Savjet za konkurentnost usvojio je Izvještaj o realizaciji Programa ekonomskih reformi (PER) za šest mjeseci, koji je pokazao da je stopa rasta crnogorske ekonomije najveća u regionu.
"Imamo razloga, posmatrajući i raspravljajući o PER-u za ovih prvih šest mjeseci ove godine, da budemo zadovoljni: stopa rasta od 3 – 3,2 odsto u odnosu na visoku startnu poziciju u 2019. u odnosu na 2018. gdje smo imali 5,1 je zaista odličan rezultat", rekao je predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković, dodajući da je to najveća stopa rasta u regionu.
Prema preliminarnim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, realna stopa rasta crnogorske ekonomije u prvom kvartalu ove godine je iznosila tri odsto, a u međuvremenu je objavljen i podatak o rastu od 3,2 odsto u drugom kvartalu.
U raspravi je posebno istaknuta činjenica da je privatna potrošnja zabilježila realni rast od 5,1 odsto i ostvarila najveći pozitivan doprinos realnom rastu BDP-a od 4,5 odsto.
Navodi se da je tako visok rast potrošnje domaćinstava opredijeljen, u najvećoj mjeri, izuzetno snažnim trendovima na tržištu rada, odnosno znatno većim brojem zaposlenih, kao i visokim stopama rasta u sektorima maloprodaje, turizma i građevinarstva.
"Pored jačanja makroekonomske stabilnosti, na ostvareni ekonomski rast za šest mjeseci ove godine uticalo je i unapređenje konkurentnosti ekonomije, čemu je, u kombinaciji sa fiskalnom konsolidacijom, doprinijela realizacija prioritetnih reformskih mjera sadržanih u Programu ekonomskih reformi za ovu godinu", kaže se u saopštenju.
U Izvještaju se ukazuje da je snažan ekonomski rast uticao na rast zaposlenosti u zemlji, kao i smanjenje nezaposlenosti.
Tako je prosječan broj zaposlenih u prvih šest mjeseci bio 201.131 osoba ili za 8,9 odsto zaposlenih više nego u istom periodu prošle godine.
Nastavljen je i trend smanjenja nezaposlenosti, pa je stopa nezaposlenosti prema anketi o radnoj snazi za prvi kvartal ove godine iznosila 15,0 odsto, što je za 1,1 niže u odnosu na prvi kvartal prošle godine.
Savjet je razmotrio Predlog Unije poslodavca za odlaganje primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.
U diskusiji je naglašeno zajedničko opredjeljenje da implementacija Zakona mora biti sprovedena besprekorno.
"Zaključeno je da se u proces pripreme podzakonskih akata uključe predstavnici udruženja poslodavaca, i da se mora obezbijediti apsolutna transparentnost procesa javnih nabavki, kako bi se došlo do najkvalitetnijih rješenja za implementaciju Zakona", piše u saopštenju.
Navodi se da je razmotrena i Inicijativa Crnogorskog Telekoma za preispitivanje člana 36 Zakona o kinematografiji koji se odnosi na finansiranje Filmskog fonda, kao i Izjašnjenje Ministarstva kulture povodom inicijative operatora koji pružaju usluge pristupa Internetu za ukidanje naknade za finansiranje kinematografije iz člana 36 Zakona o kinematografiji.
"Zaključeno je da nadležna ministarstva, na bazi detaljne analize ovog pitanja, u nastavku dijaloga sa operaterima pokušaju da dođu do obostrano prihvatljivih rješenja", kaže se u saopštenju.
Na predlog Zajednice opština Savjet je razmotrio Inicijativu za utvrđivanje adekvatnog zakonskog okvira za finansiranje održavanja infrastrukture zajedničke komunalne potrošnje.
U raspravi je istaknuto zajedničko opredjeljenje, ali i odgovornost, svih subjekata za dalje unapređenje poslovnog ambijenta i uklanjanje barijera za razvoj biznisa, uz kreiranje sistemskih rješenja koja neće ugroziti ostvarivanje funkcija lokalnih samouprava.
Navodi se da je Savjet razmotrio i Informaciju o pozicioniranju Crne Gore u Izvještaju Ekonomske slobode svijeta 2019, Fraser instituta, Informaciju o ocjeni kreditnog rejtinga Crne Gore od agencije Standard & Poor's i Moody's, kao i Informaciju o pozicioniranju Crne Gore u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2019, Svjetskog ekonomskog foruma.
Bonus video:
