Od sticanja nezavisnosti u maju 2006. godine crnogorska ekonomija se dinamično mijenjala, dosljedno se gradila slika poželjne i stabilne investicione destinacije, što je dovelo da ukupni priliv stranih direktnih investicija pređe sedam milijardi eura. Pokazatelji nam daju objektivnu sliku ostvarenog razvoja. To ne znači da treba da se zavaravamo da je put bio idealan jer je bilo i loših privatizacija i nesolidnih partnera, nerealizovanih investicija, ali pažljivo odabran razvojni pravac i izuzetno dobar ukupni rezultat doveo nas je u poziciju da iz tih problema izvučemo pouke i iskoristimo potencijale.
To je za “Vijesti” ocijenila ministarka ekonomije Dragica Sekulić u odgovoru na pitanja koje su dobre, a koje loše ekonomske odluke države od sticanja nezavisnosti do danas, kao i na šta država treba da se usredsredi da bi poboljšala ekonomsko stanje.
Sekulićeva smatra da oslanjanje na turizam ne treba posmatrati kao slabost, te da je period nakon pojave koronavirusa prilika da se država posveti unapređenju prerađivačke industrije i poljoprivrede, sa akcentom na eksploataciju domaćih resursa, posebno energetskih.
“Svi bismo mi željeli da životni standard raste brže, ali je činjenica da je u odnosu na startnu poziciju u poređenju sa okruženjem, naš razvoj bio dinamičniji”, naglasila je Sekulićeva.
Stav ministarke:
Od 2006. godine do danas crnogorska ekonomija dinamično se mijenjala, koristeći benefite krupnih političkih odluka koje su donošene. Dosljedno smo gradili novu sliku poželjne i stabilne investicione destinacije. Tranzicija od sistema nekoliko industrijskih giganta na oko 35.000 privrednih društava danas, koja posluju bez nekada ustaljenih sistema državne pomoći, podrške i brojnih poravnanja, bila je teška i zasigurno ne podjednako pravična.
No, bila je nužna, kako bi se postigli rezultati kojima danas svjedočimo:
- Početkom ove godine, ukupan neto priliv stranih direktnih investicija od referenduma prešao je impresivnih sedam milijardi eura. Drugim riječima, ulagači koji su naš razvoj gledali sa strane, procjenjivali su unosnim da ulažu u Crnu Goru.
- Svi bismo mi željeli da životni standard raste brže, ali je činjenica da je u odnosu na startnu poziciju u poređenju sa okruženjem, naš razvoj bio dinamičniji. Jedan od najilustrativnijih pokazatelja je onaj o kupovnoj moći, koji kaže da smo na oko 48% prosjeka kupovne moći građana EU. Nedovoljno još uvijek, ali veoma blizu standarda pojedinih članica EU i na sigurnom putu da bude bolje.
Sekulićeva je ocijenila da oslanjanje na turizam ne treba posmatrati kao slabost, te da je ovo prilika da se država posveti unapređenju prerađivačke industrije i poljoprivrede, sa akcentom na eksploataciju domaćih resursa, posebno energetskih
- Naša ekonomija je stvorila pretpostavke za razvoj po mjeri čovjeka. To kažu Ujedinjene nacije. Prema izvještaju od prije nekoliko mjeseci, indeks razvoja po mjeri čovjeka, koji se bazira na podacima o dužini života i zdravlju, pristupu obrazovanju i pristojnom životnom standardu, iznosi 0.816. Dijelimo 52 poziciju sa članicama EU - Bugarskom i Rumunijom, i jedina smo zemlja Zapadnog Balkana u grupi sa „veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka“.
Svi ovi pokazatelji, daju nam objektivnu sliku ostvarenog razvoja. To ne znači da treba da se zavaravamo da je put bio idealan. Bilo je i loših privatizacija i nesolidnih partnera, nerealizovanih investicija, ali pažljivo odabran razvojni pravac i izuzetno dobar ukupni rezultat doveo nas je u poziciju da zbog tih problema ne patimo, već da iz njih izvučemo pouke i na primjereniji način iskoristimo potencijale kojima raspolažemo.
Ukupna ekonomska aktivnost u zemlji dovela nas je u poziciju da se i država kao investitor pridruži snažnom zamahu ulaganja. Kapitalni budžet je veći iz godine u godinu. Naša zaduženja do pojave pandemije, mahom su bila vezana isključivo za ulaganja u infrastrukturu. Sada svjedočimo eksternom šoku, ali to nije crnogorska specifičnost, već globalni fenomen, koji je usporio cijelo čovječanstvo.
Bilo je i loših privatizacija i nesolidnih partnera, nerealizovanih investicija, ali pažljivo odabran razvojni pravac i dobar ukupni rezultat doveo nas je u poziciju da iz tih problema izvučemo pouke i iskoristimo potencijale
To nas podstiče da budemo još bolji u narednom periodu. Oslanjanje na turizam kao najvažniju granu ekonomije ne treba posmatrati kao slabost. Danas su u sličnom problemu i brojne ekonomije sa razvijenom industrijskom proizvodnjom.
Ali, bilo bi neodgovorno samo čekati da virus nestane i svi se vratimo starom životu. Ovo je prilika da se posvetimo unapređenju naše prerađivačke industrije i poljoprivrede, sa akcentom na eksploataciju domaćih resursa, posebno energetskih, gdje smo predanim radom od 2006. godine do danas došli do spremnih izvodljivih projekata i investiciono sposobnih kompanija.
Bonus video:
