Nedavnom emisijom euroobveznica smanjen je rizik u fiskalnoj sferi, s obzirom da su obezbijeđena sredstva za otplatu javnog duga i finansiranje javne potrošnje u narednoj godini, koja će usljed pandemije biti neizvjesna, ocijenjeno je iz Savjeta za finansijsku stabilnost.
"Iz tog razloga, i uvažavajući činjenicu da je postignuta kamatna stopa povoljna, Savjet pozitivno ocjenjuje tu transakciju", navodi se u saopštenju.
Na sjednici Savjeta je konstatovano da je kriza povećala ranjivost javnih finansija Crne Gore, koje su, sa jedne strane, suočene sa smanjenjem prihoda usljed pada ekonomske aktivnosti, a sa druge sa potrebom za povećanim izdvajanjem sredstava radi saniranja posljedica pandemije.
"Na osnovu analize uticaja različitih faktora, zakljčeno je da je finansijska stabilnost za sada očuvana. Međutim, usljed visoke neizvjesnosti koju aktuelna kriza nosi i postojanja objektivnih rizika koji se mogu materijalizovati, svi akteri u finansijskom sektoru moraju pažljivo pratiti i detaljno sagledavati signale sa tržišta i pravovremeno preduzimati adekvatne mjere kako bi stabilnost bila očuvana i u narednom periodu", poručili su iz Savjeta.
Savjet je ocijenio da bankarski sektor za sada pokazuje dobru otpornost na krizu, da je koeficijent solventnosti na kraju trećeg kvartala iznosio 19,3 odsto i bio nešto niži nego na kraj drugog.
"Likvidnost banaka je, takođe, na zadovoljavajućem nivou. Zabilježen je blagi rast učešća NPL-a koji, na kraju trećeg kvartala, iznosi 5,6 odsto. Materijalizacija novonastale krize u vidu rasta nekvalitetnih kredita za sada nema sistemsku dimenziju, već se radi o pojedinačnim bankama, premda sa značajnijim tržišnim udjelima“, poručili su iz Savjeta, koji je danas razmatrao Informaciju o finansijskoj stabilnosti za treći kvartal.
Oni su naveli i da je tržište osiguranja stabilno, a sva osiguravajuća društva, prema podacima za prva tri kvartala, solventna, likvidna i profitabilna.
"Što se domaćeg makroekonomskog okruženja tiče, tokom prvih devet mjeseci zabilježeni su negativni trendovi u oblasti turizma, građevinarstva i industrijske proizvodnje. U turizmu je zabilježen pad dolazaka od 77 odsto i noćenja od 79,7 odsto, u građevinarstvu pad u vrijednosti izvršenih građevinskih radova od 7,9 odsto, a 3,8 odsto u efektivnim časovima rada, dok je industrijska proizvodnja pala 1,5 odsto“, rekli su iz Savjeta.
Zabilježeno je značajno smanjenje potrošnje, što se ogleda kroz ostvareni pad prometa robe u trgovini na malo od 23,4 odsto na godišnjem nivou.
Razmatrajući trendove u međunarodnom ekonomskom okruženju, Savjet je konstatovao da je privredna aktivnost u eurozoni, nakon rekordnog pada od 12,1 odsto u drugom kvartalu, u trećem zabilježila rast od 12,7 odsto.
"Ipak, u poređenju sa trećim kvartalom prošle godine, ekonomija u eurozoni je zabilježila pad od 4,3 odsto. Kako prognozira Međunarodni monetarni fond (MMF), ekonomska aktivnost u eurozoni u ovoj godini ostvariće pad od 8,3 odsto", navodi se u saopštenju.
Bonus video:
