Građani moraju reagovati kada smatraju da je neko njihovo potrošačko pravo ugroženo, jer je samo aktivan potrošač zaštićen, ocijenio je generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije, Jovo Rabrenović.
„Potrošači moraju biti mnogo aktivniji u situacijama kada smatraju da je njihovo pravo narušeno. Moraju reagovati. Najgore kod svih nas je da ne reagujemo, a da to kasnije komentarišemo. Moramo raditi protiv naše neaktivnosti, jer samo aktivan potrošač je zaštićen“, rekao je Rabrenović u intervjuu za PR Centar.
On je, povodom 15. marta Svjetskog dana prava potrošača, kazao da građani treba da znaju da do isteka garancije od dvije godine, imaju pravo da podnesu prigovor na proizvod, iako nemaju fiskalni račun.
Rabrenović je rekao da će novi Zakon o zaštiti potrošača početi da se primjenjuje 19. marta, da je obuhvatio dvije velike nove direktive, kao i da je promijenjen dobar dio značajnih nacionalnih odredbi.
„Izmjenama Zakona biće omogućeno da se odbori za rješavanje potrošačkih sporova formiraju ne samo, kao što je do sada bio slučaj, na nacionalnom nivou, u Privrednoj komori, već i na nivou udruženja trgovaca, nevladinog sektora, ili ukoliko je trgovac razgranat, da on u svojim objektima formira odbor, koji se finansira iz budžeta trgovca”, objasnio je Rabrenović.
Trgovac je, kako je dodao, dužan i da obezbjedi potpunu nezavisnost odboru koji rješava potrošačke sporove.
Prema riječima Rabrenovića, ukoliko su saglasni i potrošač i trgovac, odluke koje tijelo za vansudsko rješavanje sporova donese obavezujuće je i za jednu i drugu stranu i takav odbor omogućava potrošačima da na brži i efikasniji način rješavaju sporove.
„Takve izmjene se rade da bi se spriječio povećan broj tužbi i sudskih procesa koji donose dodatni trošak potrošačima i trgovcima i dodatno opterećuju sudove. Na ovaj način će to značajno biti umanjeno, a sve pod uslovom da potrošači budu aktivni i da budu istinski podnosili inicijative u odborima za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova“, objasnio je Rabrenović.
Potrošačima na raspolaganju stoje i drugi instrumenti, kao što su podnošenje prigovora trgovcu, potrošačke žalbe Upravi za inspekcijske poslove, agencijama koje su nadležne, kao i niz drugih mehanizama za zaštitu potrošačkih prava.
Bitna izmjena Zakona je, kako je kazao Rabrenović, u dijelu koji se odnosi na online kupovinu.
„Tu se daju dodatne mogućnosti potrošaču i on sada može u roku od 15 dana da proizvod koji je kupio na taj način vrati trgovcu, dobije povrat novca, a da ne daje nikakvo posebno obrazloženje zbog čega je to uradio“, naveo je Rabrenović.
On je kazao da je kupovina preko interneta veoma kompleksna, jer se proizvod kupuje, a da građani u potpunosti nemaju uvid u to šta kupuju.
Trgovci, kako je rekao Rabrenović, treba da budu svjesni da prilikom prodaje preko interneta, moraju dati potpuno istinite informacije potrošaču.
„Informacije ne smiju biti zavaravajuće, obmanjujuće, niti da prenaglašavaju efekat i mogućnosti proizvoda. Trgovac je taj koji prvi treba da štiti potrošača, prodajući mu, u fer odnosu, isključivo proizvode i usluge koji u potpunosti ispunjavaju zahtjeve potrošača“, kazao je Rabrenović.
On je dodao da su izmijenjene i dorađene nacionalne odredbe i da je značajna izmjena ona koja se odnosi na uvođenje vještaka, prilikom nemogućnosti da inspektor utvrdi kako je došlo do nesaobraznosti proizvoda.
„Saobraznost je značajan instrument koji postoji i zakonska je to garancija od dvije godine za sve kupljene proizvode i usluge“, objasnio je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, potrošač prvo podnosi prigovor trgovcu i u roku od osam dana treba da dobije odgovor, a ukoliko se to ne desi, trgovac ulazi u jasnu sferu da bude kažnjen od 1,5 hiljada eura do tri hiljade eura.
Za podnošenje prigovora, kako je kazao, nije neophodno prilaganje računa.
„Dokaz o kupovini može biti bilo šta drugo, isječak prilikom plaćanja karticom, poruka o plaćanju, izvod iz banke, garantni list koji nam je dao trgovac prilikom kupovine proizvoda ili prosto uvid u samu registar kasu trgovca. Jednostavno je dokazivanje kupovine određenog proizvoda kod trgovca“, kazao je Rabrenović.
Garancija koju daju trgovci, kako je rekao, ne može biti pola godine, godinu, godinu i i po.
„Zakon je propisao da je zakonska garancija dvije godine, nije važno da li smo kupili patike, mobilni telefon, automobile ili bilo šta drugo. Ako kupimo patike i poslije godinu se odlijepe, razdvoje, onda je jasno da se radi o nesaobraznom proizvodu, a ne o poizvodu koji je fizički oštećen. Ako smo kupili telefon, televizor, a imaju probleme u radu, radi se o nesaobraznom proizvodu i nevažno je da li se to pokazalo prvi ili 701 dan“, objasnio je Rabrenović.
Novim Zakonom o zaštiti potrošača, kako je rekao, predviđene su sankcije za trgovce koji ne vraćaju kusur od jednog ili dva centa.
„Zbog problema koji potrošači kod nas svakodnevno imaju morali smo da uvedemo normu i da propišemo kaznu za trgovce, ukoliko ne budu vraćali potrošačima iznose u svim apoenima. Trgovac mora biti odgovoran za tako nešto, jer ako to ne radi znači da prisvaja naš novac”, naveo je Rabrenović.
Sa druge strane, potrošači moraju biti dovoljno svjesni i reagovati u takvim situacijama i tražiti od trgovca da im vrati novac.
“Ako to nije slučaj treba podnijeti potrošačku žalbu Inspekciji“, dodao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, ukoliko trgovac ne vraća kusur u svim apoenima biće kažnjen, a iznosi su značajni za tu oblast i radi se o hiljadama eura.
Bonus video:
