Novi Zakon o javnim nabavkama je “vjetar u leđa“ korupciji i tajnim dogovorima za namještanje tendera, ocijenila je za “Vijesti“ Ines Mrdović, pravna savjetnica NVO “Akcija za socijalnu pravdu“.
Od suštinskih novina, iz Ministarstva finansija su, međutim, ranije istakli da je riječ o usklađivanju s evropskim direktivama i vođenju potpune elektronske komunikacije u sistemu javnih nabavki.
Zakon je usvojen krajem prošle godine i počeće da se primjenjuje 7. jula, potvrđeno je “Vijestima“ u Ministarstvu finansija.
Javne nabavke su protekle godine dostigle iznos od 609 miliona eura i činile su više od 12 odsto BDP-a.
“Bez odgovarajućih i kvalitetnih mehanizama kontrole, u zemlji koja je označena hibridnim sistemom i pogodnom za zloupotrebe, novi Zakon o javnim nabavkama je ‘vjetar u leđa’ korupciji i tajnim dogovorima za namještanje tendera“, kazala je za “Vijesti” Mrdović.
Aktuelnim Zakonom je predviđeno oglašavanje tendera za kupovinu roba i usluga vrijednih najmanje 15.000 eura i izvođenje radova od najmanje 30.000 eura, s uračunatim PDV-om.
Zakon koji je Vlada usvojila nakon prilično netransparentne procedure i otvorenih zamjerki iz NVO sektora, donosi niz novina, a jedna od glavnih je da će oglašavanje otvorenog postupka, odnosno tendera, biti obavezno za kupovinu roba i usluga vrednijih od 20.000 eura (bez PDV-a) i za izvođenje radova vrednijih od 40.000 eura (bez PDV-a).
Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki ubuduće će se zvati Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, ili skraćeno Komisija za zaštitu prava.
“Novi ZJN uvodi brojne novine u oblasti javnih nabavki i za njegovu kvalitetnu i efikasnu primjenu je potrebna izuzetna posvećenost svih obveznika primjene tj. naručilaca i ponuđača”, kazao je “Vijestima” Zoran Živković, predsjednik Državne komisije.
Mrdović je istakla da novi Zakon prvi put predviđa da se osnovni ugovor može aneksom uvećati za 20 odsto.
“Iako je to rješenje na liniji evropskih direktiva, naš sistem je osjetljiv na zloupotrebe, o čemu je prilikom usvajanja Zakona trebalo voditi računa, a ne ‘slijepo’ prepisivati evropska rješenja. Ovako, odredba ostavlja veliki prostor da se milioni eura našeg novca preliju u privatne kase“, kazala je ona.
Novi Zakon prvi put uvodi i konkurentski postupak s pregovorima, koji se provodi kroz dvije faze. Pored ostaloga, može se pokrenuti kod specifičnih nabavki, kakva su inovativna rješenja ili kada naručilac ne može da utvrdi tehničke specifikacije, ili su sve ponude bile neispravne, pa naručilac u drugoj fazi odlučuje s kim nastavlja pregovore.
“Ovo je velika opasnost od namještanja tendera i izigravanja zakona i treba da bude iznimna mogućnost, a takođe je nejasna i kontrola naručilaca. Od primjene Zakona prvi put su izuzeti poslovi izrade i donošenja planskih dokumenata kojima se uređuje planiranje prostora. Značajan dio planskih dokumenata u zemlji radi Zavod za urbanizam i projektovanje, gdje većinu vlasništva ima (Aco Đukanović) brat crnogorskog predsjednika. Evropske direktive ne propisuju ovaj izuzetak, a kada se ima u vidu da država trenutno nema čak ni važeći Prostorni plan, te da postoje brojne lokacije koje planski treba urediti, očito je ovo način da se izbjegne procedura javnih nabavki i poslovi direktno dogovaraju“, kazala je Mrdović.
Ona navodi da je jedno od loših rješenja i to da će dokumentacija o javnim nabavkama biti čuvana samo četiri godine, nakon čega se može uništiti. Taj rok je, ističe, morao biti znatno duži, jer uništenje dokumentacije znači i uništenje dokaza o potencijalnim zloupotrebama.
Živković je pojasnio da je jedina olakšavajuća okolnost posla buduće Komisije za zaštitu prava to što je novim ZJN produžen rok za odlučivanje po žalbama, odnosno propisano je da je Komisija dužna da o žalbi odluči u roku od 30 dana, nakon dostavljanja kompletnih spisa, uz mogućnost da se taj rok produži 10 dana u slučaju potrebe angažovanja vještaka, pribavljanja spisa od nadležnih organa ili obimnosti spisa predmeta.
Sadašnjim ZJN, koji je u primjeni do 7. jula, predviđen je rok za odlučivanje od 15 dana, uz mogućnost produženja za 10 dana iz naprijed navedenih razloga. “Olakšanje je u tome što će članovi Komisije imati više vremena da prouče žalbu i spise predmeta, a time da se pripreme i za kvalitetniju odluku”, zaključio je Živković.
Parlamentarne partije izuzete, iako dobijaju novac iz budžeta
Mrdović je navela da su iz obveznika primjene Zakona prvi put izuzeti “drugi korisnici sredstava“ centralnog i lokalnih budžeta i drugih javnih prihoda.
“Ovo u praksi otvara prostor da parlamentarne političke partije, koje dobijaju sredstva iz budžeta, ne koriste sistem javnih nabavki“.
Ranijim ZJN bilo je propisano da su obveznici, pored ostalog, korisnici sredstava budžeta Crne Gore, odnosno budžeta jedinice lokalne samouprave i drugih javnih prihoda. Tog dijela nema u novom ZJN.
“Odredbama člana 14 pomenutog Zakona utvrđena su izuzeća za nabavke specifičnih predmeta. U tom dijelu predviđeno je, u skladu s praksom zemalja članica EU i striktno na osnovu odredbe člana 10 stav 1 tačka (j) 32014L0024 Direktive 2014/24/EU o javnim nabavkama, i izuzeće od primjene. Zakona za: usluge političkih kampanji,obuhvaćene šiframa jedinstvenog rječnika javnih nabavki 9341400-0, 92111230-3 i 92111240-6, ako ih nabavlja politička stranka u okviru izborne kampanje”, naveli su iz Ministarstva finansija.
Bonus video:
