Viši sud je u rješenju u kome je ukinuo presudu Osnovnog suda po kojoj je Skupština nezakonito, na predlog guvernera CBCG Radoja Žugića, smijenila Irenu Radović sa pozicije viceguvernera naveo da je odluku o ukidanju prvostepene presude donio na sjednici vijeća koja je održana 9. jula ove godine, dok je ranije zvanično saopštio da je odluku o tom predmetu donio 7. maja ove godine.
Advokati bivše viceguvernerke Goran Rodić i Siniša Gazivoda su u komentaru koji su danas dostavili medijima kazali da su primili rješenje Višeg suda i da ono što je na prvi pogled uočljivo iz rješenja da je donijeto na sjednici vijeća Višeg suda održanoj 9. jula, odnosno prije nekoliko dana.
"Suprotno tome, Viši sud je u više navrata obavještavao javnost da je odluka donijeta 7. maja, odnosno prije više od dva mjeseca. Zakon o parničnom postupku ne poznaje mogućnost da drugostepeni sud, odlučivajući po istoj žalbi na jednu presudu, donosi dvije odluke. Sa druge strane, Sudski poslovnik, predviđa mogućnost da nakon donijete odluke odjeljenje sudske prakse može vratiti predmet vijeću na ponovno odlučivanje, ali samo ako se odstupilo od jedinstvene primjene propisa. Budući da je očigledno dva puta donošena odluka u ovom predmetu od strane Višeg suda onda proizilazi da je prvom odlukom potvrđena presuda kojom se poništava odluka Skupštine o razrješenju Irene Radović. Međutim, u tom slučaju nije bilo pravnog osnova da je odjeljenje sudske prakse vrati na ponovno odlučivanje jer je takva odluka bila u skladu sa ranije ustanovljenom sudskom praksom da se pred sudom može preispitivati zakonitost odluka Skupštine. Očigledno je vijeće ponovo odlučivalo po žalbi nakon donošenja spornog načelnog pravnog stava Vrhovnog suda od 27. juna i zbog toga nam nije dostavilo odluku donijetu 7. maja" upozorili su advokati Radovićeve.
Oni su istakli da se može se reći i da je odluka Višeg suda nerazumljiva jer ukazuje da je Skupština odluku o razrješenju donijela na osnovu nadležnosti propisane u članu 82 stav 1 tačka 3 Ustava Crne Gore.
Ta ustavna odredba upućuje na nadležnost Skupštine da donosi opšte akte koji su po osnovima prava akti koji se odnose na neodređen broj lica.
"Naravno, odluka o razrješenju Radovićeve nije opšti akt, već pojedinačni jer se odnosi samo na nju i na konkretnu situaciju razrješenja. Takođe, rješenje Višeg suda ukazuje da je osnovni sud tokom prvostepenog postupka, po službenoj dužnosti, dužan da pazi na svoju stvarnu nadležnost. To znači da je osnovni sud dužan da vodi računa da li je za odlučivanje nadležan, primjera radi, Upravni sud Crne Gore. Međutim, u predmetu Irene Radović Vrhovni sud se već ranije jasno izjasnio da je za odlučivanje u ovom sporu nadležan Osnovni sud, pa u tom slučaju Viši sud nije mogao upućivati Osnovni sud da provjerava ono što je već Vrhovni sud presudio, niti je to bio ovlašćen da ispituje Viši sud. Uz to, Viši sud se u rješenju nekoliko puta poziva na Zakon o radu iz čega proizilazi da i on smatra da je u pitanju radni spor, pa ne vidimo razlog zašto o ovom radnom sporu, kao i o svim ostalim takvim sporovima, ne bi odlučivao i donio meritornu odluku osnovni sud", naglasili su advokati Radovićeve.
Kako su dodali, Viši sud se u rješenju poziva na odredbe Ustava koje regulišu da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli, da je vlast ograničena zakonom, kao i da svaki konačni pojedinačni akt uživa sudsku zaštitu i da bi drugačije postupanje predstavljalo kršenje prava na pravni lijek i prava na pristup sudu, a koja prava su garantovana Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
"Zbog toga, smatramo da nema smetnji da Osnovni sud u Podgorici u ponovnom postupku opet poništi kao nezakonitu odluku o razrješenju Irene Radović sa dužnosti viceguvernera", ocijenili su Rodić i Gazivoda.
Bonus video:
