Ustavni sud Crne Gore nije odlučivao godinu o inicijativi radnika većinski državnog Montekarga Vladimira Božovića o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti više spornih članova pravilnika o rješavanju stambenih potreba zaposlenih.
Pitanje raspodjele stambenih kredita, i nakon konkursa od 14. februara i odluke o dodjeli donijete 22. jula ove godine, problematizovano je, uz sumnje da je bilo nepravilnosti.
Prema nezvaniničnim informacija „Vijesti“, Komisiji za rješavaje stambenih pitanja Montekargo, kojom predsjedava Bojana Radević, stigla su 44 prigovora na ovogodišnju odluku o raspodjeli novca (ukupno 200 hiljada eura), kao i četiri prigovora koja su neblagovremena.
Radnik Vladimir Božović je 20. avgusta prošle godine podnio Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu pravilnika, ali iz tog suda nijesmo uspjeli da saznamo da li su se njom proteklih 12 mjeseci uopšte bavili.
“Ustavnu inicijativu sam podnio nezadovoljan prethodnom raspodjelom od 13. maja 2016. godine, kada sam prvi put dobio 700 eura. Žalio sam se na odluku, ali na taj prigovor niko ozbiljno nije obratio pažnju. Najprije sam se obratio Osnovnom sudu tužbom, ona je oborena kasnije i od Višeg suda. Da bih “srušio” pravilnik na kraju sam se obratio Ustavnom sudu Crne Gore”, priča Božović.
Prema ovogodišnjem oglasu, Božović je konačnom odlukom dobio 1.500 eura kredita za izgradnju porodične stambene zgrade, ali sumnja u objektivnost Komisije za rješavanje stambenih pitanja kojoj je ponovo uputio prigovor.
"Radi se o naslijeđenoj praksi prema kojoj članovi Komisije formiraju neke svoje vrijednosne rang-liste... Za 31 godinu staža dobio sam, dakle, ukupno 2.200 eura i to iz dva puta. Na listi od šest kandidata koji su se prijavili za kupovinu ili izgradnju porodične stambene zgrade, ja sam četvrti. Na toj rang-listi ukupno je dodijeljeno za raspodjelu 10.000 eura, a na rang-listi za kupovinu i izgradnju stana, koja ima tri kandidata, dodijeljeno je skoro duplo više novca“, istakao je Božović.
On u prigovoru posebno napominje da Komisija nije konsultovala sekundarni kriterijum, odnosno, činjenicu koliko je do sada koji kandidat i koliko novca dobijao u dosadašnjim raspodjelama.
"Previše se moći daje raznim komisijama koji se svaki put mijenjaju, ali ponavljaju praksu...Čini se da se radi o nekim subjektivnim kriterijumima koji dovode u pitanje svrsishodnost Pravilnika i rangiranje, jer neki kandidati sa jedne rang-liste mogu biti rangirani sa mnogo manje bodova i dobiti mnogo više sredstava“, zaključio je Božović.
Bonus video:
