Rudnik uglja još nije završio postupak rekultivacije deponije Jagnjilo, iako je iz te kompanije najavljivano da će cio posao biti završen zaključno s prošlom godinom.
Na deponiji Jagnjilo Rudnik uglja do prije tri godine odlagao je jalovinu iz obližnjeg površinskog kopa Potrlica, koja je na tu lokaciju prevožena transportnim trakama.
Izvršni direktor Rudnika uglja Slavoljub Popadić kazao je da će posao na rekultivaciji oko 57 hektara deponije biti završen do kraja ove godine ne navodeći razloge zbog kojih nijesu ispoštovali raniji rok.
“Rekultivacija ima dva dijela. Jedan je gruba tehnička rekultivacija i taj posao je završen, a sada ide agro dio koji će biti završen ove godine. Raspisali smo tender da se izabere neko ko će od ovih preduzeća, koja se bave poljoprivredom, taj dio završiti. Računam da ćemo taj posao krajem ove godine privesti kraju”, rekao je Popadić.
Podsjetio je da laporac koji je odložen na deponiju čeka da se jednog dana izgradi cementara u Pljevljima koja će u budućnosti, tvrdi, biti ozbiljan razvojni projekat.
“Ja sad nemam ideju šta bi moglo da se uradi na deponiji Jagnjilo. To je ogromno zaravnjeno prostranstvo, koje pruža mogućnost za izgradnju raznih sadržaja”, rekao je Popadić.
Na deponiji Jagnjilo odloženo je više od 70 miliona kubika laporca, a u Rudniku tvrde da je fizički neizvodljivo da se on vrati u kop kako su to tražile neke nevladine organizacije.
Popadić je ranije “Vijestima” je kazao da jalovina, koja je odložena na Jagnjilu, više nije njihovo vlasništvo, već samo zemljište.
“Ono je mineralna sirovina koja će jednog dana biti podloga za cementaru, koja će godišnje da proizvodi milion tona cementa. Danas se cementare rade s visokim standardima zaštite životne sredine i ne znate da se tu nešto proizvodi. Ja sam imao priliku da pogledam neke prezentacije i na toj lokaciji će jednog dana nići cementara. Crna Gora godišnje troši 500.000 tona cementa. Ta cementara osim što bi zadovoljila potrebe Crne Gore, mogla bi i da izveze 500.000 tona. To je dobra razvojna prilika za Pljevlja.“
Popadić je kazao da će, nakon završetka eksploatacije uglja, kop Potrlica postati veliko jezero koje će se urediti, kao što se radi u svijetu.
Stvaranju deponije na brdu iznad grada svojevremeno oštro se protivio i poznati pljevaljski ekolog pokojni Cane Janićijević, ali njegovi pokušaji da spriječi namjere tadašnjih moćnika nijesu dali rezultata.
Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović tvrdi da deponija zatvara strujanje vazduha, što značajno doprinosi povećanju zagađenja u gradu.
S tim se ne slažu pojedini stručnjaci, koji kažu da je stanje bilo isto i prije nego što je formirana deponija, jer su Pljevlja poznata kao grad s malo vjetrovitih dana.
Simboličnom sadnjom prvih sadnica nedavno je ozvaničen početak ozelenjavanja još jedne deponije u Pljevljima.
Na deponiji Maljevac, na koju Termoelektrana već 38 godina odlaže pepeo i šljaku, izvršni direktor EPCG Igor Noveljić, predsjednik opštine Pljevlja Igor Golubović i izvršni direktor Rudinka uglja Slaboljub Popadić, zasadili su prve sadnice.
“Elektroprivreda intenzivno sprovodi projekat fazne rekultivacije na deponiji pepela i šljake na Maljevcu i za sada su zatvorene dvije trećine deponije. Projekat je vrijedan oko 20 miliona eura, a na jednom dijelu deponije se radovi privode kraju. Projekt obuhvata tehničku i biološku rekultivaciju zemljišta tj. nanošenje gline i zemlje, dok biološka rekultivacija podrazumijeva sađenje raznih biljnih kultura. Ozelenjavanje površina počelo je sadnjom osam hiljada sadnica crnog bora, javora i ruja. Uporedo sa sadnjom drveća vrši se sjetva trave, nakon čega slijedi postavljanje parkovskog mobilijara. Do kraja septembra biće ozelenjena jedna trećina ukupne površine. Nakon zavšetka projekta i rekultivacije deponije Maljevac, Pljevlja će na raspolaganju imati uređeni park površine preko 60 hektara, s preko 45 hiljada sadnica. Biće izgrađena i biciklistička i trim staza, postavljen parkovski mobilijar, klupe za odmor i sve ostalo što sadrže savremeno uređeni parkovi“, istakao je Noveljić.
Bonus video:
