Predsjednik Sindikata Željezare Tosčelik Željko Rabrenović kazao je da je situacija u fabrici krajnje neizvjesna, da od 25 .marta nema proizvodnje i da su radnici Čeličane, njih oko 50, upućeni na godišnje odmore do 16. aprila.
Pozvao je Vladu i resorno ministarstvo da se uključe u rješavanje njihovih problema, dok ne bude kasno.
„Da li će se proizvodnja pokrenuti nakon ovog datuma Sindikat i zaposleni nemaju nikakvu informaciju od poslovodstva fabrike jer inače duži vremenski period menadžment fabrike sa nama ne dijeli apsolutno nikakve informacije, a kancelarija izvršnog direktora može se nazvati gluvom sobom“, kazao je Rabrenović.
Podsjetio je da su od decembra prošle godine nekoliko puta se obratili predsjedniku Vlade, Skupštine, Ministarstvu ekonomije, poslaničkim klubovima, ali da im se niko od nadležnih nije obratio.
„Ignorišući stav nadležnih zabrinjava sve zaposlene koji u slučaju zatvaranja ili uvođenja stečaja u fabrici sigurno neće ostati nijemi posmatrači. Fabrika konstantno pravi gubitke koji zaključno sa 31.12.2020. iznose 48 miliona eura, o čemu se može napraviti uvid u izvještaj finansijske agencije za prethodnu godinu“, kazao je predsjednik Sindikata Željezare Tosčelik.
Kako je istakao, situacija ne samo u Željezari, nego uopšteno u industriji je alarmantna i krajnje je vrijeme da se nadležni bave „životnim pitanjima“ i da se okrenu budućnosti, umjesto što se stalno priča o prošlosti.
„Umjesto što se do sada bave raznim pitanjima iz prošlosti, kao što su Srebrenica, Jasenovac, partizani, četnici, Srbi, Crnogorci, jezik, vjera, podsjećam nadležne da je na ta pitanja već dat odgovor i od sudova i od istorije, tako da ih molim da kada se namjeste po širini i dubini, da obrate pažnju na površinu gdje se davi običan narod i radnici čiji problemi se ne rešavaju, a mi isti svakoga dana padamo sve više u ambis siromaštva“, poručio je Rabrenović.
Umjesto rešavanja nagomilanih problema, kako je kazao, do sada su jedino dobili inicijativu za ukidanje neradne nedjelje kojom je direktno pogođeno oko 40 hiljada radnika.
"Dobili smo 'ćutanje' nakon reakcije Veselina Pejovića za KAP. Ispade da je sve u redu a stečaj i dalje traje, a radnici i dalje raspravljaju po istom bez ikakvih prava. Nažalost, do sada problemi se samo gomilaju, a ne rešavaju. Ovako više ne ide. Imajući u vidu krizu izazvanu Covidom 19, koja negativno utiče na ekonomiju, ne treba zaboraviti da radnici i dalje na svojim plećima nose teret proizvodnje i Covida a za to imaju dobro 'popločan' put siromaštva. Ako vas ove teme ne interesuju i na njih budete imali stav kao do sada, predlažem da u narednom periodu, čisto da bi imali šta da radite u Skupštini Crna Gore, povedete pitanje zašto je Kolumbo otkrio Ameriku umjesto Indije i ko je kriv za masakr nad domicilnim stanovništvom i smještajem istih u rezervat. Opširna je tema i zahtijeva detaljnu analizu, ali srećom Vlada je ekspertska", zaključio je Rabrenović.
U Tosčeliku, kojim od 2012.godine gazduje turski holding Tosjali, je oko 270 zaposlenih, a prosjek radničke plate, kako su više puta iz Sindikata isticali, je oko 350–400 eura.
Iz Sindikata su više puta isticali da radnici rade u veoma teškim uslovima, da radne snage fali u ključnim pogonima, da od zarade jedva preživljavaju, a da su nadležni u fabrici ostali "gluvi" na njihove zahtjeve.
Traže prijem kod ministra Jakova Milatovića
Sindikat metalskih i rudarskih radnika uputio je dopis ministru ekonomskog razvoja Jakovu Milatoviću u kome traže prijem zbog sve većih radničkih i poslovnih problema koje imaju kompanije koje djeluju u okviru ovog sindikata.
Kako su u dopisu naveli radnici koji su ostali da rade ne mogu kod „tzv.strateških partnera koji su im poslodavci, da ostvare osnovna prava iz rada i po osnovu rada“.
Istakli su da do sada nijesu imali adekvatnu zaštitu nadležnih organa, da zaposleni koji su stekli pravo na penziju dobijaju dvije minimalne zarade, tj iznos od 444 eura, kao i porodice radnika koji preminu dok su u radnom odnosu. Ministra su podsjetili da su mu se obratili još 15.decembra prošle godine, ali da odgovor još uvijek nijesu dobili, i predložili teme o kojima žele da sa Milatovićem razgovaraju.
To su beneficirani radni staž, revizija beneficiranih radnih mjesta, nedostupnost akata poslodavca shodno Zakonu o radu, neuplaćivanje beneficiranog i radnog staža, zakon PIO, status zaposlenih, nedonošenje akta o procjeni rizika na radnom mjestu, socijalni program.
Bonus video:
