Nova akcizna politika ne predstavlja mjeru podrške i ne ide u prilog očekivanjima za oporavak privrede, a loše je rješenje da se u godini koja je trebalo da posluži kao prvi korak ka oporavku privrede i ekonomije povećaju poreski nameti, ocjena je Unije poslodavaca (UPCG), distributera duvanskih proizvoda i alkoholnih pića za “Vijesti”.
Iz UPCG su kazali da iako je Vlada odlučila da smanji svoje prvobitne predloge o povećanju akciza na cigarete, alkohol i slatkiše, “činjenica je da se radi o simboličnom iznosu i da se od odluke o povećanju akciza ipak nije odustalo”.
Oni su naveli da se svako povećanje poreskih i drugih opterećenja povratno reflektuje na privredu, a vrlo često mjeri povećanjem obima poslovanja u sivoj zoni i padom naplate fiskalnih prihoda.
“Stanje kojem danas svjedočimo, a koje karakteriše izuzetno teška situacija sa kojom se preduzeća duže od godinu suočavaju boreći se sa posljedicama kovid-19 krize, govori da privreda vapi za podrškom i da ne može podnijeti teret bilo kakvih novih nameta. To važi i u slučaju akciza”, istakli su iz UPCG.
Njihovi predstavnici su, kako kažu, prethodnih dana nadležnima ukazali na realne, objektivne procjene negativnih kretanja koja treba očekivati, naročito u dijelu koji se odnosi na rast sive ekonomije koja može postati veoma unosna, ali i teška za praćenje i kontrolu od strane nadležnih inspekcijskih službi.
Vlada je prošlog utorka na predlog Ministarstva finansija amandmanima na izmjene i dopune zakona o akcizama predložila da se specifična akcize na cigarete sa prvobitno planiranih 51 euro na hiljadu komada smanji na 49 eura, a korigovane su i prvobitno predložene akcize na slatkiše sa 0,6 na 0,5 eura za proizvode od šećera, kakaoa i sladoled, kao i za gazirana pića - sa 35 na 30 eura po hektolitru.
Akcize na bezdimne duvanske proizvode povećavaju se sa 50 na 70 posto minimalne akcize na hiljadu komada, a primjena se očekuje od 1. jula ove godine do 31. decembra 2022. godine.
“Mijenja se izmjena načina obračuna akcize za bezdimne duvanske proizvode kao i uvećanje stope akcize koja bi od 1. jula 2021. godine iznosila 50 odsto minimalne akcize na 1.000 komada cigareta utvrđene za kategoriju prosječne ponderisane maloprodajne cijene cigareta, dok bi se za 2022. i 2023. godini akciza povećavala postepeno, shodno akciznom kalendaru čime bi visina akcize za ovu vrstu akciznih proizvoda i dalje ostala na značajno nižem nivou u odnosu na cigarete”, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Pašće prodaja bezdimnih cigareta
Generalni direktor duvanske kompanije “Filip Moris” za Crnu Goru Srđan Lazović kazao je da je neprijatno iznenađen tim rješenjem, te da ono, po njegovom mišljenju, nije u interesu države i građana Crne Gore, niti je u skladu proklamovanim ciljevima Ministarstva zdravlja koje se odnose na poboljšanje javnog zdravlja.
“Disproporcionalni rast akciza na bezdimne duvanske proizvode u odnosu na cigarete, ako do njega dođe, učiniće da se pušači koji su već prešli na ove, dokazano bolje proizvode, vrate na cigarete i time naštete sopstvenom i javnom zdravlju uopšte”, rekao je Lazović.
On očekuje da Vlada sagleda, kako je naveo, štetu koju usvajanje zakona u ovom obliku može napraviti i predložiti novo rješenje, usklađeno sa praksama zemalja u regionu, kao i većine članica Evropske unije.
“To rješenje podrazumijeva povoljniji tretman prilikom oporezivanja bezdimnih duvanskih proizvoda u odnosu na klasične cigarete, jer se pušači na taj način motivišu da pređu na manje štetne alternative”, naveo je Lazović.
Iz UPCG smatraju da će izmjena na bezduvanske proizvode dovesti do dodatnog opterećenje legalnog biznisa i značajnog urušavanja prihoda kompanija koje posluju u ovoj industriji. Kao posljedicu toga, oni očekuju da će se kupci okrenuti alternativnim rješenjima (kupovina klasičnih cigareta), što će, kako navode, posredno dovesti do rasta sivog tržišta.
“Iako smo svjesni teškog finansijskog stanja u državi, a posebno napora koje Vlada i nadležni organi ulažu u cilju obezbjeđenja neophodnih budžetskih sredstava, navedena akcizna politika ne predstavlja mjeru podrške i ne ide u prilog očekivanim mjerama za oporavak privrede. Ovo posebno s aspekta suzbijanja sivog tržišta za akcizne proizvode. Ukupan obim sive ekonomije u našoj zemlji je već godinama na vrlo zabrinjavajućem nivou i predstavlja jedan od glavnih uzročnika smanjenja budžetskih prihoda i rasta nelojalne konkurencije”, zaključili su iz UPCG.
Iz Ministarstva finansija su prošle sedmice saopštili da se predloženim povećanjem akciza nijedan subjekat na tržištu ne dovodi u neravnomjeran položaj, već da svi imaju jednak poreski tretman. Kako su kazali, nakon razgovora sa predstavnicima privrede korigovali su predloge za djelimičnu izmjenu akcizne politike, pažljivo osluškujući sve što može doprinijeti tome da se ne izazovu problemi na tržištu.
“Jedan od primarnih ciljeva ove Vlade je borba protiv sive ekonomije i suzbijanje sivog tržišta. Za uspješno sprovođenje redefinisane akcizne politike, najvažniji nam je pojačani i pravovremeni inspekcijski nadzor, te puno angažovanje svih nadležnih državnih organa. Time će se, između ostalog, onemogućiti poslovanje u neformalnom sektoru”, rekao je ministar Milojko Spajić.
Povećanje poreskih nameta ne ide u prilog oporavku privrede
Vlada je odlučila i da smanji svoj predlog povećanja akciza na pivo sa sedam na šest eura po hektolitru.
Izvršna direktorka Pivare “Trebjesa” Sanja Ćalasan kazala da je tom odlukom u određenoj mjeri uvažen zahtjev privrede, “odnosno samo u dijelu smanjenja povećanja akcize u odnosu na prvobitni predlog, dok je zadržan početak primjene od 1. jula, na polovini poslovne godine”.
“Naš stav je da će i ovo povećanje, sa pet na šest eura po hektolitru piva po procentu alkohola, imati negativan uticaj na poslovanje Pivare ‘Trebjesa’ i na kupovnu moć građana, te da u godini koja je trebalo da posluži kao prvi korak ka oporavku privrede i ekonomije, povećanje poreskih nameta nije dobro”, navela je Sanja Ćalasan.
Predloženim povećanjem akciza nijedan subjekat na tržištu se ne dovodi u neravnomjeran položaj, već svi imaju jednak poreski tretman, ocjena je Ministarstva finansija.
Bonus video:
