Agrobudžet Vlade za podršku poljoprivredi i selu za ovu godinu iznosiće 39,95 miliona eura što je za 8,5 miliona eura ili 26,8% više u odnosu na prošlu godinu, a skoro duplo je veći nego za 2014. kada je iznosio 20,4 miliona eura.
Najviše novca obezbjeđeno je iz državnog budžeta 18,8 miliona eura ili dva miliona više nego lani, dok će iz fondova Evropske unije stiće 16,6 miliona ili pet miliona više nego prethodne godine. Dio agrobudžeta biće finansiran iz povoljnih kredita od 4,6 miliona eura, što je za 1,5 miliona više nego u 2017. godini.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović najavio je juče niz novih mjera koje će ove godine biti finansirane iz agrobudžeta. Veća je podrška malim gazdinstvima jer je smanjen uslov za premije u stočarstvu i biljnoj proizvodnji, kao i mladim poljoprivrednicima - povećana je starosna granica sa 30 na 35 godine, uvedeni novi oblici podsticaja po hektaru i grlu i veći iznosi bezpovratne podrške.
Novine su i da će kroz MIDAS II pomagati jačanje otkupnih centara, uvode se i direktna plaćanja u akvakulturi kako bi podržali uzgajivače slatkovodne ribe.
Po prvi put postoji posebno obezbijeđena sredstva u budžetu za programa mjera bezbjednost hrane kako bi se dodatno unaprijedio, sistem službenih kontrola hrane i redovnih analiza u svim fazama - od primarne proizvodnje, preko prerade do prodaje krajnjem potrošaču.
Simović je kazao da je cilj Vlade stvaranje uslova za kvalitetniji život na selu, da sektor poljoprivrede bude realni i snažni generator otvaranja novih radnih mjesta, da se obezbijedi supstitucija uvoza i povećanje izvoza i da se osnaže domaći proizvodi kao turistički brend.
“Ovo su obaveze i izazovi za sve nas. I za poljoprivredne proizvođače, prerađivače, za sektore turizma i trgovine i za lokalne i državne institucije. Vođeni principom zajedništva i ovogodišnji Agrobudžet kreirali smo zajedno sa proizvođačima, udruženjima, prerađivačima, predstavnicima struke. Važna je bila i analiza realizacije mjera prošlogodišnjeg Agrobudžeta, preporuke i sugestije i korisnika i službi koje su bile odgovorne za realizaciju mjera”, kazao je Simović navodeći da su važne bile preporuke međunarodnih partnera - EK i nadležnih direktorata, IFAD-a, Svjetske banke,...
Ministar je kazao da posebno ohrabruje rast raspoloživih EU fondova, što je, kako je kazao, rezultat novih evropskih iskoraka Crne Gore i potvrda jačanja kapaciteta njenih institucija. On je naveo da je sada na poljoprivrednim proizvođačima i institucijama da tu šansu iskoriste.
Veća podrška za mala gazdinstva
Kroz program ruralnog razvoja definisane su 23 mjere u koje će biti uložena 23,5 miliona, za mjere tržišno-cjenovne politike namijenjeno je 6,6 miliona, za direktna plaćanja definisano je šest programa i opredijeljeno preko šest miliona...
“Obezbijeđen je širi obuhvat korisnika, uključivanje znatno većeg broja malih gazdinstava u sistem premija. Širi obuhvat i uključivanje malih gazdinstava je izraz dodatne pravednosti, uvažavanja realnih struktura - odnosno broja grla i veličine zemljišnih parcela, uz istovremeno postepeno približavanje direktnih plaćanja evropskom modelu. Povećanim obuhvatom korisnika stvaramo bolju osnovu za pregovaračku poziciju sa EU, kako bi crnogorski farmeri dobili premije iz EU budžeta, na način na koji sada taj značajni podsticaj koriste farmeri širom Evrope”, kazao je Simović.
Smanjen je uslov za dobijanje premije u stočarstvu sa tri na dva grla u govedarstvu i sa 30 na 20 grla u kozarstvu, u biljnoj proizvodi je minimalna površina za premije smanjena sa 0,5 na 0,3 hektara.
Povećane su premije za tov junadi za grla porijeklom iz Crne Gore na 140 eura po grlu.
Ministar je najavio da nastavljaju sa mjerama podrške gazdinstvima koji se bave preradom mlijeka i da očekuje da njihov braj sasadašnjih 276 u ovoj godini bude povećan i na 400.
“Ti objekti se registruju kod nadležne uprave, kontroliše se kvalitet i zdravstvena ispravnost gotovih proizvoda, čuva se tradicionalna proizvodnja i podstiče potražnja za tim proizvodima u turističkim objektima i trgovačkim lancima”, naveo je Simović.
Zadržan je poseban program za mlade farmere koji dobijaju po 10.000 eura bespovratne podrške, za pokretanje poslovanja.
Podrška sektoru pčelarstva uvećana je za 58% u odnosu na prošlu godinu.
Počinje veliki IPARD
Nastavlja se projekat IPAR like, kroz koji su prošle godine investirana 8,4 miliona eura, od čega bespovratno četiri miliona eura.
Ove godine počinje i veliki IPARD programa, kroz koji će za investicije u primarnu proizvodnju od 10.000 do 500.000 eura biti obezbjeđen povrat do 60%, za mlade farmere do 65% ili čak do 70% ako su u planinskim područjima. Za investicije u preradu od 40.000 do 1,5 miliona eura bespovratna podrška iznosi 50% investicije.
Biće nastavljene i mjere za nabavku stočnog fonda, poljoprivredne mehanizacije, priključaka i opreme, izgradnji bunara, i kao novina izgradnju bistjerni u bezvodnim područjima. Povećan je broj i izdvojeno više novca za podršku u ribarstvu. Više novca izdvojeno je za mjere zdravstvene zaštite stoke životinja, kao i za izgradnju i opremanje fitosanitarnih laboratorija.
Neke opštine i dalje prave problem za građevinske dozvole
Na pitanje “Vijesti” da li će biti rješen dugogodišnji problem sa nekim opštinama koje ne izdaju građevinske dozvole za gradnju štala, drugih pratećih objekata za proizvodnju i preradu na seoskom području a na poljoprivrednom zemljištu, Simović je kazao da je to problem kojeg pokušavaju da rješe.
Zbog ovog problema mnogi poljoprivrednici ne mogu da konkurišu za podršku kod Ministrstva poljoprivrede.
Simović je kazao da zna da tih ograničenja nema na Cetinju, u Baru i Ulcinju i možda u još nekim opštinama, ali da u mnogima ima i da čak neke povećavaju iznose za komunalije za takve objekte.
On očekuje da će opštine shvatiti značaj razvoja poljoprivrede i da će ukinuti ova ograničenja, kao i da je Ministarstvo voljno da pomogne u rješavanju ovog problema.
Simović je kazao i da je prošle godine rješen drugi problem koji su imali potencijalni kandidati za IPARD i MIDAS jer svoj dio potrebnog novca za investicije nijesu mogli dobiti preko kredita jer banke u zalog nijesu prihvatale imovinu na selu.
On je kazao da je IRF prošle godine počeo da daje kredite poljoprivrednicima prihvatajući kao garanciju imovinu na selu i da će to u još većem obimu raditi ove godine.
Vlada krenula protiv šverca vigareta
Komentarišući pojavu crnog tržišta duvanskih proizvoda i žalbe legalnih uvoznika i prodavaca da je promet pao za 20 odsto, nakon što je Vlada po treći put za godinu dana povećala akcizu, Simović je kazao da je Vlada snažno krenula u suzbijanje sive ekonomije.
On je kazao da je formiran novi tim za suzbijanje sive ekonomije sa njim na čelu i u kojem se nalaze predstavnici svih nadležnih institucija, kao i da imaju svakodnevne aktivnosti koje već daju rezultate.
Bonus video:
