Crnogorske firme koje će pružati svoje usluge na tržištima zemalja koje su članice Centralnoevropska zona slobodne trgovine (CEFTA) uskoro bi trebalo da dobiju pravnu sigurnost da im se pristup tim tržištima neće ograničavati nakon što Skupština usvoji Zakon o dodatnom protokolu 6 o trgovini uslugama koji je u parlamentarnoj proceduri.
Trgovina uslugama obuhvata četiri razliita načina pružanja usluga - prekogranično pružanje usluga, odnosno, kada ponuđač sa jednog tržišta snabdijeva potrošače sa drugog tržišta (na primjer, kompanija iz Srbije nudi ekspertske usluge u Crnoj Gori), kada potrošač fizički putuje sa jednog na drugo tržište kako bi dobio neku uslugu (na primjer turista iz BiH koji koristi hotelske usluge u Crnoj Gori), kada ponuđač usluga sa jednog tržišta registruje kompaniju ili podružnicu na drugom tržištu kako bi omogućio lokalnu ponudu usluga (na primjer, marketinška agencija iz Crne Gore ima kancelariju u Srbiji preko koje pruža svoje usluge lokalnim klijentima) i kada ponuđač privremeno šalje svoje zaposlene na drugo trzište da isporuče uslugu (na primjer građevinska kompanije iz Albanije šalje svoj tim da izgradi neki objekat u Srbiji).
Ove usluge obuhvataju poreske, arhitektonske, inženjerske, marketinške, medicinske, stomatološke, građevinske, veterinarske, kompjuturske, usluge vezane za nekretnine, zapošljavanja, posredovanja u zapošljavanju, trgovina na veliko i malo, usluge obrazovanja, zaštite životne sredine, usluge osiguranja...
Ekspert za trgovinu uslugama u CEFTA Zdravko Ilić za “Vijesti” je kazao da je protokol 6 stupio na snagu prije pola godine, nakon ratifikacije najmanje tri CEFTA članice, dok će za Crnu Goru on će biti potvrđen tek ratifikacijom u Skupštini.
“Što očekujemo da se će ubrzo dogoditi, imajući u vidu da ga je Vlada uputila tom zakonodavnom tijelu na usvajanje prošlog mjeseca. Protokol je pravljen prema Opštem sporazumu o trgovini uslugama (GATS) i predstavlja sveobuhvatni okvir za trgovinu uslugama. Prema sporazumu, strane se obavezuju na određeni stepen otvorenosti za trgovinu uslugama, a ujedno se otvaraju mogućnosti za uklanjanje konkretnih barijera u budućnosti. Benefiti su višestruki, a na prvom mjestu je to što firma koja učestvuje na drugim CEFTA tržištima dobija pravnu sigurnost da joj se pristup tim tržištima neće uskraćivati ili ograničavati, kao i da je neće diskriminisati u odnosu na domaće konkurente. Ako ta ograničenja već postoje, ona će vrlo vjerovatno morati da se uklanjaju”, rekao je Ilić.
On je objasnio da se ovo odnosi ne samo na situaciju kada firma direktno pruža usluge na drugim CEFTA tržištima, već i na njene ćerke kompanije, kao i na njene radnike koji privremeno borave na tim tržištima iz poslovnih razloga.
“Bitno je da istaknem da protokol 6 pruža osnov za rad na smanjivanju birokratije za različite vrsta odobrenja, poput licenci i radnih dozvola. Takođe, važno je istaći da su svi mehanizmi za olakšavanje trgovine koje razvijamo unutar CEFTA pravljeni po uzoru na EU mehanizme, tako da firme imaju priliku da “vježbaju utakmicu“ po evropskim pravima, ali naravno, u mnogo manjoj ligi”, istakao je Ilić.
On je objasnio da se najveći broj ograničenja odnosi se na kompanije koje izvoze usluge i to na limit u broju stranih kompanija, njihovog učešća na tržistu, broju transakcija ili učešću kapitala.
“Protokol ograničava diskriminaciju domaćih i stranih kompanija. Ipak, treba imati u vidu da su strane odobrile i određene izuzetke od ovog pravila za osjetljiva pitanja. Za Crnu Goru, na primjer, izuzeci postoje za finansijske i turističke usluge. Takođe, u slučaju licenci, crnogorske kompanije koje apliciraju na drugim CEFTA tržištima bi trebalo da imaju u vidu da administracije neće moći da beskrajno otežu procedure i da će morati da obezbijede pravo žalbe. Plan nam je da u budućnosti omogućimo da licence i dozvole kompanija sa domaćeg tržišta budu priznate i na drugim tržištima ili da im se omogući brža procedura. To će biti jedna od najvećih koristi za firme koje izvoze, jer će se značajno smanjiti administracija, a uštedjeće će se vrijeme, novac, ljudski i drugi resursi”, istakao je Ilić.
Priznavanje licenci za putničke agencije i turoperatere
Ilić je kazao da je obaveza država da usaglase svoje zakone, regulative i administrativne odredbe sa Protokolom.
“Posrijedi je obiman posao, pa smo mi krenuli u realizaciju čim je on usvojen, krajem 2019. Trenutno uz podršku GIZ-a i Međunarodnog trgovinskog centra iz Ženeve, kao i Evropke komisije, pokušavamo da identifikujemo neusaglašenosti, a u sljedećoj fazi ćemo ih ukloniti. Dodatno, zadatak država nije samo da primijene postojeće mehanizme koje olakšavaju trgovinu, već i da dogovore nove. Trenutno radimo na nekoliko odluka koje bi trebalo da usvojimo do kraja godine. Odluka o elektronskoj trgovini je usaglašena, i njeno usvajanje sada čeka interne procedure CEFTA strana. Tu su i odluke o priznavanju kvalifikacija za inženjere i odluka o ukidanju radnih dozvola za fizička lica koja privremeno borave na drugim CEFTA tržištima iz poslovnih razloga”, kazao je Ilić, dodajući da su obje ove odluke skoro dogovorene.
On je kazao i da rade na priznavanju licenci za putničke agencije i turoperatere. “Sve ove aktivnosti se zasnivaju na važnim EU direktivama kao što su Direktiva o uslugama, profesionalnim kvalifikacijama i elektronskoj trgovini. Usvajanje i primjena svih ovih odluka podstaknuće i ubrzati harmonizaciju sa EU zakonodavstvom, a ujedno i put ka Evropskoj uniji”, rekao je Ilić.
Plan nam je da u budućnosti omogućimo da licence i dozvole kompanija sa domaćeg tržišta budu priznate i na drugim tržištima ili da im se omogući brža procedura. To će biti jedna od najvećih koristi za firme koje izvoze, jer će se značajno smanjiti administracija, a uštedjeće će se vrijeme, novac, ljudski i drugi resursi, rekao je Ilić.
Bonus video:
