Na kredite koje kompanije, čiji je rad bio zabranjen u oblasti turizma, imaju kod državnog Investicionog-razvojnog fonda trebalo bi da budu otpisane kamate, odnosno da ih pokrije Vlada, jedan je od novijih predloga koji su se mogli čuti na nedavnom sastanku predstavnika Operativnog tima za podršku turizmu.
Iako danas počinju da rade ugostitelji, zakupci plaža i djelimično hotelijeri, najavljene posebne mjere podrške turizmu još nijesu usvojene i ozvaničene. Pred radnom grupom je preko 50 mjera koje su tražili Privredna komora, Unija poslodavaca, Crnogorsko turističko udruženje, udruženja zakupaca plaža, privatnog smještaja, restoratera..., uz predloge resornog ministarstva.
Državni tim priprema mjere uz projekciju da će otvaranje granica, prvo regionalnih, biti moguće početkom juna - od 1. do 10. juna, a zatim i početak avio-saobraćaja. Do tada, odnosno u naredne dvije sedmice, treba da bude preciziran rebalans budžeta i pronađen način zaduženja države iz kojeg će se pokriti očekivani pad prihoda i obezbjediti novac za mjere Vlade za pomoć privredi i ugroženim građanima. Procjena je da će ukupno državnoj kasi nedostajati oko 455 miliona eura iz kredita. Srbija je najavila otvaranje svojih granica za zemlje regiona od 1. juna.
Predlozi
Najznačajniji zahtjevi predstavnika turističke privrede su da se moratorijum za otplatu postojećih kredita produži najmanje do ljeta naredne godine, kao i da za nove kredite grejs period bude najmanje dvije godine uz niže kamatne stopa i bez kamata kod državnog IRF-a. Mnogi predstavnici turističke privrede smatraju da ni naredna sezona neće biti dobra da bi mogli imati prihod da vraćaju kredite.
Predstavnici turističke privrede traže i smanjenje taksi i naknada sa državnog i opštinskog nivoa, kao i cijena zakupa Morskog dobra. Predstavnici zakupaca plaža traže da im se ovaj trošak smanji i za 70 odsto, jer očekuju da toliko iznosi pad prihoda. Veći zakupci plaža Morskom dobru za sezonu treba da plate i 50 do 60 hiljada eura. Oni smatraju da će zbog epidemioloških mjera na istoj površini plaže moći da postave i do 50 odsto manje ležaljki. Morsko dobro je za sada spremno da odloži plaćanje zakupa, kao i da se tokom sezone prate visine prihoda zakupaca i sa tim usklađuju naknade. Najavili su i mogućnost da se poveća površina pod ležaljkama, na uštrb dijela plaže koji, prema sadašnjim propisima, treba da bude slobodan.
Predstavnici lokalnih vlasti u operativnom timu najavili su da će opštine smanjiti neke naknade, ali da su i njihove i finansije lokalnih komunalnih preduzeća ugrožene. Varijanta o kojoj se raspravlja je i da država pokrije dio ovih troškova.
Ima i zahtjeva da se država više uključi u reklamiranje turističke ponude kroz korišćenje “korona fri” statusa, da Nacionalna i opštinske turističke organizacije ne naplaćuju članarine ili da ih prepolove, da se svojim građanima po ugledu na Hrvatsku i Srbiju daju vaučere za odmor u Crnoj Gori...
Kada se granice otvore jedna od obaveza će biti i testiranje na koronavirus što predstavlja dodatni trošak. Pojedine zemlje su ostavile da to turisti plate, a neke subvencionišu dio. Cijene ovih testova mogle bi iznositi od 25 do 100 eura, što bi za porodicu predstavljao veliki trošak.
Avioprevoznici će po letu imati manje putnika jer će najvjerovaatnije srednje sjedište morati da bude prazno, a kod nekih država se najavljuje i svako drugo sjedište. Većinski stav unutar grupe je da Aerodromi smanje cijene usluga, kako bi se rasteretili prevoznici, ali i dalje ostaje opcija da ih i država subvencioniše ili plati za prazna sjedišta koje traže epidemiolozi. Ova mjera će zavisiti od ponašanja na konkurentnim tržištima u Hrvatskoj, Španiji i Grčkoj.
Od dosadašnjih mjera turističke kompanije i ugostitelji dobili su subvencije pune bruto minimalne zarade po radniku, mogućnost da odlože poreske i kreditne obaveze do 90 dana...
Za turiste smanjiti troškove testiranja i avio-karata
Asocijacija menadžera Crne Gore smatra da se turistička ponuda mora među prvima prilagoditi kako bi bila atraktivna u ovim vremenima.
“Ako sada izgubimo šansu, kratkoročna pomoć države neće puno značiti na duge staze. Naša šansa je u tome da omogućimo bezbjedno ljetovanje. Zajedno sa tur-operatorima i privredom Crne Gore investirati u laboratorije na aerodromima i brze testove. Napraviti dogovore sa vladama zemalja regiona i avio-prevoznicima u smislu priznavanja testova i slično. Izvršiti selekciju prioritetnih zemalja dolazećih turista i u saradnji sa nacionalnim avio-prevoznikom Montenegro Airlines ponuditi turistima i tur-operatorima pakete subvencionisanih avio-karata, u cilju obezbjeđivanja što nižih troškova za turiste”, naveli su iz Asocijacije u okviru predloga za prevazilaženje ekonomske krize.
Bonus video:
