Rekonstrukcija puta Lubnice - Jezerine, sa probijanjem tunela kroz Bjelasicu, ugovorena je za cijenu od 41 milion eura, sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost, ali nije izvjesno koliko će ovaj posao na kraju koštati i kada će biti završen.
Kada je prije tačno tri godine iz Ministarstva saobraćaja objavljena informacija da je sa sarajevskom firmom “Euro asfalt” zaključen ugovor o izvođenju radova, prikazana je cijena od 34,6 miliona, ali bez PDV-a, koji iznosi dodatnih 6,6 miliona.
Suma bez PDV-a navodi se i u završnom računu budžeta za 2018. godinu.
Ukupna dužina puta koji se gradi iznosi 14,4 kilometara, dok je projektovani tunel dug nešto manje od tri kilometra. Međunarodni tender je objavljen u februaru 2016, kada je ministar saobraćaja bio Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore.
Ugovor je potpisao aktuelni ministar Osman Nurković 2. decembra 2016, nakon što je Vlada Duška Markovića formirana krajem novembra te godine. Ugovorom sada rukovodi Uprava za saobraćaj, na čijem je čelu Savo Parača.
Radovi su prvobitno projektovani na 32,6 miliona eura, i na tu cijenu je “Euro asfalt” dao popust od jedan odsto ili 330 hiljada eura, ali je zatim zaračunao dva miliona eura za takozvanu privremenu sumu, koja je zapravo orijentaciona suma za nepredviđene radove. Na tu cifru je uračunat PDV od tadašnjih 19 odsto (stara stopa PDV-a), pa se dolazi do sume od 41 milion.
Prema podacima u koje su „Vijesti“ imale uvid, sarajevska firma je procijenila da joj za probijanje tunela “Klisura” kroz Bjelasicu treba 24,2 miliona eura, a ostatak je za izgradnju povezanih saobraćajnica (Lubnice-Jelovica, Jelovica i Jezerine), kao i saobraćajnu signalizaciju.
Radovi su zvanično objavljeni u maju 2017. godine, a rok za završetak je tri godine. Ipak, radovi su obustavljeni tokom 2018, nakon probijanja podzemnih voda u tunelu “Klisura” i velikog dotoka vode i do 200 litara u sekundi.
Do sada nije objašnjeno da li su prethodno ispitane sve karakteristike kompleksnog kraškog terena i da li je do problema došlo zato što nije bio urađen kvalitetan glavni projekat.
„Vijestima” je ranije iz Uprave za saobraćaj saopšteno da je taj projekat izmijenjen. Međutim, nije jasno da li to znači povećanje ugovorene cijene i za koliko, te kako i gdje će biti izmještene podzemne vode na trasi tunela i kako će se to odraziti na samu planinu Bjelasicu, kakvi su izvori, potoci, rječice...
Do novembra prošle godine je “Euro asfaltu” plaćeno je 14 miliona eura za izvedene radove.
Podaci u koje su „Vijesti“ imale uvid pokazuju da je odmah po zaključivanju ugovora, u decembru 2016, isplaćen avans od oko 3,5 miliona, a od tada je isplaćeno još 18 građevinskih situacija. U 2017. je plaćeno 1,7 miliona, 2,8 miliona u 2018, a za deset mjeseci prošle godine nepunih šest miliona eura.
Iz kabineta ministra Nurkovića uputili su na Upravu za saobraćaj za odgovore na pitanja “Vijesti”: kada će posao biti okončan i koliko će na kraju koštati, da li je tender bio kvalitetno pripremljen i da li se do kraja izvođenja radova može očekivati još neko iznenađenje. “Vijesti” od Parače nijesu mogli dobiti odgovore već su upućene na glavnog koordinatora projekta Duška Kokića, koji nije odgovarao na telefonske pozive i poruku.
Prema budžetu za ovu godinu, Vlada projektuje uzimanje kredita za potrebe dodatnog finansiranja projekta rekonstrukcije i unapređenja lokalnih puteva - projekat rekonstrukcije puta Berane-Kolašin, dionica Lubnice-Jezerine, u iznosu do 26 miliona.
Kako se navodi, Ministarstvo saobraćaja izabralo je putni pravac Lubnice - Jelovica - Jezerine (Kolašin ski-centar) kao prioritetne putne pravce iz preliminarne liste 13 lokalnih puteva.
Izgradnjom pomenutog puta, bila bi skraćena dionica puta između Berana i Kolašina između 34 i 40 kilometara, što bi unaprijedilo putni pravac između ova dva grada, doprinjelo boljoj povezanost sa Ski-centrom Kolašin, omogućilo unapređenje turističke ponude i pospješilo povezanost Crne Gore.
Aneksom ugovora produžen rok da završe posao do novembra
U ugovornoj dokumentaciji sa “Euro asfaltom” nijesu prikazani podizvođači. Na sajtu podgoričke kompanije “Bemax” može se naći informacija da je i ona angažovana na ovom projektu.
Iako se navodi, za cijenu od šest miliona eura, “Bemax” je ugovorio izvođenje radova na izgradnji ove trase, sa pripadajućim potporno-obložnim zidovima i geotehničkim konstrukcijama, kao i radova na izradi pločastih propusta i izgradnji galerije.
Prema javno dostupnim podacima, beranska firma „Hidroenergija Montenegro“ planira da u trup ovog državnog puta u dužini od 4,5 kilometara postavi cijevi za izgadnju malih hidroelektrana (mHE).
U Informaciji Vlade s kraja 2018. se navodi da je izgradnja mHE onemogućena zbog radova na rekonstrukciji puta Berane-Kolašin, dionica Lubnica-Jezerine.
"Koncesionar je upoznao Ministarstvo ekonomije da je duži vremenski period ograničeno sprovođenje aktivnosti na realizaciji izgradnje preostalih mHE u smislu postavljanja cjevovoda, a ovo iz razloga što je projektnom dokumentacijom kojom je predviđena izgradnja predmetnih mHE planirano polaganje cjevovoda u dužini cca 4,5 km, kao sastavnog dijela objekata mHE, u trup pomenutog puta. S tim u vezi, koncesionar se obratio Ministarstvu ekonomije sa zahtjevom za produženje faze izgradnje imajući u vidu da radovi na izgradnji dionice puta Lubnice-Jezerine još nijesu završeni”, navodi se u dokumentaciji.
Ukazuje se da radove na dionici puta izvodi Uprava za saobraćaj iz kojih razloga se Ministarstvo ekonomije obratilo radi dobijanja informacija o statusu projekta, kao i dinamici realizacije.
"Dopisom dostavljenom od Direkcije (sada Uprave) je potvrđeno da su radovi na rekonstrukciji puta Lubnice-Jezerine počeli tek 18. maja 2017. sa ugovorenim rokom izvođenja 1.095 kalendarskih dana (tri godine) koji je aneksom ugovora produžen za 173 dana, tako da se očekuje da radovi budu završeni početkom novembra 2020. Kako je koncesionaru rok za završetak izgradnje bio utvrđen datum 31. 12. 2017. iz navedenog se može nesporno utvrditi da koncesionar u datom roku, zbog pomenute rekonstrukcije, nije mogao da završi izgradnju preostalih mHE”, precizira se u Informaciji.
U vlasništvu „Hidroenergije Montenegro“ ranije je bio “Bemax”, a upravo je on gradio njene postojeće mHE u Beranama.
Bonus video:
