Vlada je do sada samo formalno zadovoljila deset uslova koje je od nje tražila Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) početkom 2018. godine, jer je većina mjera odložena ili se ne primjenljuje a u nekim su rezultati suprotni od očekivanih.
IBRD, koja je dio Svjetske banke, 2018. godine crnogorskoj Vladi je ostavio listu uslova koje mora ispuniti da bi joj se odobrila druga garancija od 80 miliona eura (PBG2) neophodna za novo zaduženje od 250 miliona eura za stabilizaciju državnih finansija. U izvještaju o rezultatima dosadašnjih pregovora sa IBRD, koji je Vlada usvojila prošle sedmice, navedeno je deset uslova i šta je do sada urađeno. U izvještaju piše da je zapisnik sa pregovora usaglašen i da će biti poslat odboru direktora Svjetske banke na usvajanje.
“Odobrenje PBG2 aranžmana uslovljeno je realizacijom snažnih reformskih procesa i stabilnom političkom situacijom u našoj zemlji. Shodno tome, uslov za ulazak u ovakav oblik saradnje je ispunjenje seta zahtjeva IBRD-a, sadržanih u Matrici javnih politika i rezultata koje se uglavnom odnose na mjere stabilizacije javnih finansija i dalje reforme”, navedeno je u Informaciji.
Kod uslova da Vlada mora unaprijediti svoju naplatu prihoda i smanjiti poresku neformalnost - sivu ekonomiju, navedeno je da je “Crna Gora uvela elektronsku fiskalizaciju za gotovinske i negotovinske transakcije” a kao dokaz za to navodi usvajanje Zakona o fiskalizaciji. Ovaj Zakon jeste usvojen 2019. godine, ali elektronska fiskalizacije nije uvedena, kako se tvrdi u ovom dokumentu, već je naknadno odložena za 2021. godinu. Kako je ranije saopšteno, ova mjera od koje se očekuje da značajno poboljša javne finansije jer bi se onemogućilo neizdavanje PDV računa i time smanjila utaja ovog poreza.
IBRD je tražio da se osnaži upravljanje javnim finansijama i kroz “osnaživanje definisanja prioriteta, odabira, procjene i evaluacije kapitalnih investicija”, jer se novac trošio na investicije bez kriterijuma i analiza. Vlada navodi da je ovo ispunila jer je 2018. godine usvojila Odluku o izradi kapitalnog budžeta i utvrđivanju i vrednovanju kriterijuma za izbor kapitalnih projekata. Međutim, Svjetska banka je u PEFA ocjeni učinka za ovu oblast, objavljenu prije deset dana, Vladi dala najlošiju ocjenu navodeći da se više milionske investicije rade bez studije izvodljivosti i kost-benefit analize. Naveli su i da je Vlada tajnom proglasila studiju izvodljivosti za dionicu auto-puta Podgorica-Kolašin, koju nije pokazala ni svom timu.
Kod uslova da se smanji broj zaposlenih u javnoj upravi, Vlada navodi da je pokrenula plan optimizacije zaposlenih i donijela odluku o iznosima i načinu isplate otpremnina. Nije navedeno da se ova mjera odlaže već godinama, a da je u međuvremenu u pojedinim djelovima državne administracije došlo do povećanja broja zaposlenih. Jedan od uslova bio je i da se ograniči javna potrošnja za farmaceutska sredstva. Vlada navodi da je racionalizovala trošenje za ljekove a kao dokaz navodi usvajanje Nacionalne smjernice dobre kliničke prakse. Međutim u stvarnosti se povećava izdvajanje novca za ljekove, što je urađeno i u budžetu za ovu godinu. Prema analizi Fonda za zdravstveno osiguranje, najčešći razlog povećanja finansijske potrošnje za ljekove na recept su izmjene nove liste ljekova.
Crna Gora je imala zadatak i da ublaži svoj negativan uticaj na klimatske promjene. Vlada dokazuje da je to uradila navodeći da je uspostavila pravni okvir, usvojila strategiju i zakon. Ovom nacionalnom strategijom je kao reper od kojeg će se mjeriti da li Crna Gora smanjuje emisije štetnih gasova određena 1990. godine. Vlada se obavezala da će do 2030. godine smanjiti emisije za 30 odsto u odnosu na 1990. To je već “urađeno” jer većina industrije iz 1990. godine više ne postoji. Pozitivno je što se zahvaljujući ovom uslovljavanju krenulo u ekološku sanaciju TE Pljevlja.
Vlada se obavezala i da “poveća fleksibilnost tržišta rada”, što je kako navodi uradila uradilo novim zakonom o radu. Postignuti su ciljevi da se poslodavcima “učini efikasnijim postupak otpuštanja” zaposlenih, da se produži maksimalno trajanja ugovora na određeno sa 24 na 36 mjeseci, kao i da se ukloni obaveza isplate otpremnina za radni angažman koji je kraći od 18 mjeseci. Ovaj zakon stupio je na snagu početkom prošlog mjeseca i tek ostaje da se vidi kakvi će biti njegovi rezultati.
Značajan uslov IBRD-a bio je da se poveća transparentnost i efikasnost javnih nabavki, a Vlada kaže da je ovaj uslov ispunila centralizacijom javnih nabavki. Centralizacija je konačno sprovedena, nakon više godina najavljivanja, ali su mnogi problemi i dalje prisutni poput visokog broja javnih nabavki koje se poništavaju, kao i da zbog žalbi mnogi postupci predugo traju pa državne institucije ponovo često nabavljaju materijal i usluge na malo po višim cijenama.
Stečajevima u Atlas i IBM banci dokazuju da CBCG radi
Tri uslova odnosila su se na bankarstvo a ticala su se unapređenja regulative, jačanje stabilnosti i osnaživanje regulatornog i supervizijskog okvira.
Vlada navodi da je unaprijedila regulativu time što je zabranila bankama da klasifikuju aktivu na osnovu adekvatnog kolaterala a ne na osnovu sposobnosti zajmoprimca, kao i da je uvela jesan i jedinstven tretman restrukturiranja kredita.
Kao dokaz da je ojačala bankarski sistem Vlada navodi da je Centralna banka “ažurirala vremenski ograničene supervizorske akcione planove (SAP)” i da je restrukturirala i likvidirala banke koje ne poštuju regulatorne zahtjeve i odredba SAP-ova. Kao dokaz za to navela je uvođenje stečaja u IBM i Atlas banku Duška Kneževića.
Da je ojačala regulatorni i supervizijski okvir Vlada kao dokaze navodi usvajanje tri zakona - o kreditnim institucijama, o sanaciji kreditnih institucija i o zaštiti depozita.
Bonus video:
