Dok Crnu Goru očekuju pregovori o uvođenju neoporezivog dijela zarade, što traže poslodavci kao uslov za povećanje minimalne zarade, u susjednim zemljama se nastavlja trenad povećavanja iznosa neoporezive zarade, rasta minimalca kao i uvođenja povlastvica u plaćanju poreza i doprinosa za zaposlene koji imaju izdržavanje članove domaćinstva.
Ministarstvo finansija Crne Gore je na zahtjev poslodavaca formiralo radnu grupu koja u naredna dva-tri mjeseca treba da pripremi predlog na koji način se mogu smanjiti dažbine na zarade. Sada na jedan euro neto zarade poslodavac dodatno plaća 65 centi raznih dažbina, što je najveći iznos u regionu. U Crnoj Gori je minimalna zarada povećana sa 222 na 250 eura što će važiti od 1. oktobra a do tada treba da bude postignut dogovor o smanjenu dažbina na zarade. Od tada će važiti i dječji dodatak od 30 eura za djecu do šest godina starosti.
Neoporezivi dio zarade u RS 357 eura
Najsvježiji primjer kako se mogu smanjiti te dažbine je Republika Srpska, gdje je Skupština tog entiteta prošle sedmice usvojila niz izmjena zakona kojim je neoporezivi dio mjesečne zarade povećava sa 500 na 700 konvertibilnih maraka, što je povećanje sa 255 eura na 357 eura, dok je minimalna zarada istovremeno povećana na 540 maraka ili 275 eura. Takođe je usvojeno da se lični odbitak poveća sa 75 na 150 maraka, odnosno sa 38 na 76 eura, po svakom izdržavanom članu domaćinstva (maloljetna djeca).
Ovo znači da se na iznos neto plate do 357 eura ne računa porez, čija je stopa u ovom entitetu 10 odsto, što utiče na rast neto zarade zaposlenom za 35,7 eura. Takođe, ako na primjer ima jedno maloljetno dijete, dodatno ne plaća dažbine u iznosu od 76 eura mjesečno. Po oba osnova ima povlasticu da ne plaća dažbine u iznosu od 111,7 eura. Ove izmjene stupaju na snagu 1. jula.
Prethodne crnogorske Vlade već deceniju odbijaju da uvedu neoporezivi dio zarade, koji postoji u svim susjednim državama na sličnom primjeru kao u BiH, ali i u većini evropskih država. Njihovo opravdanje je bilo da bi te povlastice bile preveliko opterećenje za državni budžet i da bi ugrozilo javne finansije.
Uticaj na budžet od 108 miliona eura
U obrazloženju ovog predloga u Republici Srpskoj je navedeno da su osnovu dosadašnjih iznosa neoporezivog dijela zarade i ličnog odbitka za izdržavane članove porodice imali godišnji gubitak budžetskih prihoda u iznosu od 160 miliona maraka, što je oko 82 miliona eura. Povećavanje ovih povoljnosti na nove iznose, kako je navedeno, ukupni godišnji gubitak u budžetu entiteta biće oko 211 miliona maraka ili 108 miliona eura.
Kako je objašnjeno, entitetska Vlada se odriče ovih prihoda u korist zaposlenih kako bi poboljšala njihov socijalni položaj, a očekuju da će rast zarada povećati potrošnju građana i posredno uticati na privredni rast, a i naplatu poreza na potrošnju.
U drugom entitetu Federaciji BiH neoporezivi dio zarade sada iznosi 153 eura i toku su pregovori o njegovom povećanju na najmanje 250 eura, dok postoje četiri oblika računanja umanjenja dažbina na zaradu za izdržavane članove porodice.
Neoporezivi dio zarade postoji i u Srbiji gdje iznosi 156 eura, kao i u Sjevernoj Makedoniji gdje je oko 130 eura.
Javni dug BiH 35%, a CG 83% BDP-a
Postojanje ovakvog oblika pomoći zaposlenima i poslodavcima u BiH nije uticao na pogoršanje stanja javnih finansija u posljednjih sedam godina, kao što su u svojim obrazloženjima tvrdile prethodne dvije njene vlade.
Javni dug BiH je 2014. iznosio 36,8 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda, dok je na kraju prošle godine bio 35,18 odsto BDP-a, iako su u međuvremenu izgradili sto kilometara auto-puta.
Crna Gora nema ovakve pomoći zaposlenim i privredi, čak je i neke postojeće ukinula, još nije ni završila prvu dionicu od 41 kilometar auto-puta, a njen neto javni dug je za ovih sedam godina povećan sa 58 na 83 odsto BDP-a.
Javni dug manjeg entiteta BiH sa 1,2 miliona stanovnika na kraju prošle godine iznosio je 2,96 milijardi eura, dok je u Crnoj Gori sa 620 hiljada stanovnika bio 3,45 milijardi.
Prosječna zarada u ovom entitetu sada iznosi 499 eura, dok je u Crnoj Gori 526 eura. Skupština Republike Srpske je prošle sedmice usvojila i izmjene zakona kojim se zarade zaposlenih u javnom sektoru povećavaju za pet do šest odsto, dok bi zbog povećanja neoporezivog dijela zarade one bile dodatno uvećanje. Zbog ova dva uticaja realno je očekivati da prosječna zarada u ovom nekada najsiromašnijem dijelu regiona u julu bude veća od prosjeka u Crnoj Gori.
Osnovica obračuna i za nepuno radno vrijeme ne može biti manja od minimalne zarade
Skupština ovog entiteta u BiH prošle sedmice je usvojila izmjenu zakona koja će onemogućiti poslodavce da zloupotrebljavaju iznos minimalne zarade kroz prijavljivanja radnika na nepuno radno vrijeme, što je u praksi prisutno i u Crnoj Gori.
Zloupotreba se ogleda u tome da poslodavac u poreskim prijavama navodi da je radnika angažovao na nepuno radno vrijeme manje od osmočasovnog, čime za taj procenat smanjuje i minimalnu zaradu u cilju manjeg plaćanja dažbina.
Ovom izmjenom se definiše da osnovica za obračun ne može biti manja od minimalne zarade bez obzira na prijavljeno nepuno radno vrijeme.
Kako je navedeno u obrazloženju, ova izmjena je prihvaćena na predlog Udruženja poslodavaca u RS jer žele da spriječe nelojalnu konkurenciju od kolega koje na ovaj naćin potkradaju javne finansije i svoje zaposlene.
“Analizama i postupcima procjene rizika utvrđeno je da se institut registracije rada sa skraćenim radnim vremenom zloupotrebljava, dok se stvarni poslovi obavljaju u punom radnom vrremenu. Naime, zloupotrebom instituta rada sa skraćenim radnim vremenom, poslodavci isplaćuju platu koja je niža od najniže propisane bruto plate u Republici Srpskoj i na taj način zaposleniku oduzimaju prava koja ostvaruje na osnovu doprinosa. Zbog zaštite prava radnika prvenstveno, a posljedično i zaštite javnih sredstava, Vlada je prihvatila inicijativu Udruženja poslodavaca za sprečavanje zloupotrebe instituta rada sa skraćenim radnim vremenom i predložila rješenje kojim se utvrđuje da osnova i doprinosi za dohodak ne mogu biti niži od minimalne bruto plate”, navedeno je u obrazloženju.
Zanimljiva ideja i za rješavanje sličnog problema u Crnoj Gori.
Bonus video:
