U barskoj Komisiji za povraćaj i obeštećenje održana je usmena rasprava o imovini Lala Zubera, jednog od najvećih i najbogatijih crnogorskih veleposjednika prije drugog svjetskog rata, čime su njegovi nasljednici ušli u 14. godinu borbe za povrat imovine koju je država oduzela nakon 1946. godine.
Na jučerašnjoj raspravi bili su i predstavnici ambasada SAD i Italije. Prema riječima punomoćnika nasljednika pokojnog Zubera ovaj slučaj je “ako ne novčano, a onda imovinski najveći predmet restitucije u Crnoj Gori”.
Do sada je prvostepena komisija u Baru četiri puta uradila nacrt rešenja kojim je usvajala zahtjev porodice Zuber za obeštećenje, ali Komisija za ujednačavanje postupka u Podgorici sva četiri puta je vraćala predmet, ne dajući saglasnost na tu odluku.
Ambra Deklić, unuka Lala Zubera koja je bila na ovoj usmenoj raspravi, kazala je “Vijestima” da je takvo ponašanje Komisije za obeštećenje “evidentno kupovanje vremena”.
“Komisija za restituciju u Baru postupa u skladu sa zakonom, ali, Komisija za ujednačavanje postupaka kupuje vrijeme, jer preuzima na sebe nadležnost drugostepenog organa - prihvata novi dokaz Fonda za obeštećenje i predlog da se odredi novi vještak finansijske struke. To, iako se novi dokazi u ovoj fazi postupka ne mogu predlagati, “mogu samo uz žalbu na prvostepenu odluku, dok za angažovanje drugog vještaka nema nijednog valjanog argumenta posebno što je Komisija po službenoj dužnosti odredila tog vještaka”, objasnila je Deklićeva navodeći da su na sastanku u Ministarstvu finansija prošlog septembra razgovarali o sporazumnom rješenju ovog predmeta.
Deklić, koja je državljanka Italije, ocijenila je da su neosnovane primjedbe Fonda za obeštećenje i Zaštitnika imovinskih prava države zbog kojih Komisija za ujednačavanje odbija odluke barske Komisije.
”Njihova jedina svrha je da sabotiraju postupak obeštećenja. Ovdje je veliki problem sukoba interesa i neobjektivnosti, jer su predstavnici Fonda za obeštećenje i Zaštitnik imovinskih prava države u okviru Ministarstva finansija, a oni onemogućavaju prvostepenu Komisiju da bude nezavisna u svom odlučivanju i da efikasno okončaju predmet. Ovakav sistem ne garantuje zakonitost procesa restitucije”, naglasila je Deklić.
Pravni zastupnici Zuberovih nasljednika istakli su da su na štetu nasljednika Lala Zubera Opština Kotor i Ministarstvo finansija ranije opstruirali pisanje rješenja tadašnje kotorske opštinske Komisije za povraćaj oduzetih imovinskih prava, ne dozvolivši joj da ga dostavi strankama. Da je tada rješenje urađeno, kako objašnjavaju pravni zastupnici, nasljednici bi ostvarili pravo na obeštećenja za nepokretnosti u opštini Kotor, a ono je po ranijim propisima trebalo da bude oko pet i po miliona eura.
Vlada na oduzetom zaradila milione
Sestre Ambra i Marina Deklić na pres-konferenciji lani u Podgoriici rekle su da je od 1946. porodica Lala Zubera i njegove žene Anastasije Gregović doživjela nacionalizaciju cjelokupne imovine u kojoj su bile brojne zgrade i palate na primorju i Cetinju, brodarska kompanija, Srpsko-albanska banka …
“Prodajom imovine porodice Zuber - Gregović crnogorska država je zaradila milione eura koje je u potpunosti zadržala za sebe. Prodata je 2006. za oko 700.000 eura kuća “Sutjeska” u Petrovcu koja je bila privatna kuća naše babe Anastasije Gregović. Na tom mjestu sada je hotel sa pet zvjezdica. Prodata je i Vila Kamelija u Kotoru sa parkingom gdje je sada šoping centar, zemljiše u Škaljarima, tvrđava Lazaret u Petrovcu…” istaknuto je tom prilikom.
Država je privatizacijom imovine bivše brodarske kompanije “Zetska plovidba” koju je osnovao pokojni Lale Zuber, kao i druge njegove imovine, prihodovala oko sedam do osam miliona eura, a po zakonu je bila dužna da 20 posto od privatizacije usmjeri u Fond za obeštećenje iz čega bi podnosioci zahtjeva mogli da se naplate.
Bonus video:
