Odbrana bivše viceguvernerke Centralne banke (CBCG) Irene Radović u ponovljenom sudskom postupku danas je od Osnovnog suda tražila da ponovo presudi da je Skupština nezakonito na predlog guvernera CBCG Radoja Žugića u julu prošle godine smijenila Radovićevu sa pozicije viceguvernera, dok su pravni zastupnici Skupštine tražili da sud donese rješenje kojim će se proglasiti nenadležnim i odbaciti tužbu.
Viši sud je u svom rješenju, nakon žalbe Skupštine na presudu Osnovnog suda iz februara ove godine, najprije u maju potvrdio presudu da je Radovićeva nezakonito smijenjena, a onda je u julu donio novu presudu kojom je oborio prvostepenu presudu i vratio predmet Osnovnom sudu na ponovno odlučivanje.
Nova presuda je uslijedila nakon što je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica donijela pravni stav po kome je zabranila sudovima da preispituju odluke Skupštine o smjenama javnih funkcionera.
Osnovni sud je u februaru konstatovao povrede radnog prava, a predlog Žugića Skupštini za razrješenje okarakterisan u presudi kao „pravno neodrživ i kao takav sam po sebi nije mogao biti valjana podloga za donošenje Odluke Skupštine“.
U presudi je pisalo i da su navodi Žugića za razrješenje za sud apsolutno neodređeni, paušalno dati, nekonkretizovani i bez ijednog pravno relevantnog dokaza. Uz to, Osnovno i Više državno tužilaštvo pravosnažno su odbacili guvernerovu krivičnu prijavu kojom je tvrdio da je Radovićeva odala službene tajne sudu, koja je bila jedan od ključnih razloga u prijedlogu za razrješenje, što je konstatovano u presudi.
Pošto nema novih dokaza u ponovljenom postupku Osnovni sud će novu presudu donijeti 27. septembra Siniša Gazivoda, advokat Radovićeve, juče je na ročištu kazao da je Viši sud u ukidajućoj presudi naveo da je Osnovni sud morao po službenoj dužnosti da vodi računa da li rješavanje ovog spora spada u sudsku nadležnosti, kao i da pazi na svoju stvarnu nadležnost.
"Osnovni sud je to i uradio pozivajući se na rješenje Vrhovnog suda od 25.10.2018. godine, u kojem je decidno navedeno da se ovdje radi o sporu iz radnog odnosa, pa da je za njegovo presuđenje nadležan osnovni sud. Dakle, Vrhovni sud se izjasnio da je u pitanju spor iz sudske nadležnosti i da je za odlučivanje stvarno nadležan osnovni sud" istakao je Gazivoda.
Dodao je da je Viši sud navodi, navodi da Ustav propisuje međusobnu kontrolu grana vlasti i ograničenosti svake grane vlasti, pa i zakonodavne, Ustavom i zakonom.
"Prema tome, jasno je da neko mora ispitati da li je Skupština postupala u skladu sa Ustavom i zakonom, a takvo ispitivanje može sprovesti jedino sudska grana vlasti. Uz to, ne postoji izričita ustavna ili zakonska odredba po kojoj viceguverner ne može pokrenuti sudski spor protiv odluke o razrješenju, pa je jasno da bi tužilji uskraćivanjem sudske zaštite u ovom sporu, bilo povrijeđeno pravo na pristup sudu sadržano u članu 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ne postoji državni, odnosno društveni interes po kome se ova odluka ne bi trebala preispitivati pred sudom. Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava takav interes postoji jedino u slučajevima nacionalne i javne bezbjednosti, a sa čim ovaj spor nema nikakve veze", istakao je Gazivoda.
Zamjenica Zaštitnika zaštitnika imovinsko pravnih interesa Sanja Jaredić koja zastupa Skupštinu kazala je da imajući u vidu navode iz rješenje Višeg suda u ponovljenom postupku Osnovni sud treba da se proglasi nenadležnim i odbaci tužbu.
Bonus video:
