U Crnoj Gori je, i pored pandemije, došlo do povećanja broja korisnika u skoro svim segmentima elektronskih komunikacionih usluga, a mreže su, iako opterećene, odgovorile na sve zahtjeve, ocijenili su iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Izvršni direktor EKIP-a, Darko Grgurović, kazao je da je prisutan kontinuirani razvoj tehnologija i dostupnost najmodernijih servisa i njihovog korišćenja od građana Crne Gore bez obzira na njihovu geografsku lokaciju, starost i pol.
“I pored pandemije Covid-19 došlo je do povećanja korisnika u skoro svim segmentima elektronskih komunikacionih usluga, a elektronske komunikacione mreže su i pored znatnog opterećenja u smislu povećanja obima količine saobraćaja uspjele da izađu u susret svim zahtjevima korisnika”, rekao je Grgurović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je naveo da je tržište elektronskih komunikacija u Crnoj Gori i tokom prošle godine nastavilo sa razvojem.
“Tome je doprinio stabilan i predvidiv regulatorni okvir koji kreira Agencija u skladu sa zakonskom regulativom i brojnim analizama koje se rade”, naveo je Grgurović.
On je sapštio da su najveći i najznačajniji crnogorski operatori elektronskih komunikacija, kao što su Crnogorski Telekom, Telenor, M:tel, Telemach i Radio-difuzni centar, iako suočeni sa brojnim izazovima, nastavili sa ulaganjama u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga.
“Putem takvih mreža korisnicima u Crnoj Gori danas se nude skoro sve elektronske komunikacione usluge koje se pružaju i u najrazvijenim državama i koje trenutno zadovoljavaju potrebe korisnika. Svi veći operatori su sproveli migraciju svojih fiksnih elektronskih komunikacionih mreža prema takozvanom All-IP okruženju, tako da preko jedinstvene IP mreže mogu pružati usluge prenosa glasa, prenosa podataka i distribucije AVM sadržaja”, dodao je Grgurović.
Trenutno preko 80 odsto domaćinstava u Crnoj Gori ima dostupnost širokopojasnog priključka od 30 megabita po sekundi (Mb/s) i više.
Grgurović je rekao da je nastavljen dalji razvoj mobilnih elektronskih komunikacionih mreža.
Prema njegovim riječima, stepen tehnološkog razvoja savremenih mobilnih elektronskih komunikacionih mreža ogleda se u mogućnostima mreže da podrži širokopojasne usluge prenosa podataka.
“Crna Gora se po stepenu pokrivenosti stanovništva signalom mobilnih mreža može porediti sa najrazvijenijim zemljama Evrope. Naime, sva tri operatora ističu pokrivenost stanovništva GSM signalom od oko 99 odsto, dok ukupna pokrivenost signalom UMTS i LTE mreža iznosi između 97 i 98 odsto, što Crnu Goru svrstava u red zemalja sa izuzetno dobrom pokrivenošću”, objasnio je Grgurović.
Na pitanje da li je, zbog pandemije koronavirusa, bio povećan obim posla u smislu pružanja bržih usluga, Grgurović je odgovorio da su tokom marta prošle godine, zbog prilagođavanja novonastaloj situaciji, operatori koji distribuiraju televizijski signal ostalim operatorima ustupili pojedine kanale putem kojih je emitovan školski program, kako bi svako domaćinstvo u Crnoj Gori moglo da ima pristup.
“Uporedo sa tim, operatori su otključali i određeni broj dodatnih televizijskih kanala, kako bi svojim korisnicima omogućili da lakše provedu vrijeme u svojim domovima. Operatori su prepoznali potrebu i za povećanjem internet protoka, kako bi zbog povećane upotrebe interneta bio omogućen nesmetan rad i zaposlenima koji su radili od kuće, kao i djeci za školske potrebe”, naveo je Grgurović.
Prema njegovim riječima, pojedini operatori su povećali količinu internet podataka uključenih u pretplatu, a neki nijesu računali u pretplatu internet saobraćaj ka online platformama za nastavu.
“Iz statističkih podataka se vidi da je internet saobraćaj naročito bio u porastu u drugoj polovini marta, da bi se kasnije vratio u normalu, ali se čitavo vrijeme realizovao bez problema, što je glavni pokazatelj da su mreže operatora dobro dimenzionisane i planirane”, poručio je Grgurović.
On je napomenuo da ni u mobilnoj mreži nije bilo nekih većih zagušenja ni gubitka saobraćaja izuzev prve sedmice pandemije kada je došlo do manjih zagušenja u realizaciji mobilnog saobraćaja, ali samo par sati u periodima maksimalnog saobraćaja.
Taj problem je uspješno riješen jer je obezbijeđeno alternativno usmjeravanje preko pravaca na kojima nije bilo zagušenja.
„Do prekida saobraćaja je došlo u dva slučaja - jednom zbog prekida optičkog kabla prilikom izvođenja građevinskih radova, i jednom zbog problema sa data centrom stranog operatora koje je nastupilo usljed zemljotresa, ali je normalna realizacija saobraćaja vrlo brzo obezbijeđena”, rekao je Grgurović.
Na pitanje koliko će u ovoj godini iznositi invesicije operatora, Grgurović je kazao da EKIP, kao regulatorni organ, u ovom trenutku ne raspolaže zvaničnim informacijama o planovima najvećih operatora u vezi njihovih planiranih investicija.
“Siguran sam da će nivo investicija, i uopšteno poslovnog djelovanja operatora, kao što će to biti slučaj i u drugim privrednim granama, zavisiti od daljeg razvoja situacije u vezi sa pandemijom virusa Covid-19”, kazao je Grgurović.
On je podsjetio da su investicione aktivnosti operatora elektronskih komunikacija u Crnoj Gori u razvoj mreža i usluga u periodu od 2017. do 2019. godine kvantifikovane na preko 270 miliona eura.
Odnos iznosa investicija i prihoda operatora elektronskih komunikacija u tom periodu je skoro 40 odsto, što je značajno više od evropskog prosjeka koji je oko 15 odsto.
“Najveći operatori Crnogorski Telekom, Telenor, M:tel i Telemach su i prošle godine nastavili sa ulaganjem u razvoj mreža što je osnova i za razvoj i pružanje kvalitetnih elektronskih komunikacionih usluga, a što se i pokazalo u složenim uslovima i kompleksnim zahtjevima prouzrokovanih promjenom ponašanja i našeg rada tokom trajanja pandemije”, saopštio je Grgurović.
On je rekao da EKIP za sada ne raspolaže zvaničnim podacima o investicijama operatora elektronskih komunikacija u prošloj godini, ali su one bile planirane u iznosu od oko 25,5 miliona eura.
Govoreći o romingu, Grgurović je saopštio da od 1. jula ove godine počinje da se primjenjuje sljedeći korak u smanjenju cijena roming usluga u državama Zapadnog Balkana.
“U ovom koraku roming usluge za korisnike mobilnih operatora iz Crne Gore u državama Zapadnog Balkana će se naplaćivati kao da je korisnik rominga u svojoj matičnoj mreži”, kazao je Grgurović.
To je u skladu sa preuzetim obavezama iz potpisanog Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana, koji je zaključen u aprilu 2019. godine u Beogradu između ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova.
“Primjena sporazuma je predviđena u nekoliko faza, a prvi korak u smanjenju cijena usluga rominga u državama Zapadnog Balkana je primijenjen 1. jula 2019. godine. Nakon toga, od prošlogodišnjeg 1. jula je primijenjeno dodatno smanjenje cijena usluga rominga za dolazne pozive i pristup internetu”, rekao je Grgurović.
On smatra da će smanjenje cijena usluga rominga u državama Zapadnog Balkana, koje će biti primijenjeno od jula ove godine, donijeti veoma značajne benefite za privatne i poslovne korisnike, koji će usluge rominga koristiti u regionu.
Ti benefiti će se prije svega odnositi na veće korišćenje usluga rominga bez straha od dobijanja visokih računa za njihovo korišćenje.
Grgurović je, govoreći o ovoj godini, kazao da očekuje kontinuitet u regulatornom djelovanju EKIP-a i razvoju sektora elektronskih komunikacija i poštanske djelatnosti.
“EKIP će ove godine obilježiti jubilej – 20 godina regulatornog djelovanja u Crnoj Gori. Ova Agencija je jedna od prvih regulatornih agencija formiranih u ovom dijelu Evrope, a svakako smo prva nezavisna regulatorna agencija formirana u Crnoj Gori”, dodao je Grgurović.
Prema njegovim riječima, teško je nabrojati sve izazove koji se očekuju u narednom periodu, ali je kao najvažnije naveo obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja i dalji razvoj elektronskih komunikacionih mreža u doba pandemije, potpuno ukidanje naknade za roming u zemljama Zapadnog Balkana, sljedeća dodjela radio-frekvencijskog spektra i početak komercijalne upotrebe 5G mreže.
“Veoma zahtjevno će biti i implementirati novi regulatorni okvir Evropske unije (EU) za elektronske komunikacije gdje očekujem intenzivnu saradnju sa nadležnim ministarstvom, kao i dalje aktivnosti u okviru pregovaračkih poglavlja za pristupanje EU koja se odnose na elektronske komunikacije i poštansku djelatnost”, naveo je Grgurović.
Značajne aktivnosti će biti vezane za zaštitu konkurencije u oblasti elektronskih komunikacija.
Bonus video:
