Svjetska ekonomija je pred globalnom recesijom, saglasne su međunarodne institucije poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, a nova ekonomska kriza stigla je i pred crnogorska vrata.
Mjere koje su neke države donijele predviđaju izdašniju podršku banaka i vlada privredi i građanima, a pitanje je da li je i u kojoj mjeri to moguće u Crnoj Gori.
Usporavanje globalne ekonomije počelo je prije dvije godine, a početak nove svjetske ekonomske krize najavljivan je za 2020. godinu, sa relevantnih svjetskih adresa. Izbijanje epidemija koronavirusa u Kini početkom ove godine, a zatim njeno širenje cijelim svijetom, ubrzalo je i uvećalo negativne efekte po inače u tom trenutku krhku ekonomiju.
Prema podacima MMF-a, u preko 90 odsto zemalja postoji ozbiljno usporavanje ekonomije, a loše vijesti se smjenjuju iz sata u sat.
Italija prva usvojila ekonomske mjere
Evropska komisija i Evropska centralna banka najavile su da će narednih dana predstaviti paket mjera kojim bi ublažili posljedice ove krize. Slična najava stigla je i iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Najviše pogođena evropska zemlja - Italija je već donijela mjere koje treba da pomognu stanovništvu i kompanijema koje trpe najveću štetu. Mjere se sastoje od državne garantne šeme za banke koje će produžavati i odlagati naplatu kredita kompanijama i stanovništvu koje je ugroženo zbog smanjenja ili prestanka poslovanja usljed epidemije koronavirusa. Dodatno se smanjuju kamatne stope i pružaju druge mogućnosti da bi podstakli potrošnju.
CBCG je najavila da će narednih dana predložiti svoje mjere jer, saopštila je prije šest dana, “epidemija može predstavljati rizik koji utiče na projekcije ekonomskog rasta, kao i na performanse i funkcionisanje globalnih finansijskih tržišta”.
Nakon širenja epidemije u Italiji i pojave prvih oboljelih u BiH, Srbiji i Albaniji, crnogorska Vlada je ograničila dolaske stranaca, putovanja i javne skupove.
Očekuje se MANJE stranih turista
Prema podacima turističkih agencija iz Hrvatske, očekivanja su 70 do 80 odsto manje stranih turista u martu i aprilu, zbog čega su mnogi hoteli smanjili cijene za 50 odsto da bi privukli domaće turiste. Za ljetnu sezonu procenat otkazivanja je mali, ali je značajno smanjen broj rezervacija jer su zbog neizvjesnosti građani odložili planiranje odmora za posljednji minut.
Turistička zajednica u Crnoj Gori ne pruža slične precizne podatke, a nezvanične su procjene da se očekuje slična situacija kao kod susjeda. Ministarstvo turizma i Nacionalna turistička organizacija još se ne oglašavaju, dok su hotelijeri saopštavali da imaju slučajeve otkazivanja aranžmana.
Pošto turizam i srodne usluge čine 25 odsto crnogorske ekonomije, izvjestan je značajan negativni uticaj.
Kakve mjere bi bile moguće u Crnoj Gori na smanjenju negativnog uticaja može se vidjeti na primjeru Hrvatske. Udruženje banaka i Privredna komora iz ove države predložile su njihovoj Vladi mjere, čije sprovođenje bi moglo početi već krajem ove ili naredne sedmice.
Model u Hrvatskoj
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović kazao je prije dva dana da će Vladi predložiti sličan model kao u Italiji - da se uvede moratorijum na otplatu kredita kompanijama i građanima, uz formiranje državne garantne šeme.To podrazumjeva produžavanje roka otplate postojećih kredita bez formiranja novih rezervacija, prestanak otplate glavnice uz plaćanje kamata na kredite kompanija u problemima, kao i produženja rokova u kojima klijent može da kasni sa otplatom obaveza banci.
“Dakle, suština se sastoji u tome da bi banke bile u situaciji odgoditi na jedno vrijeme, od šest do 12 mjeseci, otplatu takvih kredita, a da ne moraju formirati nove rezervacije jer bi takav plasman bio pokrivren državnom garancijom”, pojasnio je Adrović.
On je predložio i da Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), koja je državna hrvatska razvojna banka, formira posebne kreditne linije koje bi izvoznim i turističkim kompanijama omogućile da „lakše prebrode nelikvidnost koja će se dogoditi zbog pada turističkog i svakog drugog prometa usljed posljedica koronavirusa”. Ističe i da se na svjetskim berzama dogodila “implozija”, pri čemu svi najvažniji indeksi uglavnom bilježe streloviti pad i još se ne zna gdje je tome kraj.
“Ali kriza je tu s nama”, ukazao je Adrović.
Da li će crnogorske komercijalne banke, Vlada i Centralna banka pokrenuti neki sličan dogovor, ili neke druge mjere, trebalo bi da bude poznato ubrzo jer su predstavnici turističke zajednice i srodnih industrija već zabrinuti kako da vraćaju kredite usljed pada prometa ili ako dođe i do drastičnijeg pada turističkih posjeta, da li da se zadužuju za obimniju pripremu ljetnje sezone...
Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) ocijenili su krajem februara, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, da je rano za procjenu da li će i u kolikoj mjeri globalna zdravstvena situacija zbog koronavirusa uticati na crnogorski turizam, naglašaavajući da prate situaciju i rade analize na osnovu kojih će raditi procjene.
Strah povećava krizu
Svaku ekonomsku krizu do sada produbio je i uvećao strah. Na prvi znak nevolje ljudi prodaju akcije, krenu da povlače novac iz banaka, smanjuju potrošnju novca i odlažu investicije, što produbljuje krizu.
Sadašnja kriza, osim straha za gubljenje novca, ima i onaj važniji strah - za život, zbog epidemije, što je drastično uticalo na smanjenje putovanja i potrošnje.
Zbog toga što su cijele države, poput Italije, a i mnoge regije i gradovi širom svijeta u karantinu, dodatno je smanjilo trgovinu, mogućnosti odlaska na posao i produktivnost...
Šta može Vlada
Značajnu ulogu u smanjenju uticaja globalne krize mogla bi da ima Vlada, po ugledu na već objavljene ili najavljene sanacione programe u Italiji, Sloveniji ili Hrvatskoj.
Jedna od opcija može biti da pruži određenu garanciju bankama ili smanji njihove troškove da bi one mogle da kreditiraju ugroženu privredu, a odlože rokove otplate i dodatno smanje kamate.
Međutim, tu bi mogao da bude problem, jer se država, za razliku od banaka, sada nalazi u goroj situaciji nego 2008. Javni dug je prije 12 godina iznosio 894 miliona a sada je 3,67 milijardi, svi porezi su povećani do maksimuma, a samo ove godine treba vratiti 750 miliona dugova koji dospijevaju na naplatu. Vlada se lani zadužila, kako tvrdi, po povoljnijim uslovima 500 miliona eura da bi taj novac sačuvala da ove godine vrati najveći dio prispjelog duga. Nepredviđeni pad garancija, izgubljeni sudski sporovi i dodatni radovi na auto-putu, tu sumu su već značajno smanjili.
Manja turistička posjeta i pad produktivnosti vodi i nižoj naplati državnih dažbina, što vladine finansije ne bi mogle izdržati. Značajna pomoć Vladi bila bi ako bi aerodrome što prije mogla „utopiti” za značajnu sumu novca, ali žalbe ponuđača i drugi problemi značajno odlažu tu proceduru.
Bonus video:
