Vlada je potrošila značajno više na stanove i stambene kredite po povoljnim uslovima za nepune tri godine nego što je u istom periodu njen resor rada i socijalnog staranja dao na jednokratne novčane pomoći onima kojima je pomoć daleko potrebnija, između ostalog, i zbog stambenih problema.
To pokazuju uporedni podaci vladine Komisije za stambena pitanja i pregleda isplata na sajtu Ministarstva rada i socijalnog staranja za jednokratnu novčanu pomoć.
Premijer Duško Marković odobrio je objelodanjivanje spiska 95 osoba koje su tokom njegovog mandata od države dobile stanove ili povoljne stambene kredite. Ne računajući vrijednost stanova, podijeljeni krediti vrijedni su više od 2,5 miliona eura. Od toga najveći dio pada na teret države, a dio iznosa funkcioneri, sa visokim platama, vraćaju u ratama od 30, 40 eura do oko 100 eura.
Vladina Komisija, na predlog državnih organa, na primjer, tokom 2017. godine podijelila je tri stana i 265.000 eura stambenih kredita, godinu kasnije jedan stan i 1,7 miliona eura stambenih kredita, a ove godine do sada devet stanova i 495.000 eura stambenih kredita.
Podaci dostupni na sajtu Ministarstva rada i socijalnog staranja, na čijem je čelu Kemal Purišić, pokazuju da je u istom periodu podijeljeno ukupno nepunih 700.000 eura jednokratne novčane pomoći. U tu cifru nije uračunata i jednokratna pomoć centara za socijalni rad, ali i uz ta izdvajanja, opet se više usmjeri na “jednokratnu” pomoć državnim funkcionerima, a pojedini od njih zavrijede je i po nekoliko puta.
Od ukupnog iznosa Ministarstva, tokom 2017. godine, podijeljeno oko 323.000 eura jednokratnih novčanih pomoći, godinu kasnije oko 238.000 eura, a ove godine (za četiri mjeseca) oko 129.000 eura.
Pošto Ministarstvo nije jedino koje daje jednokratnu novčanu pomoć, čak i kada se njoj dodaju sredstava koja dijele centri za socijalni rad, ona su manja od vrijednosti kredita koje je podijelila država.
“Za jednokratne pomoći u 2018. godini, ukupno je od strane Ministarstva i centara za socijalni rad isplaćeno 596.029 eura”, piše u izvještaju o radu Ministarstva za 2018. godinu, a to je samo jedan od primjera koji dokazuje računicu.
Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti propisano je da pojedinac, odnosno porodica koja se, zbog posebnih okolnosti koje utiču na stambeno, materijalno i zdravstveno stanje, nađe u stanju socijalne potrebe može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć. Visinu pomoći određuje Centar za socijalni rad, zavisno od potrebe pojedinca, odnosno porodice i materijalnih mogućnosti države.
Za direktora Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejana Milovca, i ovaj dio podataka o tome ko je sve dobio stan ili kredit pokazuju da se očigledno više brige poklanja “odanim partijskim i državnim vojnicima nego o dijelu građana koji su u stanju realne socijalne potrebe”.
“Za jednu državu koja je po svojoj definiciji i socijalna, apsolutno je neprihvatljivo da se pojedinim državnim funkcionerima stambeno pitanje rješava po nekoliko puta, da na taj način obezbjeđuju i svoje kompletne porodice, a da sa druge strane imamo jedan od najgorih sistema socijalne zaštite”, kazao je on za “Vijesti”.
Dodao da kada se vidi ko je sve i pod kojim uslovima regulisao stambeno pitanje o trošku države, onda ne čudi zbog čega je Vlada sve vrijeme informacije o tome držala sakriveno od javnosti.
Po nalogu premijera je objavljen spisak onih koji su tokom njegovog mandata dobili stan ili kredit, odnosno od kraja 2016. do proljeća ove godine. Među njima ima ministara, poslanika, tužilaca, sudija, direktora na papiru nezavisnih institucija...
Iz Vlade nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li će sa imenima dostaviti i dokumenta koja se tiču pojedinačnih uslova za dobijanje stana ili kredita i kriterijuma na osnovu kojih su baš oni dobili pomoć, kao ni da li će biti zvanično poznata i imena onih koji su tokom mandata prethodnika Markovića dobili te povlastice.
Prema Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koju je prije pet godina potpisao tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Milo Đukanović, oni mogu dobiti stan ili stambeni kredit i, zavisno od godina radnog staža, država pokriva do 80 odsto isplaćenog iznosa.
Povoljniji uslovi za kupovinu stana su kupovina na rate u trajanju do 20 godina i “umanjenje prodajne cijene stana na ime radnog staža u visini od 5 odsto za svaku godinu i starosti zgrade po stopi od 3 odsto, a najviše do 80 odsto tržišne cijene stana”.
Tako će, na primjer, predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković dobijeni stan od 109 metara kvadratnih na kraju platiti nepunih 25.000 eura. To pokazuje imovinski karton koji je dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
Isti su uslovi za vraćanje kredita pod povoljnim uslovima.
Tako će, na primjer, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Halil Duković dobijeni kredit od 40.000 eura vraćati u ratama od 73,5 eura, stoji u njegovom imovinskom kartonu. Ambasador u Španiji Aleksandar Eraković, sa platom od 4.142 eura, dobio je 40.000 eura, a vraća dio toga u ratama od po 40 eura.
Za razliku od njih građanin koji je, na primjer, prije dvije godine kupio jednosoban stan kroz projekat “1000+”, odnosno pod povoljnijim kamatnim uslovima, narednih 18 godina otplaćivaće kredit od 45.000 eura sa mjesečnom ratom od nepunih 300 eura.
Na spisku onih koji su dobili stanove ili stambene kredite pod povoljnim uslovima nalaze se mnogi koji se nisu držli Zakona o sprečavanju korupcije.
Iz Agencije za sprečavanje korupcije su potom “Vijestima” potvrdili da će ispitati sumnje o kršenju Zakona, a ova će se naći na dnevnom redu sljedeće sjednice Savjeta Agencije.
Direktor ASK Sreten Radonjić, koji je stambeno obezbijeđen, dobio je od Vlade 40.000 eura, koje nisu u njegovom imovinskom kartonu, a obrazloženje mu je da ne mora da prijavi dok ih ne realizuje.
Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak pozvala je juče Ustavni sud da odluči što prije o inicijativi koju je podnijela u vezi sa, kako smatra, neustavnom podjelom stanova funkcionerima i državnim sužbenicima.
Bošnjak objašnjava da predlog Demokrata da se vladina Odluka o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba stavi van snage ništa ne znači.
“Staviti Odluku van snage značilo bi da svi oni koji su dobili stanove i kredite u skladu sa spornom Odlukom mogu iste i da zadrže, to je kriminal. Naša inicijativa se jasno određuje i kaže da je Odluka Vlade ništavna, da ima diskriminatorski karakter i ista je u cjelosti suprotna Ustavu Crne Gore i svakom članu svih zakona ove države”, kazala je ona.
U dosadašnjim slučajevima, i kada se ponište određene odluke, to se nije primjenjivalo retroaktivno i nije imalo posljedice za ono što se ostvarilo.
Perić: Za dva mjeseca 2016. na stanove do 3,5 miliona
Oganizacija “KOD” juče je objavila spisak stotinak državnih funkcionera i službenika koji su dobili stanove ili stambene kredite od Vlade u periodu oko parlamentarnih izbora 2016, u vrijeme kada je na njenom čelu bio Đukanović.
“Kada izračunate negdje vrijednost tih kredita i tih dodijeljenih stanova, vi dođete do cifre od tri i po milona eura, koje je u dva mjeseca dala Vlada”, kazao je za TV Vijesti Srđan Perić.
“A recimo to je petogodišnja štampa udžbenika za sve osonovce koju realizuje Zavod za štampanje udžbenika i nastavna sredstva. I onda kada vam vlast kaže da nema novca za udžebnike, a ima za stanove, jasno je da je Vlada samo prosto uradila prioritete u odnosu na ono što smatra bitnim”.
“Vijesti” i još nekoliko medija pisali su ranije o većini slučajeva zbrinutih državnih funkcionera koje pominje “KOD”. Međutim, “KOD” je objavio spisak državnih službenika koji uglavnom nemaju obavezu prijavljivanja imovine Agenciji za sprečavanje korupcije.
Među onima koji se nalaze na listi onih koji su dobili stan, zamijenili ga za veći ili dobili stambeni kredit su ministar pravde Zoran Pažin, ministarka bez portfelja Marija Vučinović, tadašnja ministarka zdravlja, a sada predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević, tadašnji potpredsjednik Skupštine, a sadašnji direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, bivši poslanik, a sadašnji ambasador Obrad Mišo Stanišić, vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić, savjetnik premijera Srđan Kusovac, pomoćnici više ministara...
Među onima koji su takođe dobili kredite su tadašnji šef kabineta ministra održivog razvoja i turizma Uroš Andrijašević, sekretarka Komisije za nestala lica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darka Džabasan, načelnik jedne od direkcija u Ministarstvu javne uprave Dževad Purišić, direktor Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Dalibor Milošević i mnogi drugi.
Kompletan spisak dostupan je OVDJE.
Sutkinja Vrhovnog suda Vesna Begović reagovala je na spisak, tvrdeći da od Vlade tada nije dobila stan od 75 metara kvadratnih po povoljnim uslovima.
“Taj stan nijesam nikada dobila, već sam 2017. godine dobila kredit za poboljšanje uslova stanovanja od 40.000 eura, koji je uredno prijavljen kod Agencije za sprečavanje korupcije”, stoji u reagovanju Begović. Ovaj kredit pominje se i na spisku dobitnika stanova i kredita koji je objavljen po nalogu Markovića.
Na njemu se ponavlja još nekoliko imena koja se nalaze i na novom spisku Vlade.
"Ako funkcioner misli da je u redu da dobije 40.000 eura kredita od kog vrati 8.000 na 10 godina i da preko toga dobije stan od recimo 75 kvadrata, a da rukovodi zaposlenima koji ne mogu da podignu ni stambeni kredit, mi imamo prosto krizu vrijednosti”, kazao je Perić.
Dobiju povoljno od države, prodaju pa kupe manji stan i zarade
Dio funkcionera koji su dobili stanove pod povoljnim uslovima su u međuvremenu prodali nekretnine, preselilo se u manje i na njima zaradili.
“Vijesti” su pisale da je, na primjer, direktor Zavod za zapošljavanje Suljo Mustafić tri godine pod povlašćenim uslovima dobio stan od 128 metara kvadratnih za nešto više od 26.000 eura, u međuvremenu ga prodao, kupio manji i na tome zaradio.
Potpredsjednik Vlade za ruralni razvoj Rafet Husović je 2016. za nepunih 14.200 eura postao vlasnik stana od 90 metara kvadratnih. Husović je zatim taj stan prodao, kako je kazao “Vijestima”, za 80.000 eura.
“Nakon toga sam kupio stan 74m2 za 65.000 eura i izmirio sam kredit kod Uprave za imovinu gdje je dug na dan izmirenja iznosio 11.900 eura, Razlika u cijeni između prodaje, kupovine i izmirenja duga iznosila je 3.100 eura”, kazao je Husović.
Ovi primjeri nisu usamljeni.
Bonus video:
