Ključ uspjeha crnogorske drvoprerade je u rukama države, kao i način da se prevaziđe kriza izazvana situacijom sa koronavirusom, da sve ne bi rezultiralo gašenjem mnogih radnih mjesta u drugim privrednim granama i velikom nezaposlenošću, ocjena je iz Klastera za drvopreradu Žabljak.
“S obzirom na to da su mjerama Vlade, usljed epidemije koronavirusa, zaobiđeni drvoprerđivači u finansijskim i drugim povlasticama kod IRF-a, smatramo da Vlada može dati odgovor na ovaj problem i spriječiti totalni nestanak ove privredne grane na način što će dozvoliti prodaju sirovine bez razlike”, saopštio je Branko Karadžić ispred žabljačkog Klastera.
On je podsjetio da, prema važećim propisima, pravo na konkurs za dodjelu koncesija na šume u Crnoj Gori “koristi samo jedan odsto drvoperađivačkih preduzeća”.
“Država kao isključivi vlasnik sirovine u najšumovitijoj državi u Evropi mora, na osnovu resursa kojima gazduje da u saradnji sa drvoprerđivačima, pravilno da rasporedi, odnosno proda sirovinu na način da uposli pogone koji su spremni da rade bez obzira na broj zaposlenih u momentu raspodjele, jer će broj zaposlenih porasti kada pogoni dobiju sirovinu. Proizvodnja u drvopreradi i šumarstvu je jedini suplement za ugrožene djelove privrede i radnike koji će ove godine ostati bez posla”, naglasio je Karadžić.
Ako se nastavi, tvrdi on, na način koji je sad u primjeni u Crnoj Gori “neće raditi 10 drvoprerađivača, posebno kada se suočimo sa problemima koji će pogoditi i ovu granu privrede”.
“Kako je u Crnoj Gori svega 10 preduzeća dobilo koncesije ili manje od jedan odsto registrovanih, a samo su dva preduzeća isključivi korisnici 60 odsto ukupne drvne mase državnih šuma (u kojima radi svega 260 zaposlenih, od kojih 110 ne prima platu) smatramo da je državna politika u ovom sektoru neprimjerena, sa mnogim propustima koji će imati dalekosežne posljedice”, naveo je Karadžić.
Klaster Žabljak zato predlaže državi da obezbijedi sirovinu svim pogonima bez razlike, a “pritom da iznađe način plaćanja naknade za šume”.
Problemi i u Hrvatskoj, iako ima napredan model
Karadžić je kao dobar primjer upravljanja drvopreradom iz okruženja naveo taj sektor u Hrvatskoj gdje postoji “najnapredniji model raspodjele drvne mase”.
On je napomenuo da se i pored dobre organizacije suočavaju sa velikim problemima, jer 31 odsto privrednika razmišlja o prestanku poslovanja, a 25 odsto o uvođenju posebnih proizvoda i smanjenju proizvodnje.
“Svega šest odsto firmi će nastaviti da zapošljavaju radnike”, dodao je Karadžić.
Bonus video:
