Ako želi da nastavi sa radom nakon 2022. godine, Elektroprivreda (EPCG) treba da uloži 61,3 miliona eura za uvođenje većih ekoloških standarda u Termoelektrani (TE).
To je predviđeno Programom mjera prilagođavanja rada postojećeg postrojenja ili aktivnosti propisanim uslovima, koje je EPCG priložila kako bi od Agencije za zaštitu životne sredine dobila integrisanu dozvolu za rad.
Nacrt integrisane dozvole za rad TE na uvid zainteresovanima stavila je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, 15. januara, i na njega se mišljenja i komentari mogu dostaviti u narednih 15 dana.
Agencija je izdala uslovnu dozvolu TE na osnovu preporuke Vlade. Prethodno je odbila da izda integrisanu dozvolu za rad Toščeliku, a tu dozvolu nije dobio ni Kombinat aluminijuma. Bez integrisane dozvole, za koju je rok za pribavljanje bio 1. januar 2018, preduzećima koja su veliki zagađivači životne sredine, po zakonu nije moguć rad.
Program mjera, kako se navodi, treba da bude realizovan do 2024. godine, a najviše novca - 40.460.000 eura potrebno je za izradu glavnog projekta i ekološku rekonstrukciju TE, za šta je krajnji rok 2022. godina.
Izrada projektne dokumentacije, idejnog projekta ekološke rekonstrukcije i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, treba da bude gotov ove godine i koštaće 750.000 eura, kao i revizija idejnog projekta i dobijanje saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu koja će koštati 200.000, izrada glavnog projekta nastavka odlaganja i fazne rekultivacije deponije Maljevac (298.000) i eksproprijacija (5.000.000 eura).
Integrisana dozvola važi pet godina od dana izdavanja, a Agencija će operateru (EPCG) ukinuti dozvolu, ako ne ispuni predviđene godišnje obaveze shodno Programu mjera. U Nacrtu se navodi da je rad TE ograničen na ukupno 20.000 radnih sati, u periodu od 1. januara 2018. do 31.12.2023. godine, shodno odluci Ministarskog savjeta Energetske zajednice.
“Operater je dužan da do 15. januara tekuće godine dostavlja Agenciji i nadležnom organu za energetiku evidenciju o broju iskorištenih radnih sati za prošlu godinu, kao i ostatku neiskorištenog broja radnih sati dozvoljenog za preostali radni vijek postrojenja. TE je dužna da redovno pravi dnevne izvještaje emisija polutanata dimnih gasova, sedmične izvještaje ispitivanja voda i mjesečne izvještaje sa sistema za monitoring emisija dimnih gasova sa dimnjaka”, piše u Nacrtu.Navodi se da je EPCG dužna da za postrojenje TE izvrši ugradnju postrojenja za prečišćavanje zagađujućih materija i izvrši rekonstrukciju postojećeg za vazduh i to: postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenje za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima.
“Operater se obavezuje da izvrši poboljšanje rada odnosno rekonstrukciju elektrofiltera, kako bi se emisija čvrstih čestica smanjile na nivo granično dozvoljenih vrijednosti. Operater se obavezuje da obezbijedi da se sve aktivnosti u postrojenju odvijaju na način da nema nikakvog mirisa izvan postrojenja usljed odvijanja proizvodnog procesa”, piše u Nacrtu.
U Programu mjera EPCG se navodi da ta kompanija od 2020. do 2022. mora da radi na rekonstrukciji/izgradnji postrojenja za redukciju azotnih oksida (NOx) u izlaznim dimnim gasovima, radi smanjenja emisija NOx na nivo granično dozvoljene vrijednosti. Za ovaj period određena je i mjera poboljšanja rada/rekonstrukcije elektrofiltera, radi smanjenja emisija čvrstih čestica na nivo granično dozvoljene vrijednosti.
U periodu od 2019. do 2022. planirana je gradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Definisana je i mjera rekonstrukcije rashladnog tornja (sa uklanjanjem azbesta), rekonstrukcija mazutne stanice za prelazak na lako lož ulje i pomoćne kotlarnice. Od naredne godine radiće se na rekonstrukciji unutrašnjeg sistema transporta pepela i šljake.
Rekultivacija Maljevca do 2023. godine
Kako se navodi u Programu mjera, projekat nastavka korišćenja i fazne rekultivacije deponije Maljevac, trebalo bi uraditi do 2024. godine, što bi koštalo 19.315.000.
Radovi u cilju nastavka korišćenja deponije Maljevac i fazna rekultivacija (dio iz sredstava EPCG), trebalo bi da budu gotovi do 2023. i kioštaće 8.362.000, dok bi fazna rekultivacija deponije Maljevac trebalo da bude gotova do 2024, a koštala bi 5.640.000, iz kredita Svjetske banke, uz korišćenje sredstava EPCG do iznosa od 1,64 miliona eura.
Bonus video:
