Radnicima Željezničke infrastrukture počele su da stižu rješenja javnih izvršitelja da su svojoj firmi dužni 500 do 600 eura, plus još troškove izvršenja od 170 do 430 eura.
Ova grupa radnika dobila je na Osnovnom sudu u oktobru 2016. godine presudu da ih je Željeznička infrastruktura oštetila u periodu od 1. januara 2011. do 1. maja 2013. godine zbog manje obračunate i isplaćene startne zarade. Zakinuti iznosi vrijedjeli su od 280 do 450 eura. Viši sud je tu presudu potvrdio u martu prošle godine, nakon čega je Željeznička infrastruktura radnicima isplatila dosuđene iznose uvećane za zakonske kamate.
Međutim, nakon isplate Željeznička infrastruktura je zatražila reviziju ovih presuda kod Vrhovnog suda koji je 24. novembra prošle godine preinačio presudu Osnovnog suda i presudio da su zaposleni sada dužni kompaniji da vrate ranije dosuđene iznose uvećane za dodatne kamate.
Željeznička infrastruktura nakon toga je, kao izvršni povjerilac, angažovala javne izvršitelje da naplati dug od svojih radnika. Javni izvršitelji su prije desetak dana donijeli izvršna rješenja a prije tri dana su počeli da ih dostavljaju sada poslodavcu dužnika - Željezničkoj infrastrukturi, kako bi te iznose svojim radnicima odbila od plate.
Prije nego što su podnijeli tužbu Osnovnom sudu zaposleni u Željezničkoj infrastrukturi su pokušali da se sa upravom kompanije dogovore o isplati razlika u zaradi i postigli su dogovor da im taj iznos isplate u tri rate. Međutim, uprava nije poštovala dogovor, a 30 radnika je podnijelo tužbe.
U sporu kod Osnovnog suda vještak je utvrdio da je Željeznička infrastruktura za obračun startnog dijela zarade primjenjivala obračunsku vrijednost od 90 eura za zaradu 128 eura. On je naveo da je i za obračun startnog dijela trebalo da se primjenjuje iznos od 128 eura, jer je, kako je utvrdio minimalna zarada u Željezničkoj infrastrukturi tada bila 78 eura i da je množenjem sa koeficijentom, prema uredbi
Vlade i mišljenju Ministarstva finansija iz 2007, godine, od 1,639344 davao iznos od 128 koji se morao primjenjivati.
Viši sud je potvrdio ovo mišljenje, ali Vrhovni sud je u postupku revizije pronašao da je obračun zarada trebalo da se vrši na drugačiji način.
Sporazumom o utvrđivanju obračunske vrijednosti koeficijenta i startnog dijela zarade u bruto iznosima, koji je stupio na snagu 1. 1. 2011. godine, za obračun startnog dijela zarade zaposlenima Željeznička infrastruktura je primjenjivala obračunsku vrijednost koeficijenta u bruto iznosu od 90 eura€.
“Cijeneći činjenicu da tuženi nije donosio odluku o utvrđivanju veće obračunske vrijednosti koeficijenta za obračun startnog dijela zarade i zarade, ovaj sud nalazi da nije postojala obaveza tuženog da za obračun startnog dijela zarade primjenjuje veću obračunsku vrijednost koeficijenta od one koja je u najnižem iznosu utvrđena sporazumom. Postupajući na izloženi način tuženi je zaposlenima, time i tužiocima u ovom sporu, pravilno obračunavao i isplaćivao startni dio zarade, što zahtjev tužilaca u ovom sporu čini neosnovanim”, navedeno je u obrazloženju Vrhovnog suda.
Vrhovni sud smatra da na drugačije zaključivanje ne utiče činjenica da je u periodu prije 1. 1. 2011. godine Željeznička infrastruktura obračunavala zaposlenima startni dio zarade i zaradu prema obračunskoj vrijednosti koeficijenta od 128 eura.
Troškovi izvršitelja i do 450 eura
Neki javni izvršitelji su u rješenjima svoje troškove i nagradu za naplatu potraživanja na štetu radnika uvećali za još 450 eura.
Njihova nagrada definisana pravilnikom je 45 eura i na svim rješenjima je ista. Takođe su u svoj trošak stavili i “sastavljanje predloga za izvršenje” od još 121 euro.
Međutim ima onih koji su bili naročito inventivni pa su među troškove stavili i “ovjere fotokopije izvršnih isprava” i to naplatili čak 270 eura.
Brinu o bezbjednosti pruge za 250 eura, a sada i to da vrate
Prema informacijama “Vijesti” iz uprave Željezničke infrastrukture, radnici su veoma burno reagovali kada su saznali da su dobili rješenja izvršitelja i da će im naredne plate biti još smanjene, odnosno da će primati polovine ionako mizernih zarada narednih i do šest mjeseci.
Plata otpravnika vozova sa dežurstvima, minulim radom i ostalim dodacima može iznositi do 500 eura, dok plate “pružnih radnika”, onih koji brinu o bezbjednosti pruge, a time i životima hiljada putnika, iznose oko 250 eura. Neki od ovih radnika sada će primati i manje od 150 eura.
Ukupan iznos za koji su radnici bili zakinuti u periodu 2011. do 2013. godine bio je oko 13 hiljada eura, dok će sada “vratiti” oko 30 hiljada eura.
Radnici su bili iznenađeni jer uopšte nijesu znali da postoji bilo kakav postupak kod Vrhovnog suda.
Oni sumnjaju da je neko iz kompanije dostavio netačne podatke Vrhovnom suda koji je na osnovu njih poništio ranije presude koje su bila zasnovane na tumačenju vještaka finansijske struke, sporazuma u kompaniji, uredbe Vlade i mišljenja Ministarstva finansija.
Nekoliko radnika Željezničke infrastrukture saopštilo je “Vijestima” da neće tek tako pristati na ovo poniženje i da će se konsultovati kako bi pronašli neki odgovor.
Bonus video:
