Za Aerodrome Crne Gore 2017. je rekordna godina, sa prometom od preko 329.000 putnika većim nego godinu ranije, a prema preliminarnim rezultatima, firma je ostvarila čisti profit od oko šest miliona eura, što je oko milion više nego lani, kazao je u intervjuu za “Vijesti” izvršni direktor ACG Danilo Orlandić.
Preliminarni rezultati za 2017. pokazuju da smo postigli rekorde u sva tri glavna polja našeg poslovanja. Na aerodromu “Tivat” imali smo milionitog putnika već u septembru, a u Podgorici u decembru.
Prošle godine na oba aerodroma imali smo 2.184.862 putnika, 17 odsto više nego 2016. Broj opsluženih aviona je 13.853 što je 16 odsto bolji rezulat nego godinu ranije. Ukupan finansijski promet iznosio je preko 35 miliona eura, a profit koji još nije obračunat do kraja, iznosiće više od šest miliona eura. Struktura saobraćaja je bila 57 odsto redovni, a 43 odsto čarter. Lou kosteri čine tek 12 odsto prometa na našim aerodromima, ali ta kategorija prevoznika bilježi odličan prosječan procenat popunjenosti putničke kabine od 86 odsto. Lani se sa crnogorskih aerodroma saobraćalo prema 30 država u Evropi i na Bliskom istoku, a za partnere smo dobili i osam novih kompanija koje su počele letjeti za Crnu Goru: Aegean, LOT, Flydubai, Eurowings, Small Planet, VLM Airlines, Smartlinks i TUI. U odnosu na 2016. godinu imali smo deset novih destinacija, između ostalih: Budimpeštu, Helsinki, Dubai, Amsterdam, Talin, Ženevu, Atinu,Viljnus. Glavna destinacija što se broja putnika tiče je Rusija (643.000), potom Srbija (511.000), Turska (106.000), Njemačka (104.000) i Italija (91.000). Radnici ACG lani su uradili zaista nevjerovatne stvari imajući u vidu ograničene prostorne okolnosti u kojima funkcionišemo i činjenicu da je bilo dana kada smo na jednom aerodromu imali i po 45 letova dnevno. Ja im na tome odajem priznanje.
Kakve su najave i očekivanja što se poslovnih rezultata ACG u ovoj godini tiče?
Vjerujem da će i 2018. biti još jedna u nizu godina u kojima ćemo srušiti do tada važeće rekorde. Počelo je veoma dobro, pa smo tako tokom januara i februara u Tivtu i Podgorici imali čak oko 25.000 putnika više nego u istom periodu lani. Ove godine imamo i interesovanje novih velikih i jakih kompanija koje do sada i nisu bile direktno prisutne na našem tržištu poput “Lufthanse”. Crna Gora je, osim turistima, sve više interesantna i za velike privrednike i mi taj povoljan momenat moramo da iskoristimo da bi nam svima bilo bolje. Već sada imamo situaciju da su kapaciteti oba naša aerodroma puni u potpunosti za period od početka maja do kraja oktobra. Samo će TUI koji je ozbiljno ušao u Crnu Goru na području Ulcinja, prema najavama, ove godine svojim avionima u Podgoricu dovesti oko 90.000 putnika... Ova će godina biti i godina investicija u ACG, prvenstveno u opremu i osposobljavanje naših službenika da rukuju tom opremom. Mnogi misle da je jako jednostavno i lako upravljati aerodromom kao tehnološkim sistemom, ali putnik koji ovdje doživljava samo tri stvari - dolazak na aerodrom i čekiranje, čekanje na odlaznom getu i ulazak u avion, ne zna da ACG mora da “iza kulisa” završi od 13 do 15 različitih operacija da bi putnik bio opslužen. To nije nimalo jednostavno, posebno tokom velikih ljetnjih gužvi ili otkaza nekog od djelova naše već pomalo i vremešne opreme na aerodromima.
Plan javnih nabavki ACG ove je godine osjetno veći nego lani i iznosi preko devet miliona eura. Najznačanije je, međutim, to što ste najavili gradnju privremenih aneksa na terminalnim zgradama u Podgorici i Tivtu kako bi ublažili problem njihove ograničene protočnosti u špicu sezone?
Vjerujem da smo blizu donošenja odluke o izgradnji objekata koji će nam omogućiti da bolje i uspješnije opslužimo veći broj putnika. Mislimo da smo došli u situaciju koja može da nam kaže da će ta priča da se realizuje, nadam se i vjerujem, do sredine jula. Vjerujem da smo uz podršku predsjednika Vlade Duška Markovića i ministra saaobraćaja Osmana Nurkovića tu priču potpuno definisali jer smo je radili na ozbiljan način. Svi resursi administracije ACG i na oba aerodroma su bili uključeni u taj posao, uradili smo idejne projekte sa stručnjacima van ACG i sad, nadam se, krećemo veoma operativno u realizaciju. Bez novih kapaciteta nema uspješnijeg ni boljeg ACG, nema uspješnije i bolje Crne Gore i njene turističke privrede i mi to moramo da uradimo. Bez novih kapaciteta ne možete da opslužite postojeći saobraćaj, a ove ćemo godine mi imati slučaj da će aerodrom Podgorica za vrijeme ljetnje IATA sezone imati dan u sedmici u kojem će imati čak više letova nego što smo do sada imali na aerodromu Tivat. To je sve preko 45 letova dnevno i to znači da u jednom satu mi realno možemo opslužiti tri aviona sa putnicima u dolasku i odlasku, što je vrlo zahtjevno. Sada u Tivtu imamo terminalnu zgradu od 4.100 kvadrata, ali se taj prostor objektivno sve više smanjuje, jer kako dobijate nove partnere - aviokompanije, morate im obezbijediti prostor za rad, pa se prostor za putnike htjeli mi to ili ne postepeno smanjuje. U Podgorici imamo oko 5.500 kvadrata terminala, zgrada je projektovana da putnicima maksimum konfora pruži u slučaju kada kroz nju u vršnom satu prođe 600 putnika, a mi već sada imamo slučaj da nam opterećenje ide i do 2.000 putnika po satu. U Tivtu je taj problem još i izraženiji. Vjerujem da izgradnjom jednog privremenog objekta - aneksa od 1.300 kvadrata u Tivtu i tri aneksa u Podgorici ukupne površine skoro 1.000 kvadrata, otvaramo mogućnost da za najmanje još isti toliki broj putnika koliki su sada kapaciteti ta dva terminala, obezbijedimo veću protočnost putnika. To nije nimalo lako, ali su ozbiljni ljudi sa oba aerodroma radili ove projekte i rješenja, i vjerujem da ćemo uz podršku premijera i ministra saobraćaja, ove stvari i realizovati.
Na koji način i u kojem roku možete riješiti nedostatke tivatskog aerodroma kada su u pitanju ICAO standardi, prvenstveno u vezi sa nedostajućim shoulders-ima manevarskih površina i piste?
Postoje određena odstupanja na oba crnogorska aerodroma kada je u pitanju usaglašenost sa standardima Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva. Ključno je da ni u jednom trenutku sigurnost odvijanja vazdušnih operacija nije ugrožena. Aerodromi Crne Gore čine sve što mogu da utvrđene nedostatke otklone, o čemu u prilog govori i izrada studije u vezi sa ovim pitanjem, koja će biti predmet evaluacije i Agencije za civilno vazduhoplovstvo. Odstupanja će u najvećoj mjeri biti otklonjena tokom izgradnje budućih infrastrukturnih projekata, a ovom problematikom se bavi posebna radna grupa koju sam formirao.
S obzirom na to da ACG na računima ima oko 25 miliona eura, ne biste trebalo da imate finansijskih problema da to što treba i realizujete?
Nemamo finansijskih problema. Ovo je jedno od najuspješnijih crogorskih preduzeća uopšte, a svakako najuspješnija firma u državnoj svojini. Kao odgovoran privredni subjekt, imamo obavezu ne samo prema državi Crnoj Gori, nego i prema široj društvenoj zajednici. Vjerujem da ćemo u saradnji sa državnim organima i koncipirati određene projekte koji će dodatno osposobiti naše aerodrome da budu još uspješniji i bolji. ACG su i u regionu prepoznati kao kompanija koja uživa ozbiljan ugled, posebno kod aviokompanija koje često ističu činjenicu da se kod nas sve procedure obavljaju u skladu sa najvišim međunarodnim standardima vazduhoplovno-transportne industrije.
ACG je u državnom vlasništvu. Koliki su konkretno efekti koje država od ovakvog načina upravljanja tim strateškim resursom ostvaruje?
Od 2003. godine, kada smo preuzeli aerodrome u Tivtu i Podgorici, ACG je skoro 70 miliona eura različitog finansijskog doprinosa dao ovoj državi i to je nešto što je očigledna činjenica. Zadnjih nekoliko godina, na osnovu odluka Vlade, 70 odsto godišnjeg profita uplaćujemo direktno u državni budžet jer smo firma u vlasništvu države Crne Gore. Ima mjeseci u toku godine gdje su naše uplate na ime poreza i doprinosa u državni budžet preko 500 hiljada eura mjesečno, tako da je efekat poslovanja ACG izuzetno značajan za cijelo naše društvo. Ako imate podatak da su lani praktično tri i po Crne Gore prošle kroz naše kapije, onda je stvar još i jasnija. Naši aerodromi su izuzetno visoko na evropskim ljestvicama po stopama rasta prometa, a imajući u vidu promet putnika koji ostvarujemo u odnosu na broj stanovnika koje naša država ima, mi smo u toj kategoriji ubjedljivo prvi u regionu i u samom evropskom vrhu. Uspjeli smo da jednu malu zemlju kvalitetno povežemo avionskim vezama sa gotovo svim većim evropskim destinacijama, a u saradnji sa našim partnerima otvorili smo ili otvaramo i tržišta Irana, Kine i vjerujem ubrzo Indije sa kojima ćemo uskoro, nadam se, imati i promotivne letove. Nisu za to zaslužni samo ACG, već čitav lanac koji čine Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, nacionalna i lokalne turističke organizacije i turistička privreda. Bitno je da nam veza sa hotelskim i drugim turističkim preduzećima bude još i bolja nego do sada jer mi sami ne možemo razvijati Crnu Goru kao avio i turističku destinaciju. Mi smo ono što je do nas uradili – prilagodili cjenovnike usluga, napravili stimulativne šeme da budu atraktivne i primamljive aviokompanijama. Možda i predominantno zbog toga, imamo ovoliki posrast obima saobraćaja jer smo omogućili izuzetno dobre uslove aviokompanijama, ali definitivno mora biti još bolja sinergija između svih koji čine turistički proizvod Crne Gore, posebno u zimskom periodu. Mi ćemo ubrzo nadležnim državnim organima i turističkoj privredi inicirati formiranje zajedničkog sponzorskog pula koji bi u zimskom periodu trebalo da omogući dolazak većeg broja turista u Crnu Goru.
ACG kroz poslovnu politiku već godinama značajno pomaže nacionalnoj aviokompaniji “Montenegro erlajns” (MA) koja je takođe neizostavna karika tog lanca o kome govorite. Jeste li spremi da i dalje to radite?
MA je kompanija koja je u državnom vlasništvu i koja je od izuzetnog značaja za sve nas. Svako ko kaže da to nije tačno, taj ne razumije procese koji se dešavaju. Crna Gora nije Amerika, Crna Gora nema u potpunosti izgrađenu infrastrukturu preko koje mogu da dođu putnici iz inostranstva i danas je vazdušni saobraćaj jedna od najboljih kapija za dolazak turista kod nas. MA je stoga, apsolutno vrlo bitan za državu Crnu Giru i njenu privredu. Moramo ga sačuvati i kao i svi ostali državni organi i ACG će podnijeti “svoj dio tereta” u tom pravcu. MA je jedan od naših najznačajnijih partnera i mi to znamo da cijenimo. I jedna i druga kompanija će u narednom periodu, siguran sam, mnogo bolje sarađivati nego što je to ranije bio slučaj jer je MA izuzetno značajan. Ipak, primarna je odgovornost na državi da koncipira model opstanka i restrukturiranja MA.
Koja vrsta avioprevoznika prevlađuje na crnogorskim aerodromima?
Imamo širok dijapazon tzv. legacy, charter i lou kost kompanija sa kojima sarađujemo i koje lete za Crnu Goru. Karakteristično je da je većina tih prevoznika za ovu godinu povećala i broj, ali i veličinu aviona sa kojima će saobraćati za Tivat ili Podgoricu, pa se umjesto vazduhoplova kapaciteta oko 100, sada većinom u prosjeku koriste avioni kapaciteta oko 150 putnika. Imamo stalnu tendenciju dolaska novih kompanija i uvođenja novih linija prema destinacijama do kojih se do sada iz Crne Gore nije saobraćalo. Što se lou kostera tiče, njihov udio u ukupnom našem saobraćaju 2017. bio je 12 odsto i on i ACG-u i građanima Crne Gore omogućava jeftinu aviopovezanost sa skoro deset destinacija u Evropi. Najveće prihode, međutim, donosi nam redovan i čarter saobraćaj i na razvoj tih segmenata smo usmjereni i za naredni period, ali ćemo svakako u saradnji sa državom i turističkom privredom, procjenjivati koje su nam nove destinacije bitne za dalji razvoj kada su lou kosteri u pitanju.
Za euro više
Kakav je Vaš stav o “valorizaciji aerodroma” koju Vlada najavljuje i zvanično još razmatra razne koncepte koje bi za to primijenila, počev od davanja aerodroma u koncesiju?
Valorizacija aerodroma je neophodna. Sa postojećim kapacitetima ne možemo primiti toliki broj aviona i putnika koliko vlada interesovanje za Crnu Goru. ACG nije sam u tom procesu – mi smo jedna od karika, ali da bi smo to radili, moramo da imamo veće investicije. Što se nas tiče, model koji donosi “euro više” biće prihvatljiv, a koji je to konkretno model, najbolje ćemo vidjeti kada se urade analize. Da li je to model koncesije, model državnog ulaganja ili model privatno-javnog partnerstva gdje bi tzv. core business (avijacijske djelatnosti) ostao u državnom, a sve ostalo se dalo u koncesiju, vidjećemo. Suština je da imamo ozbiljne analize na osnovu kojih će se donijeti odluke. Postoji analiza aerodroma “Tivat” urađena od strane EBRD koja pokazuje da se svaki uloženi euro u taj aerodrom isplati skoro pet puta više, ali smo došli u situaciju da je saobraćaj u međuvremenu toliko narastao i u Tivtu i u Podgorici, da mi moramo uraditi analize oba aerodroma. Moramo da vidimo da li je model koncesije uspješan, da li se on pokazao kao uspješan u regionu i te analize neko mora staviti na papir. Imate primjera u svijetu gdje su države koncesionarima nametnule obavezu plaćanja naknade i do 70 odsto ukupnih prihoda koji se odvijaju na aerodromu. Vjerujem da ćemo i mi i Vlada ubrzo te analize imati na stolu. U svakom slučaju, ACG je finansijski potentno preduzeće koje može da izdrži investicije koje se tiču i jednog i drugog aerodroma i to je nesporno. Treba vidjeti što je isplativije - model koji izaberemo treba da okupi sve nas, a vjerujem da ćemo zajednički donijeti najbolju moguću odluku.
Bonus video:
