Poslodavci u Crnoj Gori na jedan euro neto zarade plaćaju 67 centi dažbina državi. Socijaldemokratska partija (SDP) predložiće da se izmjenama zakona ovaj iznos dažbina sveda na 0,55 do 0,58 centi na jedan euro neto zarade, kazao je “Vijestima” poslanik SDP-a Raško Konjević.
To bi značilo smanjenje dažbina na zarade za oko 15 odsto. On je naveo da su sada poslodavci u Crnoj Gori zvanično najoporezovaniji u regionu, da to otežava njihovu konkurentnost i da se to treba mijenjati jer su države u regionu značajno smanjile te dažbine.
“Nakon uspješno okončanih inicijativa za povećanje minimalne zarade, kojom je povećana zarada za oko 80.000 zaposlenih, iako ne u mjeri koliko smo tražili, a to je 250 eura, i obezbjeđivanja da praznični dani i nedjelja budu neradni za oko 40.000 zaposlenih u sektoru trgovine, Socijaldemokratska partija iniciraće izmjene zakona u cilju olakšavanja položaja poslodavaca kroz smanjenje opterećenja po osnovu rada.
Ponudićemo već na prvoj sjednici parlamenta tokom jula da se ovi predlozi uvrste u dnevni red. Tražićemo da se u okviru parlamenta organizuju javne rasprave sa udruženjima poslodavaca, Privrednom komorom i Unijom poslodavaca”, najavio je Konjević.
On navodi da je njihov predlog realan i potreban crnogorskoj privredi da bi imali bolje uslove poslovanja i konkurentniju poziciju.
“Sada imamo potpuno paradoksalnu situaciju - država kao vlasnik je najveći poreski dužnik, kompanije u sektoru saobraćaja duguju preko 20 miliona eura, država zakone primjenjuje selektivno, privilegovani poslodavci tzv. biznis elita je ostala državi dužna preko 700 miliona eura poreza, a inspekcijske službe ‘za vratom’ su obično onim poslodavcima koji se bore na tržištu. U ovakvim uslovima razumljivo je nezadovoljstvo poslodavaca, a posebno imajući u vidu da na svakom koraku vide nepravdu u dijelu nejednake primjene zakona. Ovakvim uslovima poslovanja država utiče na lošu konkurentnost naših kompanija i poštene poslodavce, kojih je većina, silom gura u nelegalnu ekonomiju”, kazao je Konjević.
SDP, kako je naveo, smatra da država ne smije biti najgora prema najboljima kojima konstantno povećava namete, dok najgori ostaju izvan okvira zakona i tako stiču ekstra profit, dok će njihovi zaposleni i država ostati bez onoga što su zaradili i svojih prihoda. “Iz tog razloga SDP će predložiti izmjenu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje sa ciljem da umanjenjem doprinosa za penzijsko osiguranje na teret poslodavca obezbijedimo povoljniju poziciju za njih, na način da ne ugrozimo prava zaposlenih, u smislu iznosa buduće penzije. Ovo umanjenje treba biti fazno kako bi vlada širenjem osnovice i boljim radom inspekcijskih službi obezbijedila da se prihodi Fonda PIO ne umanje u apsolutnom iznosu. Ovu mjeru smatramo veoma značajnom jer ona utiče na konkurentnost naših poslodavaca, dakle čitave domaće privrede i imaće brojne pozitivne multiplikativne efekte ukoliko državni organi zakon budu primjenjivali jednako za sve”, kazao je Konjević.
Na 500 eura plate državi još 320 eura i poslije umanjenja doprinosa
Na sadašnji iznos neto zarade od 500 eura poslodavac plati državi još 320 eura dažbina.
Od tog iznosa 67 eura je porez, 153 eura je doprinos za penzijsko osiguranje, 81 euro za zdravstveno osiguranje, prirez na porez je 10 eura, doprinos za osiguranje od nezaposlenosti je 7,5 eura i doprinos fondu rada od 1,5 eura.
Ovo je iznos dažbine koji bi trebalo da važi za julsku platu, jer je u skupštinskoj proceduri predlog o smanjenje doprinosa na zdravstvo sa 4,3 na 2,3 odsto.
Poslodavac u Crnoj Gori radnika prijavljuje na bruto zaradu, od koje se odbijaju takozvani dio poreza i doprinosi na teret zaposlenog a zatim se na iznos bruto zarade računa drugi dio poreza i doprinosa na teret poslodavca.
Od ovih 320 eura na teret zaposlenog računa se 246 eura a 74 na teret poslodavca. Kada država smanjuje ili povećava dio dažbina na teret zaposlenog to utiče na njegov iznos neto zarade, a kada smanjuje dio dažbina za poslodavca onda je njemu napravila uštede. Zbor svih doprinosa sada će iznositi 32,5 odsto, plus porez od devet odsto na isnose bruto zarade do nivo prosječne i 11 odsto na dio zarade iznad prosječne. Na iznos poreza u zavisnosti od opštine plaća se još i prirez koji je prihod lokalne samouprave a iznosi od 10 do 15 odsto plaćenog poreza.
Svi u regionu smanjuju dažbine ili uvode nove povoljnosti poslodavcima
Sve države u regionu proteklih godina su uveli neoporezivi dio zarade i povećavaju ga. To je početni iznos zarade na koji se ne plaća porez, a kod njih postoje i drugi djelovi zarade na koje nema poreza poput toplog obroka, prevoza ili regresa. Jedino se u Crnoj Gori na ukupan iznos plaća porez i nema nikakvih olakšica.
Zbog toga se dešava da u državama gdje je porez 10 ili 11 odsto plaća manje nego u Crnoj Gori gdje je na puni iznos 9 odsto.
Najveći neoporezivi dio zarade je u Hrvatskoj gdje iznosi 513 eura, dok se na iznos od njega do 30.000 kuna ili oko 4.000 eura plaća porez od 24 odsto. Oni koji u ovoj državi imaju platu veću od 4.000 plaćaju porez od 36 odsto.
U Republici Srpskoj neoporezivi gdje iznosi 500 maraka ili 255 eura. U ovom entitetu porez je 10 odsto a ukupan iznos doprinosa je 33 odsto, ali se onu računaju samo “na teret zaposlenog”, odnosno smanjuju se od bruto zarade. Nemaju posebne doprinose na teret poslodavca. U ovom entitetu su, zbog velikog odseljavanje mladih radnika u inostranstvo, od jula uveli posebne povlastice za poslodavce koji povećaju neto zarade zaposlenima jer ima vraćaju i do 70 odsto doprinosa na iznos te povišice.
U ostalim susjednim zemljama neoporezovani dio zarade iznosi od 120 do 150 eura. Zbirni iznos doprinosa najmanji je u Makedoniji i iznosi 27 odsto, dok imaju dvije stope poreza na zaradu od 10 i 18 odsto. Neoporezivi dio zarade je 121 euro.
Zbog talasa odlaska mladih radnika iz regiona sve zemlje osim Crne Gore najavile su dodatne olakšice za poslodavce ili dodatna smanjenja dažbina.
Poljska ukinula porez radnicima mlađim od 26 godina kako bi spriječila njihov odlazak
Zemlje Istočne Evrope takođe imaju velikih problema sa odlaskom mladih radnika u Zapadnu Evropu zbog čega su smanjivali dažbine kako bi poslodavci povećavali plate zaposlenima i tako ih privoljeli da ostanu u tim državama. Rumunija je imala veliki problem sa odlaskom medicinskog osoblja zbog čega im je povećala plate za 70 odsto, slično je bilo i u Bugarskoj i Mađarskoj. Prosječne neto zarade u ovim državama zbog povećanja i povlastica poslodavcima za godinu su povećavane od 12 do 20 odsto. Najnoviji primjer je Poljska koja je prije pet dana ukunila porez na zaradu za zaposlene sa manje od 26 godina, jer je utvrdila da ogroman broj mladih u tom uzrastu napušta zemlju. Ovo važi ako njihova godišnja primanja ne prelaze 20 hiljada eura, što je značajno više od njihove prosječne godišnje zarade od 14 hiljada eura.
Bonus video:
