Državne kompanije Plantaže, Aerodromi Crne Gore, Institut “Dr Simo Milošević”, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Barska plovidba, Radio-difuzni centar i Montenegro bonus nijesu poštovale zahtjev Vlade od 27. februara ove godine da u roku od mjesec razriješe članove revizorskih odbora i imenuju nove uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija i da imenuju po jednog člana koji će biti predstavnik državnog kapitala, potvrđeno je “Vijestima” u tom resoru Vlade.
Vlada je ovaj zahtjev uputila nakon što je Ministarstvo finansija uradilo analizu podataka koje su dobili od javnih preduzeća i privrednih duštava u većinskom državnom vlasništvu. Analiza je pokazala da u većini državnih preduzeća u revizorskom odboru, gdje za članstvo primaju naknade, nije imenovan predstavnik većinskog vlasnika - države, ali i da su u pojedinim firmama za članove tog tijela imenovani starješine državnih organa ili članovi pojedinih upravnih odbora.
DRI će ih provjeriti
Revizorski odbor neke firme, prema Zakonu o reviziji, zadužen je da prati postupak finansijskog izvještavanja, reviziju godišnjih izvještaja, daje preporuke skupštini akcionara o izboru ovlašćenih revizora, razmatra planove i godišnje izvještaje unutrašnje kontrole...
Iz Državne revizorske institucije (DRI) zvanično su rekli “Vijestima” da planiraju da urade reviziju uspjeha revizorskih odbora, jer su u ranijim revizijama koje su radili, između ostalog, identifikovali konflikt interesa u pojedinim slučajevima.
“Preporuka Vlade Crne Gore nije u potpunosti ispoštovana, imajući u vidu da neka od preduzeća nijesu dostavila svoje predloge za imenovanje novih članova u revizorskim odborima. Međutim, treba napomenuti da je i situacija oko pandemije koronavirusa uslovila usporavanje procesa razrješavanja”, odgovoreno u Ministarstvu finansija.
Ko je poštovao zahtjev
Vladin zahtjev su poštovali i dobili saglasnost Ministarstva finansija za nove revizorske odbore preduzeća - Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz, Održavanje željezničkih voznih sredstava, Morsko dobro, Marina Bar, Crnogorska plovidba, Budvanska rivijera, Regionalni vodovod, Elektroprivreda, Luka Bar, Rudnik uglja, Castello Montenegro, RTCG, Pošta Crne Gore, Montecargo, Monteput, Montenegro Airlines i Ulcinjska rivijera. “Za Institut za crnu metalurgiju i Crnogorski elektrodistributivni sistem postupak davanja saglasnosti je u toku”, kazali su u Ministarstvu finansija. Analiza Ministarstva finansija je ranije pokazala da su u pojedinim javnim preduzećima članovi revizorskog odbora penzioneri, kao i da su pojedini članovi više revizorskih odbora. Ministarstvo je tada definisalo da se za nove članove revizorskih odbora ne mogu imenovati osobe koje su na pozicijama starješine državnih organa visokog rukovodnog kadra ili članovi organa upravljanja u drugim pravnim licima čiji je osnivač država, kao i organa upravljanja u organizacijama kojima su povjereni poslovi iz nadležnosti državne uprave.
DRI utvrdila rizik od konflikta interesa
Član Senata DRI Branislav Radulović kazao je da planiraju revizije uspjeha koja bi trebalo da ocijeni efikasnosti rada odbora za reviziju. “Za nas je ovo pitanje jako važno, jer funkcija odbora za reviziju u privrednim društvima da razmatra godišnje strategije rizika, vrši nadzor nad sistemom upravljanja rizikom, osigurava da interna kontrola bude adekvatna i funkcioniše u skladu sa standardima, predlaže izbor eksternog revizora... Ovaj odbor moraju imati sva velika i srednja pravna lica. Ona privredna društva koja nijesu imala ovo tijelo bila su dužna da imenuju revizorski odbor u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu zakona o reviziji. Ovaj rok je istekao u septembru 2017. godine”, objasnio je Radulović.
On je kazao da su u ranijim revizijama utvrdili da pojedina privredna društva, poput Plantaža, zaključno sa septembrom ove godine nijesu imenovale odbor za revizju.
“Uz to, u okviru izrade predstudije za reviziju identifikovali smo rizik postojanja konflikta interesa na način da su imenovane određene osobe u odbor za reviziju suprotno članu 30 Zakona o reviziji, koji utvrđuje da zaposleni, akcionar i član organa upravljanja „ne smije“ biti imenovan u ovo tijelo. Pošto je ova revizija planirana kao revizija uspjeha dodatno će se tretirati pitanje efikasnosti rada odbora za reviziju,odnosno, u kojoj mjeri oni pomažu menadžmentu u unapređenju finasijskog izvještavanja”, dodao je Radulović.
On je podsjetio da mogu da kontrolišu samo ona preduzeća kod kojih je država osnivač ili ima većinsko vlasništvo u akcijama ili udjelima.
Prema preliminarnim podacima DRI, njih je oko 40 na državnom i oko 120 na lokalnom nivou.
Radulović je rekao da će biti potrebno i da se provjeri da li sproveden zaključak Vlade iz februara ove godine da se formiraju novi odbori u roku od mjesec.
Po završetku predstudijskog istraživanja, nadležni sektor će predlog za ove revizije uputiti Senatu na odlučivanje.
Nemaju podatke o naknadama
“Vijesti” su pitale Ministarstvo finasija da li je u javnim preduzećima i firmama u većinskom državnom vlasništvu došlo do korekcije zarada članova revizorskih odbora i ako jeste, konkretno, šta je urađeno po tom pitanju.
“Zaključak Vlade se nije odnosio na utvrđivanje visine naknade za nove članove revizorskih odbora, pa ne raspolaže tom informacijom”, kazali su iz MF.
Taj resor je u analizi dao detaljni pregled o članovima revizorskih odbora i naknadama koje primaju po tom osnovu za 28 javnih/državnih preduzeća. Prema zvaničnim podacima, naknade su iznosile od 100 pa do 600 eura. Nije precizirano da li su naknade jednokratne, ali uvidom u imovinske kartone pojedinih javnih funkcionera, koji su članovi revizorskih odbora, vidjelo se se da ima i preduzeća koji daju mjesečne apanaže.
Bonus video:
