Crna Gora će za pet godina biti dio Evropske unije (EU), odnosno ekonomski konkurentna država sa mnogo većim bruto domaćim proizvodom (BDP), ocijenili su ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja, Milojko Spajić i Jakov Milatović.
Spajić i Milatović su u intervjuu za beogradski portal Nova.rs kazali da je njihova ambicija da od Crne Gore naprave novi Luksemburg, ali da, kako bi to postigli, moraju da promijene brojne loše navike koje su ukorijenjene u crnogorskom društvu.
"Za pet godina vidjećemo državu koja će biti dio EU, sa mnogo većim BDP-om i koja će biti značajno uređenija nego sada. To će biti država u koju će se ljudi vraćati i zemlja sa mnogo boljom infrastrukturom", poručio je Spajić.
Milatović je naveo da bi za pet godina volio da vidi Crnu Goru koja je ekonomski konkurentna, kojom se dobro upravlja i koja je infrastrukturno dobro povezana sa regionom i ostatkom Evrope.
"Želim da to bude zemlja čija je ekonomija bazirana na zelenoj osnovi i čiji je ekonomski model inkluzivan. Jednom riječju, vidim Crnu Goru u kojoj su ekonomija i kompletan društveni sistem bazirani na znanju i radu", saopštio je Milatović.
Na pitanje kakvu su situaciju zatekli u svojim resorima pošto su preuzeli funkcije, Milatović je rekao da su zatekli veoma teško stanje, koje je poprilično reflektovalo stanje u zemlji.
"Zatekao sam veliko ministarstvo i mnogo nelogičnosti. Jedan veliki broj rukovodećeg kadra, barem u mom ministarstvu, koji je trebalo da bude tu, je otišao prije nego što je novi ministar došao, a kabinet i PR tim nijesu ni postojali. Sve su to bili ljudi koji su vjerovatno ta mjesta pokrivali zbog određenih 'zasluga', političkih namiještenja, čak i jednog nepotizma, čiju mjeru otkrijete tek kada preuzmete funkciju", kazao je Milatović.
On je rekao da se to teško stanje koje je zatekao, poslije tri mjeseca u određenoj mjeri konsolidovalo.
"Svakako će nam biti potrebno određeno vrijeme. Prije svega će biti neophodno da se među službenicima u okviru ministarstva i državne uprave promijeni odnos prema privredi, građanima i da oni na kraju razumiju u potpunosti karakter posla kojim se bave", kazao je Milatović.
Spajić je, govoreći o stanju koje je zatekao, saopštio da je 7. decembra stupio na dužnost, a da je dva dana kasnije izdata obeveznica na Londonskoj berzi i Crna Gora je izašla na tržište.
"Situacija je bila takva da bismo bankrotirali do kraja januara i morali smo hitno da napravimo neku akciju. Budžet je trebalo predložiti Skupštini do 15. novembra, ali prethodna vlast to nije uradila i prebacila je to na nas. Nakon toga smo mi sebi dali rok do 20. decembra, ali smo u međuvremenu uvidjeli da su problemi veoma ozbiljni", objasnio je Spajić.
Jedan od problema je, kako je podsjetio, bio Montenegro Airlines (MA).
"Budžet smo odložili i ušli smo u privremeno finansiranje, koje traje i danas, ali ćemo do kraja marta najvjerovatnije predati predlog novog budžeta. Došla nam je i naplata Crnogorske i Barske plovidbe i brojni drugi problemi koji su od nas zahtijevali da djelujemo kao da smo bili dio tih ministarstava već deset godina", naveo je Spajić.
On je kazao da su u budžetu, koji je trenutno u pripremi, zatekli jednu stavku koja se zove "konsalting ugovori".
Za njih se svake godine u prosjeku izdvajalo oko 50 miliona eura.
"To su svi prihvatali kao 'zdravo za gotovo', čak su i Međunarodni monetarni fond (MMF) i drugi internacionalni posmatrači na to gledali kao potpuno normalnu stvar. Međutim, mi smo vidjeli da većina tih davanja uopšte nije opravdana i da čak ne znamo gde je taj novac išao. Ja kao ministar nemam ovlašćenja da vidim gdje je i na šta je neko potrošio novac, već samo mogu da budžetiram", objasnio je Spajić.
On je najavio da će, zbog toga, ove godine da uvedu budžetskog inspektora, koji će imati pravo da pita svaku potrošačku jedinicu da li su sredstva zaista trošena na ono za šta su namijenjena.
"Ta cifra, koja je prošle godine iznosila 52 miliona, smanjena je na 5,9 miliona eura. Mislim da je to prava mjera konsalting ugovora koje bi trebalo da ima zemlja ove veličine i budžeta. To vam ujedno i govori da je minimum 45 miliona eura godišnje išlo u razne crne i političke fondove", poručio je Spajić.
Milatović je rekao da se sistem, koji je bio u potpunosti politički i jednopartijski, reflektovao na određene finansijske interese, monopole u društvu, kadriranje ljudi u državnoj upravi i vođenje javnih preduzeća.
"Veoma često su ta državna preduzeća neproduktivna, nedovoljno i neopravdano neprofitabilna, zbog čega budžet ima veliki teret", tvrdi Milatović.
Komentarišući priče koje su se mogle čuti nakon izbora da će Crna Gora postati novi Luksembrug, Milatović je rekao da Crna Gora ima potencijal da bude to.
"Međutim, da bismo bili Luksemburg moramo da promijenimo sve ove stvari koje smo pomenuli – državnu upravu, ali i određene kulturološke aspekte našeg ponašanja. Mi to ne možemo da ostvarimo 'preko noći', ali vjerujem da će novoformirana vlast učiniti sve da do tog cilja dođemo", kazao je Milatović.
Spajić i Milatović pripadaju grupi mladih ljudi koji su, nakon izbora održanih u avgustu prošle godine, odlučili da se vrate u Crnu Goru i da svoje znanje i radno iskustvo ponude državi iz koje potiču.
"Mislim da smo mi bili pioniri tog kadrovskog osvježenja državne uprave, odnosno njene profesionalizacije. Na kraju je najvažnije da svi dijelimo isti sistem vrijednosti, koji do sada u Crnoj Gori, a možda i šire, nije bio dovoljno evropski. To nije bio sistem koji je podrazumijevao da uspjeh u životu zavisi od rada i truda, već od političkih veza. Za održivi razvoj je neophodno da se to okrene", zaključio je Milatović.
Bonus video:
