoku Đurđiću, ocijenivši da je htio da pomogne Atlas banci.
Prije godinu i po dana - 15. decembra 2017. godine, Privredni sud, odnosno, sudija Ašanin usvojio je u ponovljenom postupku tužbu “Kaspia Property Holdings” iz Dubaija (Ujedninjeni Arapski Emirati) protiv Atlas banke i naložio joj da isplati 12,5 miliona eura na osnovu izdate bankarske garancije od 20. maja 2015. godine, sa pripadajućom zakonskom kamatom.
Do te isplate došlo je po pravosnažnosti presude tek tokom ljeta 2018, nakon čega se Atlas banka nije oporavila i početkom aprila ove godine otišla je u stečaj.
U obrazloženju presude između ostalog navedeno je da je “Kaspia Property Holdings” u tužbi - predlogu za izvršenje, kao i na raspravi pred sudom, istakao da se Atlas banka obavezala da na prvi zahtjev tužioca, bez prava na prigovor, bezuslovno i bez prava na ispitivanje bilo kakve dokumentacije, isplati 12.500.000 eura.
Podsjeća se da je bankarska garancija izdata u vezi pravnog posla tužioca “Kaspia Property Holdings” i Duška Kneževića lično, odnosno da je izdata isključivo radi zaštite u poslovom odnosu sa Kneževićem.
U presudi je navedeno da je Đurđić kazao da je većinski vlasnik akcijskog kapitala Duško Knežević ušao u pregovore sa Kaspiom, ali da su tada izdali samo “nacrt garancije” koji je služio sada biznismenu sa potjernice da pregovara sa budućim investitorima. On je tada rekao, kako piše u presudi, da je kao direktor Atlas banke izdao više nacrta garancija različitim povodima.
“Nacrt garancije nije garant za izdavanje garancije banke već nakon dobijanja nacrta garancije, zainteresovano lice može ući u proceduru banke radi izdavanja garancije. A u konkretnom, da je Knežević ušao formalno u proceduru pravnog posla, bio bi dužan da se obrati banci radi izdavanja bankarske garancije u proceduri koju banka propisuje. Nakon izdavanja nacrta garancije većinski vlasnik nije se obratio banci, odnosno njemu radi izdavanja bankarske garancije sa naznačenim pravnim poslom - ugovorom o kupoprodaji iz 2014. godine”, piše u presudi, u dijelu u kojem se parafrazira Đurđićevo svjedočenje.
U obrazloženju se, međutim, navodi da sud nije prihvatio iskaz Đurđića kao objektivan i istinit, već su ocijenili da je dat sa jasnom namjerom da pomogne Atlas banci, kako bi izbjegla građansko - pravnu odgovornost.
“Ovom sudu je nelogično da se nalogodavac za izdavanje garancije obraća banci da mu ova izda popunjeni i ovjereni draf garancije, koji će on koristiti u pregovorima sa tužiocem Kaspia Property Holdings, a da se ne navodi da se radi o draft verziji. Da je Dušku Kneževiću trebao nacrt - model garancije, tužena bi mu dala pismeno koje nije popunjeno, potpisano i ovjereno, sa upisanim osnovnim podacima koji su uopšteni i zajednički za svaku garanciju koju izdaje banka. Naročito ne bi sadržalo naziv nalogodavca, naziv korisnika i izdavaoca garancije, ne bi bio naveden novčani iznos na koji garancija glasi, kao ni rok važenja garancije i isto ne bi bilo potpisano od strane ovlašćenog lica i ovjerena pečatom Atlas banke. Međutim, iz kupoprodajnog ugovora od 14. 1. 2014, zaključuje se da Dušku Kneževiću nije trebao nacrt garancije, već punovažna bankarska garancija kao obezbjeđenje za uredno izvršenje njegovih obaveza iz tog ugovora, što opovrgava iskaz svjedoka Đurđića”, piše u obrazloženju presude.
Dalji epilog tog slučaja javnosti je poznat - uslijedile su krivične prijave, istraga, a tokom godine i podizanje optužnice specijalnog tužioca protiv Kneževića i Đurđića.
Nakon što je optužnica potvrđena, Đurđić je, tvrdi, svojom voljom odlučio da prizna krivicu i odrekne se suđenja, što je Viši sud u Podgorici prihvatio.
Krivicu priznao svojevoljno
Đurđić je osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora, nakon što je rekao da je po nagovoru Duška Kneževića učestvovao u nezakonitom izdavanju garancija od 12 miliona eura za kompaniju Kaspia Properties Holdings Limited iz Dubaija.
Prema zakonu, za to krivično djelo zaprijećeno je od dvije do 10 godina zatvora. Sutkinja Biljana Uskoković prije tri dana objasnila je da će sud donijeti rješenje o prihvatanju sporazuma, a nakon toga i presudu.
Osim kućnog zatvora, sud je izrekao i sporednu kaznu - novčanu u iznosu od 2.000 eura, kao i 200 eura koje će morati da uplati u humanitarne svrhe javnoj ustanovi Klinički centar, kao i da plati sudske troškove.
Okrivljenom je saopšteno da će kaznu provesti u zatvoru ukoliko jednom napusti samovoljno prostoriju za izdržavanje kazne, u trajanju od pet sati ili dva puta u trajanju od šest sati.
Đurđić je sudu saopštio da je njegov potpis na sporazumu o priznanju krivice, da ga je svojom voljom prihvatio, da priznaje krivicu u potpunosti i da na njega niko nije vršio pritisak.
“Sporazum je dio moje slobodne volje. Niko me silom i prijetnjom nije prinudio. Niko mi ništa nije obećao. Moj je potpis na sporazumu. Nisam odustao i u cjelosti ostajem kod sporazuma. Kriv sam, jer sam po nagovoru Duška Kneževića potpisao garancije koje su naplaćene, a koje nisu bile odobrene od strane Odbora direktora”.
Đurđić je rekao da je po nagovoru Kneževića nezakonito potpisao garanciju na iznos od 12,5 miliona eura, koja nije bila evidentirana u poslovnim knjigama Atlas banke, u vezi kupovine hotela Princes u Baru, a garancije su izdate kompaniji Kaspija properti.
Tužiteljka Radović objasnila da je od okrivljenog pokrenuta inicijativa da se zaključi sporazum o priznanju krivice, nakon što je 31. maja potvrđena optužnica.
“Na okrivljenog nije vršen nikakav pritisak. On je podnio pismeni predlog za priznanje krivice, nakon čega se pristupilo pregovaranju”.
Bonus video:
