Na sjednici Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj je juče saslušan guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić u vezi s primjenom Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u euro, nije predložen neki model za pomoć građanima kojima su javni izvršitelji blokirali račune da bi naplati sudske troškove nastale iz spora sa Adiko bankom. Dogovoreno je da se na prvoj narednoj sjednici odbora predlože zaključci u vezi s tim pitanjem.
Javni izvršitelji su sredinom februara počeli da blokiraju račune građana koji su se odrekli tužbe u sporu sa Adiko bankom zbog kredita u švajcarskim francima kako bi naplatili sudske troškove po presudi Osnovnog suda koju je potvrdio Viši sud. Podnijeta je Ustavnom sudu žalba protiv presude nižih sudova, o kojoj se Ustavni sud još nije izjasnio.
Pojedinačno svaki od klijenata mora da plati 4.032 eura za sudske troškove u postupku sa bankom. Istom presudom Osnovnog suda koju je potvrdio Viši sud 113 klijenata obavezano da plati i faktoring kompaniji Heta na koju su prenešeni kredit oko 3.600 eura.Ovi troškovi su uvećani za kamate, pa tako dugovanja građana su dostigla cifru od oko 9.000 eura.
Svi poslanici su kazali da razumiju težak položaj ovih 113 klijenata i da treba doći do nekog rješenja za pomoć. U pitanju su klijenti koji su uredno vraćali od prvog dana svoje kredite, a njihovi advokati problematizuju to što oni moraju da plate, ne samo troškove banci, već i faktoring kompaniji Heta sa kojom nemaju nikakve veze.
Država je građanima koji su uzeli kredite u švajcarskim francima kod Adiko banke (nekadašnja Hipo Aple Adria banka) omogućila 2016. godine da konvertuju te kredite u eure po uslovima koji su važili na dan kada su sklopljeni, odnosno sa fiksnom kamatnom stopom od 8,2 odsto na godišnjem nivou i bez zatezne kamate.
Iako je više poslanika pitalo Žugića kolika je vrijednost sudskog spora po tužbi Adiko banke protiv države zbog ovog zakona guverner je izbjegao odgovor na to pitanje.On je kazao da bi mu bilo žao da taj spor padne na teret poreskih obveznika
To je urađeno kroz zakon koji je usvojila Skupština, a kome je prethodila tužba koju su klijenti podnijeli.
Pošto je zakonom ispunjeno ono što su građani tražili tužbom, onda je njih 113 odustalo od tužbe zbog ekonomičnosti postupka, dok 154 klijenta nijesu odustala od tužbe.
Tužba je podnijeta u maju 2013. godine. Banka je kredite u švajcarskim francima odobravala 2007. i 2008. godine, a klijentima su kasnije zbog promjene kursa rate drastično uvećane. Na faktoring kompaniju Heta Adiko banka je prenijela kredite koji nije mogla da naplati. Advokati klijenta tvrde da se krediti nijesu mogli prenijeti na Hetu, jer je ona u tom trenutku imala status privrednog društva kome je zabranjeno da se bavi bankarskim poslovima.
Žugić nije komentarisao pravni status Hete, dok je na interesovanje poslanika direktor Direkcije za direktivu u sektoru za kontrolu banaka CBCG Darko Bulatović kazao da je prenošenje kredita pravno regularno. Isto tvrdi i advokat Adiko banke Vanja Mugoša koji je objasnio da su advokati klijenta pristali da Heta bude umješač u sudskom sporu, pa je na taj način stekla pravo na sudske troškove.
Mugoša tvrdi da je u sudskim papirima definisano da su se klijenti “odrekli tužbe” umjesto “ da su povukli tužbu” tako da ta formulacije omogućava naplatu sudski tropškova. Tvrdi i i da je sud obračunao niže troškove od stvarnih koji bi bili naplaćeni.
Advokat klijenata Dragomir Ćalasan i predstavnik klijenata Dragan Senić ponovi su ranije poznate optužbe na račun CBCG i banke da su nezakonito radili, dok je sudski vještak Milenko Popović pročitao svoj nalaz koji je radio za potrebe Specijalnog tužilaštva u kome je, između ostalog, konstatovao da je CBCG jednostrano, pristrasno i neosnovano branila nedozvoljena i protivpravna postupanja Adiko banke.
Branko Radulović (DF) je kazao da kada profunkcioniše tužilaštvo iz početka treba cijeli slučaj preispitati.
Žugić je tvrdio da se na CBCG sa ovom temom vrši pritisak, dok je predsjednik odbora Vladimir Joković kazao da u zakonu piše da CBCG je zadužena za nadzor zakona i da odobr ima pravo da vidi kak ose zakon sprovodi.
Bonus video:
