Ministar kapitalnih investicija (MKI) Mladen Bojanić u intervjuu “Vijestima” je kazao da će tom resoru biti potrebna spoljna ekspertska pomoć kako bi se utvrdile konkretne odgovornosti za eventualne propuste u svim fazama projekta izgradnje auto-puta za koji je prema njegovim ličnim utiscima sa terena potrebno mnogo veće angažovanje svih koji su su uključeni u taj posao da se prva dionica od Smokovca do Mateševa završi do kraja ove godine.
On je kazao da nijesu odustali od potraživanja za kašnjenje radova, te da su to pitanje odložili nakon što se oni završe.
“Do sada je izvođač radova, kompanija CRBC, podnijela više zahtjeva za dodatna plaćanja i dodatni rok realizacije, po raznim osnovama, a koji su prema mišljenju nadzornog organa neopravdani. U toku su relevantne ugovorne procedure i u vezi sa ocjenom opravdanosti zahtjeva izvođača radova za dodatnim plaćanjima i dodatnim rokom realizacije zbog rada u uslovima globalno izraženih posljedica pandemije koronavirusa, kao i po osnovu drugih potraživanja, što je i povezano sa ocjenom osnovanosti prava investitora za naplatu penala”, objasnio je ministar.
Bojanić je za prvu sedmicu juna najavio prve komercijalne letove novog avio-prevoznika “To Montenegro”, a ističe da Vlada još razmatra odluku o tome hoće li nastaviti pregovore za projekat davanja Aerodroma (ACG) u dugoročni zakup po dosadašnjem koncesionom aktu ili započeti iznova po bitno drugačijim uslovima.
“Sve traži određeno vrijeme za preispitivanje, pa i ova krupna odluka”, poručio je Bojanić.
Ministar kaže da će iz državnog budžeta morati da se plate i julske rate za kredite dvaju brodarskih kompanija Crnogorske i Barske plovidbe kineskoj Eksim banci, dok će se produktivnost poslovanja četiri države željezničke firme zasnivati i na optimizacija broja zaposlenih.
Sa kineskim izvođačem radova na dionici auto-puta Podgorica - Mateševo potpisan je aneks ugovora kojim se rok za završetak pomjera za kraj novembra ove godine, što je dvije i po godine kašnjenja u odnosu na prvi rok. Hoće li do kraja novembra biti završeni građevinski radovi i kada bi nakon toga saobraćajnica mogla biti u funkciji?
Nedavno potpisanim Prilogom broj šest Ugovora o projektovanju i izgradnji je utvrđeno da će izvođač izvesti radove do 30. novembra 2021. godine, dok svaka ugovorna strana istovremeno zadržava svoja ugovorna prava i obaveze u odnosu na važeći rok za završetak radova (taj rok je i dalje 30. 9. 2020. godine). Da pojasnim, nismo odustali od potraživanja za kašnjenje radova, već smo tu proceduru odložili za period nakon završetka radova. Prema procjenama izvođača radova, moguće je očekivati da radovi budu završeni do kraja ove godine, a na osnovu moje lične impresije sa terena, biće potrebna mnogo veća angažavanost svih aktera uključenih u ovaj projekat da tako i bude.
Da li se utvrđuje koje je kriv za dosadašnja kašnjenja sa završetkom auto-puta i kada će to biti poznato? Hoće li biti nekih dodatnih plaćanja koja je tražio kineski izvođač?
Javnost je dijelom već upoznata o razlozima kašnjenja samog početka radova i određenim nejasnoćama osnovnog ugovora o izgradnji, a MKI, u okvirima svojih mogućnosti, preispituje sve detalje projekta. Naravno, biće nam potrebna i spoljna ekspertska pomoć u definisanju konkretnih odgovornosti za eventualne propuste u svim fazama ovog projekta. Ponoviću, u ovom trenutku, nakon što smo okončali pregovore sa izvođačem o nastavku radova, fokusirani smo na što skoriji njihov završetak. Još jednom da napomenem, zbog javnosti i onih koji iskazuju nestrpljenje i sumnje u ovaj projekat, Ministarstvo kapitalnih investicija je otvoreno za sve sugestije i pomoć u utvrđivanju svih činjenica koje nam mogu pomoći u ocjeni kako samog projekta, tako i uloge svih njegovih aktera.
Do sada je izvođača radova, kompanija CRBC, podnijela više zahtjeva za dodatna plaćanja i dodatni rok realizacije, po raznim osnovama, a koji su prema mišljenju nadzornog organa neopravdani. U toku su relevantne ugovorne procedure i u vezi sa ocjenom opravdanosti zahtjeva izvođača radova za dodatnim plaćanjima i dodatnim rokom realizacije zbog rada u uslovima globalno izraženih posljedica pandemije koronavirusa, kao i po osnovu drugih potraživanja, što je i povezano sa ocjenom osnovanosti prava investitora za naplatu penala.
Koliko je do sada plaćeno za izgradnju i druge troškove u vezi sa izgradnjom i da li postoje procjene koliko bi na kraju ova dionica zaista mogla da košta?
Ukupna ugovorena vrijednost svih radova sa izvođačem radova je 867.983.562,88 eura, od čega je izvođaču radova za obim stvarno izvedenih glavnih radova isplaćeno 537.628.129,35 eura pored avansa od 161.915.471,22 eura, dok je za obim stvarno izvedenih naknadnih radova isplaćeno 31.374.260,21 eura pored avansa od 11.318.343,10 eura. Za troškove eksproprijacije je do sada isplaćeno 23,6 miliona eura i za nadzor nad izvođenjem radova 17,1 milion eura, uz druge manje prateće troškove realizacije. Koliki su stvarni troškovi izgradnje ove dionice znaćemo po okončanju radova i sveobuhvatne revizije kompletnog projekta.
Imate li u planovima početak gradnje neke nove dionice auto-puta i kada?
Radi se na stvaranju preduslova za nastavak gradnje ovog auto-puta. U toku je izrada idejnih projekata sa pripadajućim elaboratima procjene uticaja na životnu sredinu i društvo za dionice Mateševo-Andrijevica i Smokovac-Tološi-Farmaci (obilaznica oko Podgorice), koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar - Boljare iz 2008. godine definisane kao II etapa realizacije, za šta je, od strane Investicionog okvira za zapadni Balkan, 2017. godine obezbijeđen bespovratni novac u ukupnom iznosu od 5.490.000 eura. Očekivani završetak je krajem ove ili početkom naredne godine, do kada se očekuje i završetak nove sveobuhvatne studije opravdanosti za čitav auto-put Bar-Boljare, uključujući kost-benefit analizu, za koju je od istog fonda 2017. godine obezbijeđen bespovratni novac od 1.300.000 eura. Ako bi u datom roku bila završena pomenuta dokumentacija, naredne godine bismo iz državnog budžeta mogli finansirati i izradu glavnog projekta sa pratećom dokumentacijom za dionicu Mateševo-Andrijavica, koja predstavlja logičan, građevinski i funkcionalni nastavak tekuće investicije. Još uvijek se očekuje konačna odluka u vezi sa zahtjevom prema Investicionom okviru za zapadni Balkan za kofinansiranje izgradnje dodjeljivanjem 20 odsto (54,6 miliona eura) od preliminarne procijenjene vrijednosti izgradnje (273 miliona) dionice Mateševo-Andrijevica, kao i u vezi sa zahtjevom za dodijeljivanje bespovratnog novca u iznosu od 4.930.000,00 eura za izradu idejnog projekta i pratećeg elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo za dionicu Andrijevica-Boljare. U završnoj fazi je utvrđivanje kontaktne tačke između Crne Gore i Republike Srbije na auto-putu Bar-Beograd (SEETO putni pravac četiri), kao dijela indikativnog proširenja koridora Bliski istok-istočni Mediteran na prostoru zapadnog Balkana i uskoro bi trebalo da bude potpisan međudržavni Sporazum o utvrđivanju kontaktne tačke. Uz to, javni poziv se upućuje svim potencijalnim zainteresovanim partnerima da ispolje svoje interesovanje i predlože moguće uslove i modele realizacije u skladu sa najboljom mađunarodnom praksom.
Ministarstvo je podnijelo više prijava tužilaštvu proteklih mjeseci. Da li ste dobijali odgovore u vezi sa njima? Očekujete li pokretanje postupaka nekog od tih slučajeva?
Odjelenje Ministarstva kapitalnih investicija za borbu protiv korupcije predalo je Tužilaštvu i Skupštini devet informacija o postojanju mogućih krivičnih djela, a odnose se na slučajeve u kompanijama Montekargo, Željeznička infrastruktura, Elektroprivreda (EPCG), Crnogorska i Barska plovidba... Sve te informacije pratila je odgovarajuća dokumentacija. Zasada, imamo nezvanične informacija da su nadležni organi zainteresovani za nekoliko slučajeva. Vjerujemo da ima razloga da se svaka od tih informacija detaljno ispita. Ipak, na nadležnim organima je konačna odluka. Nama je u ovoj fazi bio cilj da ukažemo na eventualna krivična djela, a nikako da preuzmemo bilo čije nadležnosti. Vrijeme je da svako radi svoj dio posla, u skladu sa svojim ovlašćenima i odgovornostima.
Kada očekujete da će nacionalni avio-prevoznik “ToMontenegro” imati prvi let i na kojim destinacijama? Kada će se kompaniji u redovnim letovima priključiti i drugi avion i da li se i kada može očekivati kupovina novih aviona?
Komercijalni letovi kompanije “To Montenegro” kreću u prvoj sedmici juna. Letovi sa kojima počinjemo su prema Beogradu iz Tivta i Podgorice. Let koji će svakako obilježiti početak operacija kompanije je let fudbalske reprezenacije Crne Gore za Sarajevo, 1. juna, na utakmicu sa reprezentacijom Bosne i Hercegovine. Destinacije koje su, takođe, u pregovorima su Ljubljana i Frankfurt. Drugi avion se priprema za početak operacija a u toku su pregovori za kupovinu trećeg aviona.
Šta se dešava sa projektom davanja ACG u dugoročni zakup, što je pokrenula bivša vlast? Može li se očekivati nastavak pregovora sa kompanijama koje su predala ponude?
Vlada intenzivno obavlja konsultacije i razgovore i razmatra da li će donijeti odluku za nastavak pregovora po dosadašnjem koncesionom aktu ili započeti iznova po bitno drugačijim uslovima. Volio bih da naglasim da se kompletna avioindustrija, ACG naročito, nalazi u veoma drugačijoj finansijskoj situaciji u odnosu na početak ovog procesa, a Crna Gora u novom i bitno drugačijem ekonomskom i političkom ambijentu. Sve traži određeno vrijeme za preispitivanje, pa i ova krupna odluka.
Sve četiri željezničke kompanije, djelovi nekada jedinstvene Željeznice, posluju sa velikim gubicima, a u njima je otkriven i veliki broj afera, slučajeva rasipanja novca i nedomaćinskog poslovanja. Šta planirate da uraditi kako bi se situacija poboljšala?
Kako bi se postepeno povećavala efikasnost i produktivnost poslovanja, strategija upravljanja ovim kompanijama u narednom periodu će se fokusirati na optimizaciju broja zaposlenih, što je u skladu sa Strategijom reforme javne uprave i to u sva četiri željeznika preduzeća - Željezničkoj infrastrukturi, Željeznikom prevozu, Montenargu i Održavanju željezničkih voznih sredstava. Državni organi rade na slučajevima gdje postoje sumnja na zloupotrebe u poslovanju, odnosno, radu menadžmenta u prethodnom periodu, dok će novoformirana menadžmentska struktura pokušati da stabilizuje poslovanje ovih preduzeća.
Planom mjera i aktivnosti za smanjenje troškova poslovanja i uvećanje prihoda željeznickih preduzeća, potrebno je optimalno koristiti željezničku infrastrukturu i staviti korisnika u centar saobraćajne politike. Takođe, potrebna je i veća transparentnost, obezbjeđivanje i korišćenje sredstava za željezničku infrastrukturu, povećanje kvaliteta u reviziji projekata i nadzor nad radovima. Krajnji cilj je da omogućimo poslovnu samoodrživost željezničke infrastrukture i drugih željezničkih preduzeća.
Predstoje Vam i pregovori sa Energetskom zajednicom u vezi sa Termoelektranom Pljevlja zbog isteka 20.000 sati rada sa ovom tehnologijom koji su joj odobreni tri godine. Da li ste optimisti da će TE dobiti produženje ovog roka dok se ne završi njena rekonstrukcija, odnosno da neće biti ugašena?
Pokrenut je spor (tužba) od strane Energetske zajednice prema Crnoj Gori u aprilu 2021. godine. Vlada je zaključkom obavezala EPCG da odgovori na tužbu i već je angažovana renomirana advokatska kancelarija sa iskustvom u ovim slučajevima. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je Agencija za zaštitu životne sredine poništila integrisanu dozvolu za rad Termoelektrane, a da je EPCG uložila žalbu na to rješenje i da se čeka ishod tog postupka.
Po ugovoru o rekonstrukciji sa izvođačem radova rok za glavne elemente rekonstrukcije je prvi kvartal (januar-mart) 2023. godine (denitrifikacija i desumporizacija) i nakon toga bi se stekli uslovi da možemo kod energetske zajednice prijaviti završetak tog dijela i ući u rad bez bojazni od sankcija.
Važan uslov za budući rad Termoelektrane predstavljaće smanjenje emisije gasova do 2030. godine koje modelizujemo kroz izradu nacionalnog energetskog i klimatskog plana i čiji završetak očekujemo početkom 2022. godine. U ovom pogledu radimo na projektima obnovljivih izvora energije (bez emisije CO2 ili sa vrlo smanjenom emisijom CO2) i u zavisnosti od realizacije tih projekata moći ćemo da rad Termoelektrane svedemo na razumnu mjeru, odnosno, u skladu sa strategijom iz NECP-a. Važan uslov za rad će biti i cijena električne energije zbog emisionih jedinica za CO2 čije cijene su u konstantnom porastu. Radimo na ozbiljnoj analizi rada Termoelektrane i ostalih izvora energije i predložićemo najbolja rešenja do kojih dođemo kroz izradu NECP-a. Uz puno uvažavanje ekoloških zahtjeva, ne smijemo izgubiti iz vida značaj TE Pljevlja za ukupnu ekonomsko-socijalnu situaciju u CG, kao i njen stabilan doprinos snabdijevanju električnom energijom privrede i građana Crne Gore.
Prioritet MKI je spajanje dviju brodarskih kompanija u jednu
Na naplatu u julu dolazi nova rata kredite za ranije kupljene brodove za Crnogorsku i Barsku ploviodbu. Hoće li i ova obaveze biti plaćena iz državnog budžeta?
U ime Vlade, Ministarstvo finansija je izdalo garantno pismo 26. 01. 2010. godine za ugovor o preferencijalnom kreditnom zajmu za kupovinu brodova Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe. Danas, obje brodarske kompanije imaju finansijskih poteškoća, pa je i dalje neophodna pomoć države, tako da će te obaveze, nažalost, biti plaćene iz državnog budžeta. To je posljedica neodgovornog odnosa prethodnih Vlada prema brodarskim kompanijama, kao i lošeg i neefikasnog menadžmenta. Dodatni problem je neadekvatan tretman manjinskih akcionara Barske plovidbe. Ove sedmice smo imali sastanak sa njima na kojem smo razmatrali određene opcije, pa ćemo vrlo brzo doći do mogućeg rješenja. To će, naravno, podrazumijevati krupne rezove u organizaciji i poslovanju, ali teška vremena traže adekvatne odluke.
Koji su planovi za ove dvije pomorske kompanije kako bi se smanjili njihovi gubici i u nekom periodu ostvario profit? Je li moguće njihovo objedinjavanje u jednu firmu?
Na osnovu izvršenih analiza i predloga za restrukturiranje kompanija i stvaranje uspješnog preduzeća, MKI smatra da je ekonomski neisplativo da država gazduje sa četiri broda kroz dvije kompanije. Idemo ka scenariju koji će omogućiti da se stvori jedna kompanija koja može tržišno poslovati. Ministarstvo ovo smatra jednim od svojih prioriteta.
Zasada nema privatizacije kompanija u nadležnosti MKI
Da li se u skorije vrijeme planira privatizacija nekih državnih kompanija iz Vašeg resora poput Luke Bar, Marine Bar ili Montekarga, što je planirala prethodna Vlada?
Zasada nemamo u planu privatizaciju kompanija iz ovog resora. Mišljenja sam da one koji imaju problema u poslovanju trebamo prvo oporaviti i pripremiti za uspješno poslovanje. Zato smo u okviru ministarstva formirali Odjeljenje za korporativno upravljanje koje će svakodnevno kontrolisati njihovo poslovanje i aktivno se uključivati da se sa upravama kompanija pronađu optimalna rješenja. Očekuje ih puno posla, zatečeno stanje većine od 20 kompanija iz našeg resora, najblaže rečeno, prilično je složeno. Jeste komplikovano, potrebno je i određeno vrijeme, ali je izazov veliki, pa vjerujem da će se brzo i vidjeti prvi pozitivni rezultati njihovog rada.
Bonus video:
