Tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, drugi po redu, trebalo bi da se raspiše u narednoj godini, u cilju potpisivanja ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, saopštila je ministarka ekonomije, Dragica Sekulić.
"Što se tiče budućih aktivnosti, svakako da dosadašnjim dodjeljivanjem ugovora nijesmo završili ovaj proces. Naš plan je da što više koncesionara uvedemo u našu off-shore teritoriju, ali taj proces mora ići ciklično”, rekla je Sekulić u intervjuu agenciji Mina-business.
Prema njenim riječima, nakon završenog jednog tenderskog procesa 2014. godine, planiraju i drugi koji bi trebalo da se realizuje u narednoj godini.
"Proces istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju teče u skladu sa radnim programom koji je sastavni dio ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika. Kompanije Eni i Novatek privode kraju elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za seizmička istraživanja za koji su u proteklom periodu sprovedene javne rasprave”, podsjetila je Sekulić.
Kada taj proces bude završen i nakon što Agencija za zaštitu životne sredine izda neophodnu dozvolu, počeće 3D seizmička istraživanja.
"Potom će uslijediti faza obrade prikupljenih podataka i interpretacija rezultata, a nakon toga, u drugoj polovini naredne godine, će se pristupiti prvom istražnom bušenju”, navela je Sekulić.
Grčka kompanija Energean, kako je dodala, takođe izvodi radove predviđenom dinamikom i u skladu sa ugovorima, a u ovom trenutku je u fazi izrade procjene uticaja na životnu sredinu za 3D seizmička istraživanja.
"Određene kompanije pokazuju interesovanje za ulazak u EPCG"
Sekulić je, odgovarajući na pitanje koje opcije razmatra Ministarstvo ekonomije kojima bi se ubrzao izlazak italijanske A2A iz vlasničke strukture Elektroprivrede (EPCG), kazala da Ministarstvo razgovara sa nekoliko finansijskih institucija u cilju pronalaženja za državu povoljnijeg modela otkupa akcija od onog koji je definisan Put opcijom.
"Pod povoljnijim modelom mislim na brži otkup akcija i njihovo preuzimanje tako da ih u najkraćem mogućem roku vratimo u državno vlasništvo, pritom, naravno, vodeći računa da ne opteretimo državni budžet”, rekla je Sekulić.
To u praksi, kako je precizirala, znači da eventualnim angažovanjem neke finansijske institucije ona, u ime države, otkupljuje akcije A2A i predaje državi u vlasništvo, a država otplaćuje po istim uslovima kao što je slučaj u važećem ugovoru.
"Uporedo razgovaramo i sa kompanijama koje pokazuju ozbiljno interesovanje za ulazak u EPCG. To ne znači da smo se opredijelili da primijenimo isti oblik strateškog partnerstva kao sa A2A, ali svakako potvrđuje veliku vrijednost EPCG u očima renomiranih investitora”, kazala je Sekulić.
Interesi države i EPCG, dominantno vezani za intenzivan razvoj energetskog sektora, će biti opredjeljujući za konačnu odluku.
Sekulić je, odgovarajući na pitanje kakav predlog očekuju od EPCG, nakon što je ugovor o izgradnji drugog bloka Termoeletrane (TE) Pljevlja raskinut sa češkom kompanijom Škoda Praha zbog neprihvatljivosti ponuđenog alternativnog rješenja od te kompanije, rekla da je kraj ovog mjeseca rok do kojeg će od EPCG dobiti predlog alternativnog rješenja za novi proizvodni objekat u Pljevljima.
"EPCG je dat rok od mjesec, zato što smatramo da je izuzetno važno što prije donijeti odluku po ovom pitanju i krenuti u potrebne aktivnosti. Detalje čekamo od EPCG, ali ono što sada zasigurno mogu reći jeste da novo rješenje mora uključiti rad postojećeg bloka punim kapacitetima, nakon što u naredne tri godine bude realizovana njegova ekološka rekonstrukcija”, smatra Sekulić.
EPCG je već raspisala novi tender za otvoreni postupak javne nabavke za izradu idejnog projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka. Ponude će biti otvorene 1. februara. Ekološka rekonstrukcija, vrijedna 40 miliona eura, podrazumijeva pozicioniranje termoelektrane kao primarnog izvora toplote u Pljevljima, dok će sredstva potrebna za dalju toplifikaciju, odnosno izgradnju primarne i sekundarne mreže, biti obezbijeđena u saradnji Vlade, EPCG i lokalne samouprave u Pljevljima.
"Iskoristiti vjetropotencijal"
Sekulić je, na pitanje koje aktivnosti Ministarstvo preduzima u cilju izgradnje hidroelektrana i vjetroelektrana i korišćenja tog potencijala, odgovorila da je prošlu godinu obilježilo puštanje u rad prve vjetroelektrane u Crnoj Gori na Krnovu, dok su radovi na VE Možura u toku.
"Izgradnja ove dvije vjetroelektrane znači početak iskorišćavanja značajnog vjetropotencijala koji Crna Gora ima, ali i važan doprinos diversifikaciji izvora. U sušnim godinama, kakva je ona za nama, to posebno dolazi do izražaja”, navela je Sekulić.
Ona je kazala da, pored dvije velike HE, Pive i Perućice, teže daljoj valorizaciji hidroenergetskog potencijala, kao i da traže i razgovaraju sa zainteresovanim kompanijama za izgradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici.
"Dakle, jeste riječ o velikim projektima iz oblasti energetike, ali koji se baziraju na obnovljivim izvorima energije, odnosno njihov rad i proizvodnja električne energije zavisi isključivo od vremenskih prilika”, dodala je Sekulić.
Ipak ona smatra da Crna Gora, kao država bogata i obnovljivim, i neobnovljivim resursima, sebi ne smije dozvoliti nestabilnost i nesigurnost u snabdijevanju električnom energijom.
"Zato ćemo, pored optimalnog iskorišćenja potencijala vjetra, sunca i vode, krenuti u ekološku rekonstrukciju prvog bloka TE Pljevlja i u realizaciju novog proizvodnog objekta, čime ćemo dodatno ojačati naš elektroenergetski sistem”, kazala je Sekulić.
Ona je, odgovarajući na pitanje koji su najveći benefiti u realizaciji projekta postavljanja podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, rekla da kabl predstavlja sponu Crne Gore, odnosno čitavog Zapadnog Balkana, sa Italijom i ostatkom Zapadne Evrope i znači da sav višak energije proizvedene u zemlji ili okruženju može biti isporučen tamo gdje postoji deficit za njom.
"Dakle, ulaganjima u energetski sistem u Crnoj Gori, mi stvaramo mogućnost za veću proizvodnju električne energije, odnosno stvaranje suficita, a realizacijom podmorskog kabla ćemo imati sve uslove da te viškove izvozimo”, objasnila je Sekulić.
Kabl, kako je rekla, pozicionira Crnu Goru kao regionalno energetsko čvorište, ali i doprinosi povećanju sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, poboljšanju pouzdanosti i kvaliteta napajanja električnom energijom, naročito u primorskom regionu.
"2017. ekonomski dinamična godina"
Sekulić je, na pitanje kakva je u ekonomskom smislu bila prošla godina, kazala da je ona bila zaista dinamična.
"Dovoljno je reći da je realan rast naše ekonomije, prema podacima Monstata, u trećem kvartalu prošle godine iznosio 4,7 odsto, dok je u drugom taj procenat bio rekordnih 5,1 odsto. Takav rast zasnovan je na snažnoj investicionoj aktivnosti, kao i rastu lične potrošnje i izvoza, koji su bili rezultat veoma uspješne turističke sezone”, podsjetila je Sekulić.
Ona smatra da ono što je veoma značajno je da su i u vremenu zahtjevne fiskalne konsolidacije, koja je podrazumijevala povećanje određenih poreza, uspjeli da održe poreski sistem konkurentnim i učine da se preduzete mjere ni na koji način ne odraze loše na poslovanje privrednika.
"Temelj svakog ekonomskog rasta su razvojni projekti za koje su nam neophodni strateški investitori. U cilju njihovog privlačenja nastavićemo da radimo na unaprijeđenju konkurentnosti naše ekonomije, što podrazumijeva kontinuirano unaprijeđenje poslovnog ambijenta”, saopštila je Sekulić.
Prema njenim riječima, mora se raditi na razvoju kvalitetne infrastrukture i dugoročne valorizacije prirodnih resursa kroz realizaciju razvojnih projekata iz oblasti energetike, turizma, poljoprivrede i prerađivačke industrije.
"Svakako, naš fokus neće biti samo na strateškim projektima i privlačenju stranih investitora, već ćemo intenzivno nastaviti da jačamo konkurentnost i ulaganjima u domaću privredu”, zaključila je Sekulić.
Bonus video:
