Državni budžet Crne Gore zbog postojanja crnog tržišta rada godišnje izgubi i do 200 miliona eura, pokazuju razlike u podacima o broju zaposlenih i onoga što na kraju za njih plate poslodavci.
Taj zaključak se bazira na procjeni da je na “crno” ili bez uplata poreza i doprinosa angažovano 40 hiljada radnika, kao i da se najmanje još 30 hiljada osigurava na minimalnu zaradu, a da mimo evidencije primaju značajno veće iznose.
Iz Ministarstva finansija su krajem prošle godine poslaniku SDP-a Rašku Konjeviću odgovorili da su u maju 2019. godine za 163 hiljade radnika isplaćene plate i na njih porezi i doprinosi. Podatak se odnosi na one koji su redovno primili plate, kao i na zaposlene za koje je do novembra isplaćena majska zarada sa dažbinama.
Upravi za statistiku Monstat je za isti mjesec prijavljeno 205 hiljada zaposlenih, odnosno 42 hiljade više. Kako se na tadašnju prosječnu zaradu od 513 eura u državni i budžet lokalnih samouprava uplaćuje 330 eura poreza i doprinosa, suma za ovu razliku od 42 hiljade mjesečno iznosi 13,4 miliona eura, ili 161 milion godišnje.
Prema podacima Poreske uprave, 60 hiljada radnika je u istom mjesecu bilo prijavljeno na neto-zaradu do 250 eura. S obzirom na to da je riječ o iznosu koji čini trećinu minimalne potrošačke korpe i sa kojim se ne može živjeti mjesec dana, postoje sumnje da je riječ o fiktivno prikazanim zaradama.
Postoji praksa poslodavaca da zaposlenog osiguraju na minimalnu zaradu, a razliku do stvarne plate isplate “na ruke”, bez obračuna poreza i doprinosa. Na 100 eura neto-zarade poslodavac bi za dažbine trebalo da plati još 65 eura. Ako bi se uzela u obzir procjena da isplata dijela zarada “na ruke” postoji kod polovine tog broja zaposlenih, odnosno za 30 hiljada, i da se na ruke isplati 200 eura pri čemu se država zakine za 130 eura, došlo bi se do podatka da se na taj način napravi šteta državnom budžetu od 46 miliona eura za 12 mjeseci.
Šteta tri puta veća od rate za auto-put
Ta dva primjera angažovanja i isplaćivanja radnika “na crno”, prema ovim podacima, prave godišnju štetu javnim finansijama od 207 miliona eura.
Koliko bi potencijal za državne finansije bilo uvođenje reda na tržištu rada, pokazuje podatak da će godišnja rata za auto-put iznositi oko 60 miliona eura. Zbog toga što ih poslodavci ne osiguravaju ili prijavljuju na manje iznose zarada, štetu će imati i zaposleni jer će prilikom obračuna penzije imati značajno manje koeficijente. Prema ranijim odgovorima iz Fonda PIO “Vijestima”, ako bi radnik svih 40 godina staža bio osiguran na minimalnu iznos zarade, morao bi da živi s penzijom od 139 eura.
Zapošljavanje mimo Zavoda tri puta veće
Zvanični broj zaposlenih koji prikazuje Monstat značajno je porastao u protekle tri godine, iako nije u potpunosti jasno kako se to desilo. Zvanični podaci pokazuju da se najveći dio tog zapošljavanje desio mimo evidencije Zavoda za zapošljavanje.
Na primjer, u julu prošle godine, preme mjesečnim izvještajima Monstata, Crna Gora je imala najveći broj zaposlenih - 215.181. U decembru 2018. godine, ta brojka iznosila je 194.085. To znači da je prema ovim podacima zaposlenost u julu u odnosu na kraj prethodne godine bila veća za 21.096 zaposlenih.
Međutim, prema podacima Zavoda za zapošljavanje iz nedjeljnog izvještaja, ukupno zapošljavanje od početka prošle godine do kraja jula iznosilo je 7.319. Kako je u ovom periodu bilo i slučajeva koji utiču na smanjenje broj zaposlenih, kao što su otkazi i odlasci u penziju, brojka zapošljavanja morala je biti značajno veća od 21 hiljadu, ili tri puta veća od one koji prikazuje Zavod za zapošljavanju.
Iz Monstata su “Vijestima” kazali da oni podatke o prijavama zaposlenih dobijaju iz evidencije Poreske uprave i da on predstavlja ukupan broj zaposlenih u koji ulaze osiguranici zaposleni i osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i nalaze se u evidencijama Poreske uprave. Dok razliku u rastu zaposlenih objašnjavaju mogućnošću da se radnik angažuje i bez posredovanja Zavoda za zapošljavanje.
“Podaci Zavoda za zapošljavanje iz nedjeljnih izvještaja odnose se na one osobe koje su bile na evidenciji nezaposlenih Zavoda kao aktivni tražioci zaposlenja i koji su dobili zaposlenje posredstvom Zavoda za zapošljavanje. Naravno, ovo ne predstavlja jedini način zapošljavanja već se zapošljavaju i osobe koje nisu na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. To znači da ukupan broj zaposlenih obuhvata kako lica koja su dobila zaposlenje posredstvom Zavoda za zapošljavanje tako i lica koja su se zaposlila ne koristeći usluge koje pruža Zavod”, naveli su iz Monstata.
Iz Zavoda za zapošljavanje su “Vijestima” saopštili da u svojim izvještajima objavljuju broj zapošljavanja osoba koje su neposredno prije zasnivanja radnog odnosa bila na evidenciji Zavoda kao aktivni tražioci posla.
“Zavod za zapošljavanje kao jedan od korisnika sistema objedinjene registracije poreskih obveznika i osiguranika dobija od Poreske uprave podatke o zaposlenim licima. Dobijene podatke Zavod ‘uparuje’ sa bazom podatka o nezaposlenim licima na način da se kao zaposleni sa evidencije Zavoda prikazuju ona lica koja su neposredno prije početka zasnivanja radnog odnosa bila na evidenciji nezaposlenih lica kao aktivni tražioci zaposlenja. Poreska uprava vodi evidenciju o svim zaposlenim licima u Crnoj Gori, kako rezidentima, tako i nerezidentima, a Zavod vodi evidenciju o zapošljavanjima sa svoje evidencije”, naveli su iz Zavoda.
I ugovore o djelu broje u zaposlene
Iz Monstata navode da oni u ukupan broj zaposlenih, osim onih koji su angažovani po osnovu ugovora o radu na određeno ili neodređeno, uključuju i osobe koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu, a nijesu osigurana po drugom osnovu.
U broj zaposlenih Monstat ne računa osobe koja se nalaze na programu stručnog osposobljavanja.
“Za lica koja su na stručnom osposobljavanju Zavod za zapošljavanje prestaje da vodi evidenciju jer ih, u skladu sa zakonom, ne može smatrati aktivnim tražiocima zaposlenja. Kako nemaju ugovor o radu, već ugovor o stručnom osposobljavanju, ova lica se ne mogu tretirati kao zaposlena lica”, naveli su iz Monstata.
Sadašnja metodologija Monstata o brojanju zaposlenih primjenjuje se od aprila 2010. godine.
“U periodu prije 2010. godine podaci o mjesečnom broju zaposlenih dobijani su na osnovu redovnog mjesečnog istraživanja o zaposlenima i zaradama zaposlenih i prijava - odjava osiguranika koje su vodili Fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Fond zdravstva. Početkom 2010. godine, evidencije fondova je preuzela Poreska uprava i od tada je ova institucija izvor podataka za statistiku zaposlenosti iz administrativnih izvora”, saopštili su iz Monstata.
Platu iznad potrošačke korpe ima svega 14 odsto zaposlenih
Prema podacima Poreske uprave koji su dostavljeni Konjeviću, neto-zaradu do 250 eura primilo je 59.753 zaposlenih, od 250 do 400 eura - 33.920 zaposlenih, a od 401 do 500 eura - 19.254. Zaradu od 501 do 700 eura dobija 27.285 zaposlenih, a od 701 do 1.000 eura 13.557. Platu veću od hiljadu eura ima 10.112 zaposlenih.
Prema ovim podacima, zaradu do 250 eura prima 36 odsto zaposlenih, ukupno do 500 eura platu dobija 70 odsto zaposlenih. Preko 700 eura, što je nešto iznad minimalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, ima 14 odsto zaposlenih.
Konjević je tada u Skupštini kazao da 82.000 zaposlenih ili 50 odsto živi sa primanjem do 400 eura.
“To je realni socijalni status naših građana”, kazao je Konjević.
On je naveo i da država ovim priznaje da je siva ekonomija na tržištu rada na nivou od 40.000 zaposlenih.
“Evidentno je i da se ona nalazi i kod ovih 60.000 koji primaju do 250 eura, jer im se dio daje na ruke”.
Bonus video:
