Vlada je promijenila Uredbu o obračunu cijena naftnih derivata i ukinula cjenovno ograničenje, ali iz Ministarstva za kapitalne investicije (MKI) tvrde da to neće uticati na poskupljenje goriva.
Cijene goriva u Crnoj Gori su od početka godine porasle tri puta.
“Osnovni razlog za povećanje cijena naftnih derivata u Crnoj Gori je povećanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu koja je od depresivne cijene u prethodnom periodu postepeno počela da raste”, rekli su “Vijestima” iz MKI.
Vlada je novu Uredbu o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, usvojila početkom februara. Njome je ukinuta odredba iz prethodne uredbe da se “cijene mijenjaju ako se jedan od parametara koji se uzimaju u kalkulaciju promijeni pet odsto ili više”.
Uredba je u Službenom listu objavljena 1. marta, a stupa na snagu osmog dana od objavljivanja.
“Nova Uredba ni na koji (negativan) način ne utiče na formiranje cijena naftnih derivata u odnosu na raniju uredbu. Osnovni parametar koji utiče na cijene naftnih derivata je cijena sirove nafte na svjetskim berzama (Platt’s), s tim što su dažbine koje naplaćuje država ostale nepromijenjene”, naveli su iz MKI.
Objašnjavaju da je osnovni razlog za donošenje nove Uredbe uvođenje visokokvalitetnih (premium) proizvoda kojima će se pokriti crnogorsko tržište, pa potrošači koji sebi mogu dozvoliti kvalitetnije proizvode imaju tu opciju.
“Tržište je u svakom trenutku snabdjeveno osnovnim derivatima tako da se uvođenje novih, premium proizvoda nikako neće odraziti na cijene osnovnih derivata. Brisanje stavke o promjeni cijene u slučaju promjene za pet odsto je urađena u cilju balansiranja naglih promjena na tržištu”, kazali su iz MKI.
Prema Uredbi, prilikom formiranja maksimalne cijene uzimaju se u obzir “međunarodni element cijene, baziran na Platt’s kotacijama, tržišne premije na Platt’s kotacijama, devizni kurs i konverzija iz dolara u eure i iz metričkih tona u litre, carina, uvozne takse i sve druge zakonom utvrđene dažbine na naftne derivate”. Tu su i troškovi i marža koji obuhvataju troškove uvoza i bankarskih provizija, troškove distribucije, skladištenja i manipulisanja i troškove prodaje na veliko i malo.
Cijene nafte na svjetskim tržištima rasle su u februaru podstaknute ograničenjem ponude, padom američkih zaliha i najave američkog plana pomoći u korona krize, kao i slabljenjem dolara.
Najveća izvoznica, Saudijska Arabija, smanjila je ponudu u februaru i martu, uz prisutne rezove članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika, što je, kako je ranije objavljeno, podstaklo procjene deficita u snabdijevanju u ovoj godini.
Prema posljednjim podacima sa međunarodnih tržišta, cijene nafte zadržale su se u utorak ispod 64 dolara za barale, zaustavljene strahovanjima da će vodeći proizvođači povećati ponudu, a kineska potražnja oslabiti. Na londonskom tržištu cijena barela je iznosila 63,55 dolara, a na američkom 60,55 dolara, prenije su agencije.
Ministarstvo finansija može uticati na smanjenje cijena goriva
Cijena svih vrsta goriva u Crnoj Gori posljednji put su promijenjene u utorak.
Eurosuper 95 i 98 poskupio je četiri, odnosno tri centa na 1,27 i 1,3 eura. Eurodizel je poskupio tri centa na 1,13 eura, a lož ulje za veleprodaju četiri centa na 1,11 eura.
“Osnovni parametar koji utiče na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori je promjena cijene sirove nafte na svjetskim berzama i jedina adresa koja može sa strane države uticati na smanjenje cijena jeste Ministarstvo finansija vršenjem politike akciza za naftne derivate”, rekli su iz MKI.
Rekordne cijene goriva u Crnoj Gori zabilježene su u avgustu 2012. godine kada je litar eurodizela koštao 1,38 eura. Eurosuper 95 tada je koštao 1,5 eura, dok je cijena eurosupera 98 bila 1,54 eura.
Bonus video:
