Prosječna mjesečna zarada kineskog radnika na auto-putu iznosi 4.990 eura, dok je kod crnogorskog državljanina ona 592 eura, proizilazi iz izvještaja kompanije CRBC, glavnog izvođača na dionici auto-puta Podgorica - Kolašin, u koji su “Vijesti” imale uvid.
U napomenama uz finansijske izvještaje za 2018. godinu navedeno je da je za “isplaćene zarade u Kini” potrošeno 86,2 miliona eura, kao i da je na projektu gradnje dionice auto-puta lani bilo angažovano 1.436 kineskih državljana.
Prema tome, dobija se da je godišnji trošak za zarade po zaposlenom iz Kine iznosio 59.885 eura, ili mjesečno 4.990 eura.
U tim napomenama navedeno je da je za zarade 176 crnogorskih državljana zaposlenih u CRBC trošak iznosio 1,25 miliona eura, što je godišnje 7.107 eura po radniku ili 592 eura mjesečno.
Postoji i stavka “troškovi zarada zaposlenih - stranci”, od 21,5 miliona eura. U CRBC su prošle godine radila i 42 stranca iz drugih država, ali se ova stavka ne odnosi samo na njih već je tu i dio zarade - naknade koje kineski radnici dobijaju u Crnoj Gori jer se njihova plata ili njen najveći dio uplaćuje na njihove račune u Crnoj Gori.
Za zarade top menadžmenta CRBC-a u prošloj godini isplaćeno je 292 hiljade eura, ali nije naveden njihov broj.
Navedno je i da je za “doprinose za zarade - Kina” isplaćeno 714 hiljada eura, dok je za domaće radnike plaćeno 143 hiljade eura.
Ovi podaci se djelimično ne slažu sa onim iz Vladine analize iz jula prošle godine.
"U toku maja 2018. godine na projektu (gradnja auto-puta) je bilo angažovano 3.622 radnika. Od ovog broja (u CRBC-u) je 2.396 Kineza, 210 domaćih radnika, 48 radnika su strani državljani, dok je 968 radnika angažovano od strane podizvođača”, navedeno je u toj analizi.
Iz ovih izvještaja može se vidjeti da je u protekle tri godine za plate radnika u Kini uplaćeno ukupno 172 miliona eura, od oko 500 miliona eura, koliko je CRBC imao prihoda zaključno sa 2018. godine.
U istom periodu CRBC je za svoj ugrađeni materijal, gorivo i energiju prikazao troškove od 146 miliona eura, dok je podizvođačima plaćeno ukupno 166 miliona. Od ovog novca podizvođači su u protekle tri godine finansirali svoje troškove, kao i plate za svoje angažovane radnike.
Osim novca za plate u Kini, veliki dio novca CRBC-a za materijal i opremu je takođe plaćen partnerima iz te države. Tako da skoro dvije trećine vrijednosti ove investiciju uopšte nije ni došlo u Crnu Goru. Crna Gora novac za plaćanje gradnje auto-puta povlači iz filijale Eksim banke iz SAD, prema ugovoru o kreditu a zatim taj novac postepeno uplaćuje CRBC-u za urađene radove.
CRBC svake godine, sa više ili manje zakašnjenja, predaje finansijske izvještaje Poreskoj upravi i u svakom od početka poslovanja u 2014. godini prikazuje gubitak, tako da je ukupni akumulirani gubitak do kraja prošle godine 291 milion eura.
U prvoj godini osnivanja, 2014, kompanije nije radila na auto-putu, pa je imala samo rashod od 24 hiljade eura. U 2015. godini počeli su samo pripremni radovi, zbog, kako je rekao ministar saobraćaja Osman Nurković “nesnalaženja i uhodavanja izvođača i administracije”. U toj godini CRBC je imao prihod od 30 miliona eura, a gubitak na kraju godine bio je 11,5 miliona.
U prvoj godini “zahuktavanja radova”, 2016, kineski glavni izvođač imao je prihod od gradnje auto-puta od 10 miliona eura, a ostali prihod od “zalihe učinaka” bio je 88 miliona. Konačni rezultat bio je minus od deset miliona.
U 2017. od gradnje auto-puta CRBC je imao prihod od 202 miliona eura, ali je minus iz poslovanja povećan na 74 miliona eura, koji se naknadno mijenja na minus od 127 miliona eura. Prošle godine od Vlade za gradnju auto-puta CRBC je dobio 258 miliona eura, a gubitak kompanije iznosio je 142 miliona eura.
Zašto se ovo dešava, iz kompanije nikada nijesu odgovorili, a iako bi trebalo da bude obveznik, kompanija nije predala revizorski izvještaj pa nijesu ni objavljeni na sajtu Poreske uprave.
Prema zakonima o reviziji, sve velike kompanije “dužne su da organu uprave nadležnom za poreze (Poreska uprava), dostave izvještaj o reviziji sa mišljenjem revizora o finansijskim iskazima, u papirnoj i elektronskoj formi, najkasnije do 30. juna tekuće za prethodnu poslovnu godinu”.
Prema zakonu, velike kompanije su “pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavanju dva od sljedeća tri kriterijuma: prosječan broj zaposlenih u poslovnoj godini je veći od 250: ukupan prihod na godišnjem nivou je veći od 40.000.000 eura i da je ukupna aktiva veća od 20.000.000 eura.
CRBC ispunjava sva tri uslova. Prošle godine je broj zaposlenih bio 1.654, ukupan prihod bio je skoro 260 miliona eura, a ukupna aktiva bila je 208 miliona.
Ministarstvo negira trošak od kursnih razlika, ali pregovaraju da ga smanje
Zbog pogoršanja kursnih razlika i jačanja dolara, što može povećati ukupne troškove za gradnju auto-puta, “Vijesti” su 30. septembra ujutro poslale pitanja Ministarstvu finansija - da li će osigurati od kursnih razlika zajam od prije pet godina od kineske Eksim banke od 944 miliona dolara za gradnju prioritetne dionice auto-puta Podgorica - Kolašin, i ako hoće, koliki će to biti naknadni trošak.
Ministarstvo finansija juče je poslalo saopštenje agenciji Mina biznis.
“Konačne analize o uticaju kursnih razlika na kredit sa kineskom Exim bankom za potrebe izgradnje auto-puta Bar - Boljari mogu se praviti tek nakon otplate 2035. godine. Neadekvatno je množiti cijeli dug u eurima ili dolarima po današnjem kursu i to predstavljati kao gubitak u realnom vremenu, kada to u praksi nije tačno”, saopštili su iz Ministarstva finansija i dodali da se ne treba baviti neadekvatnim obračunima.
Iz Ministarstva su kazali i da bi, da je kurs euro dolara otišao na drugu stranu, bilo neodgovorno kazati da se trošak izgradnje auto-puta smanjio, jer stvarnog benefita u novcu ne bi bilo.
Otplata kredita obavljaće se polugodišnje, počevši od jula 2021. godine, a godišnje obaveze po osnovu otplate glavnice iznosiće oko 67,5 miliona dolara.
Država je, kako su saopštili, u cilju stvaranja pretpostavki za zaštitu od valutnog rizika, preduzela aktivnosti da se zaštiti, kako bi imala što manje troškova u pogledu otplate duga. „U toku su pregovori sa šest banaka u cilju pripreme i usaglašavanja sveobuhvatne pravne dokumentacije, koja bi u konačnom dovela do zaključivanja ISDA sporazuma, koji će predstavljati pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije u momentu kada se procijeni da je situacija najpovoljnija za Crnu Goru“, dodali su iz Ministarstva.
U tom Vladinom resoru smatraju da je veoma važno odabrati trenutak koji ukazuje na situaciju koja je najpovoljnija za Crnu Goru.
Stoga, kako su kazali, ne bi bilo odgovorno ni prije pet godina, a ni danas, zaključivati ugovore o zaštiti valutnog rizika na cijeli rok trajanja kredita, jer postoji veliki broj varijabli koji se stalno mijenjaju.
Oni su saopštili i da se određeni troškovi koji nastaju po osnovu kursnih razlika kompenzuju kroz fiksni kurs koji je utvrđen ugovorom o projektovanju i izgradnji.
"Zbog toga je vrlo upitno da li postoje i u kom obimu dodatni troškovi po osnovu promjene kursa", navodi se, između ostalog, u saopštenju.
Bonus video:
