Međunarodni monetarni fond (MMF) je ocijenio da su dešavanja sa Atlas bankom i IBM bankom pokazala da Centralna banka (CBCG) mora da pojača supervizorsku ulogu nad bankarskim sektorom.
“CBCG se mora fokusirati na poboljšanje mjera, a ne samo na njihovo sprovođenje,” upozorio je MMF u posljednjem izvještaju za Crnu Goru.
Iz MMF-a su objasnili da pojačanje supervizorske uloge znači da bi vrhovna monetarna institucija moralo da ima bolju procjenu rizika u bankama, odnosno, bolje alate za procjenu kreditnog rizika čiji se nadzor mora poboljšati.
MMF smatra da početni koraci koje je preduzela CBCG u vezi sa Atlas bankom i IBM bankom nijesu mogli spriječiti njihovu eventualnu propast.
“U 2015. godini identifikovano je da su tri domaće banke slabe. CBCG je u 2017. postavila Atlas i IBM zajedno sa jednom domaćom bankom koja ima 11 odsto udjela pod supervizorske akcione planove. Naknadna ispitivanja Atlas i IBM banke su u 2018. godini otkrila visok nivo nekvalitentih kredita (NPL -a), neadekvatno obezbjeđivanje i značajno pozajmljivanje povezanim licima. Ovi problemi su bili akutni za IBM banku koja je mjesec po uvođenju privremene uprave pošla u stečaj. Crnogorsko tužilaštvo je zamrznulo značajan iznos depozita klijenata Atlas banke zbog sumnji u pranje novca, a što je prethodno otkriveno kroz godišnje inspekcijske kontrole u borbi protiv pranja novca i međunarodnog kriminala. Zamrzavanje depozita je značajno smanjilo likvidnost Atlas banke”, ukazali su u MMF-u.
Objasnili su da su Atlas i IBM banka imali značajnu kreditnu aktivnost, ali ona nije imala značajnu ulogu u ukupnoj kreditnoj aktivnosti banaka, što je minimiziralo prelivanje krize na realnu ekonomiju.
“I Fond za zaštitu depozita je odmah počeo da isplaćuje garantovane kredite bez potrebe da povlači kredit koji ima kod Evropske banke za obnovu i razvoj. Neke opštine su izgubile depozite koji nijesu bili u sistemu garantovanih depozita i Vlada im neće taj novac nadoknaditi. Upravo ovi događaji naglašavaju potrebu za jačom bankarskom supervizijom”, ocijenili su u MMF -u.
Navodi se da je supervizorska uloga CBCG ojačana formiranjem Komiteta za superviziju koji treba da pruži podršku odlukama koje donosi menadžment.
“Ovaj komitet na nivou osoblja sa revizijskim aktivnostima ima za cilj da okupi svu relevantnu supervizijsku ekspertizu u CBCG, uključujući i pitanja sprečavanja pranja novca i provjeriće sve odluke supervizora, izbegavajući smanjivanje odgovornosti.
Kapaciteti za “of sajt” supervizije (analize finansijskih izvještaja banaka sa međunarodnim standardima) se moraju ojačati, uključujući obezbjeđivanje dostupnosti kvalifikovanog osoblja. Neprekidne “of sajt” supervizije i analize neophodni su za bolje informisanje i pripremu glavne supervizije, kao i za pomoć u prepoznavanju sistemskih rizika u ranoj fazi“ kazali su u MMF -u.
Kako se dodaje, CBCG nastavlja sa naporima na poboljšanju regulatornog okvira za finansijski sistem, kreditni registar je modernizovan i sada pokriva širok spektar finansijkih institucija sa dodatnim informacijama, pravila za klasifikaciju imovine se se postepeno poboljšavaju.
“CBCG je pripremila sveobuhvatan paket zakona koji je usklađen sa sa direktivama EU i čije se odobrenje očekuje do kraja ove godine. Novi zakonodavni okvir će povećati minimalni zahtjev za kapitalom banke sa pet na 7,5 miliona eura, od banaka će se tražiti da razviju jasne planove oporavka sa posebnom jedinicom za sanaciju u CBCG. FZD će garantovati za 100.000 eura u slučaju stečaja banke,” kazali su iz MMF-a.
U izvještaju se navodi da bi udio nekvalitetnih kredita trebalo da se dalje smanjuje, usljed stalnog kreditnog rasta i poboljšanim servisiranjem duga. Restrukturiranje zajmova i prodaja NPL-a trebalo bi da imaju manju ulogu nego u godinama nakon globalne finansijske krize, a “podgorički pristup” za olakšavanje restrukturiranja sada je istekao.
Revizija kvaliteta imovine banaka još nije urađena
CBCG mora da uradi i detaljnu reviziju kvaliteta imovine koja je potrebna za potpunu dijagnostiku zdravlja bankarskog sektora.
Iz MMF-a su kazali da je to njihova ključna preporuka iz 2015. godine koja je još nije ispunjena.
“Detaljna revizija kvaliteta imovine treba da bude završena najkasnije do kraja 2020. godine kako bi pomogla da se razumije prava vrijednost imovine u bilansu stanja banaka, procjene kolaterala (uključujući nekretnine) i adekvatna rezervisanja za potencijalne gubitke. Da bi se osigurao kvalitet detaljne revizije kvaliteta imovine ona treba da se priprema pod nadzorom međunarodnih procjenjivača,” objasnili su iz MMF-a.
U Izvještaju se navodi da u CBCG mora da postoji odlučna akcija za rješavanje bilo koje preostale ranjivosti bankarskog sektora.
“Obaviještena o reviziji kvaliteta imovine i superviziji, bilo kojoj drugoj slaboj banci u sistemu, potrebne su intenzivne provjere sa efikasnim akcionim planovima i pravovremenim izvršenjem. CBCG, takođe, pomno nadgleda brzi rast nekvalitetnih potrošačkih kredita - koje često imaju dugu ročnost i veće kamatne stope od kredita sa kolateralima - i po potrebi treba da primjenjuje efikasne makroprudencijalne mjere za sprečavanje nakupljanja sistemskih rizika“, preporuka je MMF-a.
Pažljivo s novim licencama
MMF smatra da Crna Gora, imajući u vidu njenu veličinu, ima i dalje veliki broj banaka.
„Sa 13 banaka u maloj zemlji, visoki fiksni troškovi i sve veći regulatorni troškovi, nakon primjene predviđenog bonitetnog okvira Basel III, pokrenuće dodatne izazove za zarade malih banaka“, ocijenjeno je u izvještaju.
Preporuka MMF je i da CBCG treba pažljivo da izdaje bankama nove licence.
“CBCG je naglasila da je sistem stabilan i likvidan i da su banke adekvatno kapitalizovane. CBCG je istakla da rade na saniranju ostalih ranjivosti bankarskog sektora i da su u stalnim naporima da ojačaju treću banku”, kazali su u MMF-u.
Od januara oštrije za gotovinske kredite
Savjet CBCG juče je usvojio odluku o ograničavanju gotovinskih kredita koje će banke davati građanima, a čija će primjena početi od januara. Nacrtom je planirano od novembra, a nakon razgovora sa bankarima rok je promjeren.
Definisano je da kod tih kredita, čiji je rok otplate duži od osam godina, banka mora tražiti kvalitetniji kolateralom (fiducija ili hipoteka na nepokretnostima, zalog na pokretnim stvarima ili finansijski instrumenti...)
Banke koje imaju visoku izloženost po osnovu ovih kredita sa preostalim rokom otplate dužim od šest godina (preko 50 odsto sopstvenih sredstava banke) mogu ih odobravati građanima sa rokom otplate dužim od šest godina, uz uslov da je kredit obezbijeđen kvalitetnim kolateralom. Ovo ograničenje biće na snazi dvije godine.
Bonus video:
