Premijer Duško Marković kazao je da će do sredine naredne godine biti završene sanacije dvije ekološke crne tačke u Pljevljima, Šuplje stijene i Termoelektrane.
On je odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Danijela Živkovića kada se mogu očekivati prvi rezultati projekata koji se tiču zaštite životne sredine u Pljevljima, kazao da je za sanaciju Šuplje stijene namijenjeno osam miliona eura, te da će do ljeta naredne godine biti završeni radovi.
Prva faza remedijacije deponije šljake Maljevac na kojoj Termoelektrana odlaže pepeo u vidu mulja, biće završena do sredine naredne godine.
"Ukupno zbrinjavanje deponije na Maljevcu iznosiće gotovo 21 milion eura. Kada je u pitanju kvalitet vazduha i energetika najvažnija je ekološka rekonstrukcija Termoelektrane... I ovdje govorimo o konkretnim koracima. Novac je obezbijeđen, 54 miliona eura je rezervisano na računima EPCG. Pristigle su tri ponude na tender, čija ocjena je u toku", rekao je Marković.
Prihodi od turizma više od 531 milion eura
Prihodi od turizma u Crnoj Gori su u prvih sedam mjeseci rasli po stopi od četiri odsto i iznose preko 531 milion eura, saopštio je premijer i dodao da je ovo godina odličnih rezultata.
Marković je, odgovarajući na pitanje predstavnika Poslaničkog kluba manjinskih stranaka, Adrijana Vuksanovića, o rezultatima turističke sezone, kazao da su projekcije da će se stope rasta uvećati do kraja godine.
„Prihodi od turizma u prvih sedam mjeseci rasli su po stopi od četiri odsto i iznose preko 531 milion eura, a prema posljednjim dostupnim podacima evidentirano je oko 200 hiljada turista i 600 hiljada noćenja više nego u uporednom periodu“, kazao je Marković tokom Premijerskog sata.
On je dodao da će do kraja godine ti pokazatelji svakako biti još bolji.
Prema riječima Markovića, naplata poreskih prihoda koja svoj rezultat crpi od turizma bilježi rekordne rezultate i zaključno sa 28. oktobrom naplaćeno je preko 73 miliona eura više u odnosu na uporedni period.
„Ljetnja postsezona još nije završena, a već se počelo sa aktivnostima koje najavljuju zimsku sezonu. Ovo će biti turistička godina ostvarenih rezultata koji će biti parametar za mjerenje naših budućih uspjeha“, rekao je Marković.
On je precizirao da je avgust prvi mjesec u istoriji crnogorskog savremenog hotelijerstva kada je ostvareno preko milion noćenja u hotelima u kojima je boravilo preko 200 hiljada turista.
„Turizam nastavlja da doprinosi kao značajna ekonomska grana i snažan pokretač crnogorske ekonomije“, rekao je Marković.
On je podsjetio da je ove godine otvoreno 46 hotela u Crnoj Gori, a kapaciteti uvećani preko 3,6 hiljada kreveta.
„To znači da ljetnju sezonu završavamo sa 459 hotela i više od 44 hiljade kreveta od kojih je preko 56 odsto u hotelima sa četiri i pet zvjezdica“, naveo je Marković.
On smatra da su to već rezultati koji se moraju poštovati i svjedoče o jasnom smjeru u kojem ide politika kada je riječ o turizmu.
„Politika koju Vlada realizuje i prema sjeveru stvara uslove za ekonomski rast i stotine radnih mjesta. U prvih sedam mjeseci rast prihoda od turizma na sjeveru je bio po stopi od preko 26 odsto“, dodao je Marković.
On je ocijenio da ostvareni rezultati ne znače da uspjehe treba doživjeti kao gotovu stvar i očekivati da se iz godine u godinu oni popravljaju sami od sebe.
„Naprotiv, svaki apel turističkoj privredi, administraciji na državnom i lokalnom nivou je da pruži svoj maksimum i omogući novi podsticaj. Ovo jeste godina odličnih rezultata koja nas uči da treba da snažnije radimo na unaprijeđenju ponude i da podržimo razvojne projekte“, kazao je Marković.
On smatra da su postignuti rezultati i odličan podsticaj kako bi se još bolje pripremili za narednu sezonu.
„Vlada je postavila dugoročni cilj da sezona traje od 1. januara do 31. decembra“, rekao je Marković.
Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša pitao je Markovića koje mjere Vlada preduzima u cilju poboljšanja likvidnosti crnogorske privrede, imajući u vidu činjenicu da je, prema podacima Centralne banke (CBCG), blokirano blizu 18 hiljada preduzeća i preduzetnika.
Marković je kazao da je ukupan broj blokiranih preduzeća krajem jula bio 14,57 hiljada, dok se četiri hiljade blokiranih odnosi na nevladine oganizacije (NVO), fondacije, udruženja i dio javnih službi, odnosno na one koji nijesu dio realnog privrednog sektora.
„Podaci CBCG ulivaju umjereni optimizam, pri čemu je broj aktivnih transakcionih računa u blokadi pao od početka godine do kraja jula sa 32,9 odsto na 29,4 odsto“, precizirao je Marković.
Prema njegovim riječima, ukupan dug je u padu sa 635,3 miliona eura na 618,7 miliona eura u istom periodu, a slično je i sa ostalim parametrima.
„Rast privredne aktivnosti koji najbolje oslikavaju intenzivne stope privrednog rasta se očigledno pozitivno odražava i na likvidnost realnog sekora. Ovo je parametar koji treba permanentno pratiti i na koji se ne smije djelovati bez odgovarajuće analize i opreza“, smatra Marković.
On je kazao da je Vlada opredijeljenja da se likvidnost podržava kroz suštinsku podršku razvoju preduzetništva.
„U tom smislu kroz podršku razvoju malih i srednjih preduzeća Ministarstvo ekonomije realizuje program za unaprijeđenje konkurentnosti privrede za ovu godinu, koji sadrži deset privrednih linija, a privrednicima je na raspolaganju 1,6 miliona eura bespovratnih sredstava“, naveo je Marković.
Te mjere se, kako je dodao, sve bolje prihvataju i u privredi.
„U cilju povećanja likvidnosti značajna sredstva je odobrio i Investiciono razvojni fond (IRF). Za mandata ove Vlade po osnovu programa za lividnost preduzeća plasirano je 463 kredita u iznosu od 324 miliona eura“, predizirao je Marković.
On smatra da je važno primijetiti pozitivne efekte Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, prema kojem je od maja restrukturirano 36,7 miliona eura kredita od čega se na preduzeća odnosilo 35,1 milion.
„To je značajno pomoglo nivou nekvalitetnih kredita“, naveo je Marković.
Prema njegovim riječima, rezultati nijesu poželjni, ali evidentni pozitivni pomaci pokazuju da je primijenjen ispravan i osmišljen pristup.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, pitao je Markovića zašto je Vlada odbila predlog te partije da se smanje opterećenja na zarade.
U toj partiji smatraju da se zarade ljekara, prosvjetnih radnika ili pripadnika bezbjednosti, nijesu godinama značajnije mijenjale.
Marković je kazao da Vlada neće sprovoditi populističke mjere.
„Standard građana i plate ćemo povećavati u skladu sa novom vrijednošću koju ćemo stvoriti kroz ekonomsku aktivnost“, poručio je Marković.
On je pozvao na to da svi zajedno, bez obzira na političke razlike, stvore sve pretpostavke da crnogorska ekonomija raste, da se otvaraju radna mjesta i povećavaju zarade.
„Danas nema međunarodne i domaće adrese u finansijskom i ekonomskom okruženju koja ne poštuje ono što je Crna Gora uradila u prethodnom periodu“, poručio je Marković.
Bonus video:
