Tempo oporavka crnogorske ekonomije biće postepen i procjena je da će ove godine dostići rast od šest odsto, ali prognoza ostaje pod znakom pitanja zbog neizvjesne situacije koju nosi pandemija koronavirusa, kao i rizika novih mjera za njeno suzbijanje i mogućeg kašnjenja vakcinacije.
To je istaknuto u posljednjem izvještaju za Crnu Goru američke agencije “Standard and poors” (SAP) u koji “Vijesti” imaju uvid. Izvještaj je objavljen 5. marta.
“Naročito će uspjeh u vođenju programa imunizacije, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, odrediti do koje mjere se crnogorska ekonomija može ponovo otvoriti za važnu predstojeću ljetnju turističku sezonu”, poruka je SAP-a, koji predviđa da će se crnogorska ekonomije vratiti na nivo koji je postigla u 2019. godine tek u 2024.
Ukazano je i da država nema puno prostora da utiče na ublažavanje negativnih ekonomskih efekata pandemije koronavirusa, između ostalog, zbog jednostranog uvođenja eura i zbog toga što joj je sužen prostor jer je veliki novac potrošen na projekat izgradnje auto-puta.
SAP je smanjio kreditni rejting Crne Gore sa B+ na B uz stabilan izgled.
Stabilan izgled
U izvješaju je konstatovano da su crnogorske javne finansije pretrpjele veliki gubitak zbog pandemije koronavirusa, ali se zadržava stabilan izgled jer je, između ostalog, država akumulirala značajne novčane rezerve kroz predfinansiranje, pa neće biti dodatnog pritiska na javni dug u ovoj godini.
“Pozitivno je da su vlasti putem predfinansiranja nagomilale značajne novčane rezerve, za koje procjenjujemo da će iznositi 27 odsto bruto-društvenog proizvoda (BDP) na kraju 2020. godine. Te rezerve uglavnom potiču iz uspješnog plasmana euroobveznica u iznosu od 750 miliona eura i dovoljne su za pokrivanje svih predstojećih dugova u ovoj godini. Nova Vlada tek treba da objavi svoj budžet za 2021. godinu i konkretizuje ciljeve ekonomske politike, uključujući i nacrt agende budžetske konsolidacije. Vlada sada izvršava budžet za 2021. godinu kroz privremeno finansiranje za koje se očekuje da će trajati najmanje do kraja marta ove godine”, konstatovano je u izvještaju.
Stabilna perspektiva, kako je objašnjeno, pretpostavlja da će uspješna distribucija vakcina u Crnoj Gori i Evropi 2021. godine omogućiti postepeno ponovno otvaranje crnogorske turističke industrije koja bi trebalo da podrži ekonomski oporavak u srednjeročnom periodu.
“Očekujemo da će Vlada težiti da konsoliduje svoju oslabljenu fiskalnu poziciju, ali predviđamo da će krhkost ekonomskog oporavka zahtijevati značajnu fiskalnu podršku 2021. godine. Prema tome, procjena je da će fiskalni deficit ove godine dostići sedam odsto BDP-a, a da će doći na tri odsto 2023. godine što bi trebalo da bude podržano ekonomijom koja se oporavlja i vladinim naporima za konsolidaciju”, naglašeno je u izvještaju.
Rizik kontrola tekuće potrošnje
Ukazano je da postoji rizik da vlast neće moći da kontroliše tekuću potrošnju, a kao jedan od razloga za tu procjenu navodi se heterogena struktura nove vladajuće koalicije i njena tanka parlamentarna većina.
SAP upozorava da bi rejting države mogao biti pod dodatnim pritiskom ako se ekonomije ne oporavi ove i naredne godine i takav scenario bi dodatno zaoštrio ionako slabu fiskalnu poziciju države i dodatno doveo da rasta državnog duga za koji ova agencija procjenjuje da će se stabilizovati ove godine na 82 odsto BDP-a. To je procjena za neto iznos duga i on je za oko 20 procentnih poena veći u odnosu na procjenu koju je SAP imao prije pandemije.
Procjenjuje se da će neto dug u srednjem roku biti ispod 80 odsto BDP-a.
“Mogli bismo povećati rejting ako se fiskalni izgledi Crne Gore poboljšaju u poređenju sa našim osnovnim očekivanjima. To bi mogao biti slučaj ako turistički sektor postigne brži povratak i podstakne veći rast, zauzvrat podržavajući budžetske rezultate i platni bilans”, ukazano je u izvještaju.
SAP je konstatovao da je ostatak privrede veoma ranjiv jer je najvećim dijelom povezan sa sektorom turizma koji čini 30 odsto BDP-a i 40 odsto primanja na tekućim računima.
Neizvjestan nastavak gradnje auto-puta
“Prema našem mišljenju, Crna Gora ima ograničen prostor da umanji negativne ekonomske efekte pandemije koronavirusa. Zemlja nema monetarnu fleksibilnost, jer je jednostrano usvojila euro, dok je fiskalni prostor posljednjih godina erodirao, dijelom i zbog izgradnje auto-puta koji povezuje obalsku luku Bar sa srbijanskom granicom. Troškovi prve dionice povećali su za oko 20 odsto učešće duga u BDP-u u zadnje tri godine. Vremenski okvir i aranžmani za finansiranje dodatnih dionica auto-puta u trenutnom okruženju su još neizvesniji s obzirom na zategnutu fiskalnu poziciju zemlje”, ocijenjeno je u izvještaju.
Vjerujemo da su posljedice pandemije koronavirusa nanijele trajnu štetu ionako slaboj fiskalnoj poziciji Crne Gore. Ranjivosti platnog bilansa i dalje su povećane s obzirom na to da je deficit tekućeg računa dostigao skoro 26 odsto BDP-a u 2020. godini, dok monetarna fleksibilnost gotovo da ne postoji
Plan Crne Gore za pristupanje EU 2025. godine SAP smatra optimističnim. To je zato što vjeruju da bi unutrašnja dešavanja u državi i euroskepticizam među postojećim državama članicama mogli kočiti taj proces, jer će prema pravilima EU države članice na kraju morati jednoglasno odobriti kandidaturu za članstvo Crne Gore.
Procjena SAP je da će strane direktne investicije biti jedna od ključnih pokretača crngorskog uvoza i da će se u period od ove pa do 2023. godine čini 10 odsto BDP -a.
“Budući da se prihodi od tekućeg računa od turizma tek postepeno vraćaju na nivo iz 2019. godine, procjenjujemo da će deficit tekućeg računa zemlje ostati povišen na oko 20 odsto BDP-a u periodu od 2021. do 2023.godine”, zaključeno je u izvještaju.
U izvještaju je konstatovano da je crnogorska ekonomija u prošloj godini pala 15 odsto zbog značajnog pada u sektoru turizma, dok je deficit bio 10,5 odsto BDP-a.
Centralnoj banci “vezane ruke” zbog uvođenja eura
U Izvještaju je istaknuto da jednostrano uvođenje eura u Crnoj Gori sprečava Centralnu banku (CBCG) da određuje kamatne stope, kontroliše novčanu masu i ograničava njenu sposobnost da djeluje kao krajnji zajmodavac.
“Iako CBCG ima neke mogućnosti da pruži podršku likvidnosti domaćim bankama, po našem mišljenju, njena nesposobnost da stvori dodatnu likvidnost u stresnom scenariju sprečava je da bude kreditor u krajnoj instanci”, objašnjeno je u izvještaju.
"Mogli bismo povećati rejting ako se fiskalni izgledi Crne Gore poboljšaju u poređenju sa našim osnovnim očekivanjima. To bi mogao biti slučaj ako turistički sektor postigne brži povratak i podstakne veći rast, zauzvrat podržavajući budžetske rezultate i platni bilans”, konstatovano je u izvještaju
SAP smatra da bi posljedice pandemije koronavirusa mogle predstavljati rizike za banke u zemlji ako se kvalitet imovine znatno pogorša kada se postepeno ukinu različiti vrste pomoći.
Dalji rast loših kredita
“Pozitivno je da je crnogorski bankarski sistem ušao u pandemiju u relativno snažnoj poziciji, sa solidnim nivoima kapitala, nenaplativim kreditima (NPL) sa niskih pet odsto i dovoljnom likvidnošću. Sistemom dominiraju podružnice stranih bankarskih grupa, koje obično imaju finansijsku poziciju veću od one isključivo domaćih bankarskih grupa. Bankarski sistem se uglavnom finansira iz domaćih depozita pružajući određenu stabilnost. Do sada nijesmo primijetili nijedan značajan let depozita i u našem osnovnom scenariju očekujemo da će situacija ostati stabilna. Još uvijek predviđamo porast nivoa NPL-a, jer su domaćinstva i preduzeća pod uticajem ekonomskih posljedica pandemije”, konstatovano je u izvještaju.
Porast NPL-a vjerovatno će se osjetiti sa zakašnjenjem kako se postupno ukida fiskalna podrška i moratorijumi na zajmove.
Ukazano je i da CBCG radi procjenu kvaliteta aktive za svih 13 banaka, čiji će rezultati biti objavljeni do aprila 2021. godine.
Krhka i nestabilna vladajuća koalicija tri različita bloka
Izbori u avgustu 2020. godine okončali su trodecenijsku vladavinu Demokratske partije socijalista (DPS), dovodeći na vlast novu raznoliku koaliciju partija sa tankom parlamentarnom većinom.
“Iako su tri bloka ujedinjena u svom protivljenju DPS-u, oni imaju različita gledišta o nizu političkih prioriteta i uspostavili su tehnokratsku vladu koja će prevazići partijske politike. Iako je koaliciona vlada planirala racionalizaciju javne uprave i povećanje transparentnosti raspodjele budžeta, izvršenje bi se moglo pokazati teškim zbog postojećih struktura moći i stečenih interesa. S obzirom da tri bloka imaju fragmentiranu prirodu i različita politička gledišta, zajedno sa tankom većinom u parlamentu, vjerujemo da bi se trenutna koalicija mogla pokazati nestabilnom”, ocjena je SAP.
Prema mišljenju SAP, sveukupno se crnogorske institucije mogu okarakterisati kao razvojne. Smatraju da uredan prenos moći nakon parlamentarnih izbora 2020. predstavlja važan presedan.
“Uprkos tome, slučajevi korupcije i nepravilnog pridržavanja vladavine zakona zabilježeni su u prošlosti i vjerujemo da će i dalje ometati poslovno okruženje. Ipak, crnogorski institucionalni okvir ima koristi od statusa zemlje kao kandidata za EU. Reforme koje se sprovode u okviru pristupnih pregovora imaju potencijal da ojačaju okvire politike zemlje i usklade Crnu Goru sa pravnom tekovinom EU. Aktuelna Vlada je ponovila svoju posvećenost putu Crne Gore ka EU nakon izbora”, konstatovano je u izvještaju.
Pad rejtinga očekivan zbog zatečenog lošeg stanja u finansijama
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja juče je saopšteno da snižavanjem kreditnog rejtinga uz zadržavanje stabilnog izgleda potvrda onoga na šta se upozoravalo da je zatečeno loše stanje u javnim finansijama koje je produbljeno kovid krizom.
“Takođe, da se na vrijeme nije obezbijedio novac na međunarodnom tržištu za finansijsku stabilnost države, sada bismo do njega teško došli, zbog čega bi kamatna stopa bila značajno veća. Još jednom se potvrđuje da je bila uspješna emisija obveznica krajem prošle godine, po uslovima koji su najpovoljniji za jednu državu sa B kreditnim rejtingom”, ocijenjeno je iz MF.
Bonus video:
