U svijetu se bilježi osjetan rast cijena nafte, nekretnina, kukuruza i ostalih sirovina. Svi ti proizvodi, suštinski vrijede isto kao i prije pandemije, jer je za stvaranje istih, potrebna ista energija i isti rad.
Da li ste znali da novac svaki dan gubi vrijednost?
Većina ljudi svakodnevno se susreće sa ovom činjenicom i ne obraćajući pažnju na nju.
Svaki dan odlazimo u markete u nabavku osnovnih namirnica. Nekada primjetimo da je neki proizvod skuplji, a nekada ne.
Ali, kada se suočimo sa činjenicom da čelik u svega par dana poskupi 140%, građevinski materijal 40% , drvena građa 200%, novi automobili 20%, onda je to alarm koji nas tjera da se zapitamo šta se zaista događa. Najvećem broju građana nije poznato da se inflacija najčesće odrazi na globalno finansijsko tržište, finanansijske instrumente i proizvodne impute, kao rezultat multipliciranog uvećanja novčane mase na globalnom nivou.
Navedene činjenice nisu ništa drugo, već početak inflacije koja je zahvatila određena tržista i određene sirovine.
U svijetu se bilježi osjetan rast cijena nafte, nekretnina, kukuruza i ostalih sirovina. Svi ti proizvodi , suštinski vrede isto kao i prije pandemije, jer je za stvaranje istih, potrebna ista energija i isti rad.
Drugim rečima, proizvodi vrijede isto, a novac vrijedi manje. Inflacija je opšti porast cijena, ili opšte obezvređivanje novca.
Usled pandemije, većina zemalja je bila zaključana. Nakon pojave vakcina, svijet je postao sigurniji i to je rezultiralo ukidanjem mera. Tržišta su postala intenzivnija, potražnja za dobrima uslugama počela je rasti brže od očekivane i to je stvorilo veliki pritisak na cijene. Dobar primjer je tržište mikročipova koje je usled nestašice, uvećalo svoju vrijednost više puta.
Takođe, uvećanje novčane mase na globalnom nivou dovelo je do toga da veliki deo novca završi na investicionim tržištima u dionicama, nekretninama, kriptovalutama itd. Cijena svih investicionih kategorija uslijed naleta potražnje osjetno je porasla.
Kao rezultat navedenog , imamo da novac koji stoji u gotovini ili na računima sve manje vredi, tj. da sve manje proizvoda i usluga možemo da kupimo za isti.
ŠTA JE REŠENJE?
Rešenje se nalazi pred svima nama. To su konkretni imovinski oblici .
"Banka za međunarodna poravnanja (Bank for International Settelements -BIS) je najstarija finansijska organizacija, čija je osnovna funkcija da podstiče međunarodnu finansijsku saradnju i da posreduje u finansijskim transakcijama između centralnih banaka.
Nedavno je, kao bomba odjeknula vijest da je BIS uveo novu regulatornu odluku pod nazivom ,,Basel III" kojom se fizičko zlato proglašava prvoklasnom imovinom. Suštinski to znači da je zlato proglašeno imovinom bez rizika.
Za poznavaoce prilika, ova odluka je bila očekivana. Takođe ,ista je bila poznata i većini centralnih banaka, koje su maltene takmičile , koja će više kupiti fizičkog zlata na međunarodnom tržištu.
Među državama koje su racionalno odlučivale , nalazi se i naša država koja je osjetno uvećala zlatne rezerve u prethodnom periodu i na taj način dodatno zaštitila monetarnu aktivu."
U svijetu najpopularniji imovinski oblik za zaštitu novca od inflacije jeste investiciono zlato. Investiciono zlato je čisto zlato. Zlato najveće moguće čistoće 999,9 koje se proizvodi u strogo kontrolisanim industrijskim uslovima.
Najveći proizođači zlata nalaze se u Švajcarskoj. Švajcarska je poznata kao zemlja najveće pravne i ekonomske sigurnosti. U prilog toj činjenici ide i činjenica da značajan dio svjetskih rezervi zlata čuva se upravo u švajcarskim trezorima.
Najveći svetski proizvođač zlata jeste nemački koncern Heraeus. Heraeus posluje u svim relevantim časovnim zonama i poznat je kao kompanija najvece poslovne i pravne sigurnosti.
Heraeus, prepoznaje švajcarsku kompaniju Argor Heraeus kao kompaniju koja je u cjelosti u skladu sa razvojnom strategijom Heraeusa i 2017.godine dolazi do sinergije. Heraeus postaje 100% vlasnik Argor Heraeusa.
Tako nastaje najjači svijetski brend na tržištu plemenitih metala.
Opšte poznato je da cijena zlata ima kontinuiranu progresiju kada je u pitanju duži vremenski period. Unza zlata 2000.godine vrijedjela je 400U$, a u epicentru pandemije 07.08.2020. godine dostigla je istorijski rekord od 2070U$ .
Ono što je karakteristično za zlato, jeste da zlato najviše vrijedi u periodima kriza. Suštinski to je dobro, ako Vam u periodu krize zatreba novac, on će vredeti osetno više nego prije krize.
Ono što je interesantno, po pravilu i tražnja za zlatom je najveća u periodima kriza. U takvim situacija neretko se dešava da je zlato nedostupno za kupovinu.
Mudri ulagači kupuju zlato u normalnim okolnostima, kada je zlato dostupno za kupovinu.
Subjektivno možemo govoriti o niskoj, ili visokoj cijeni zlata. Objektivno, svaka cijena zlata je dobra i prihvatljiva. Potrebno je samo da ulagački period nije kratak. To podrazumeva da ne postoji namera unovčavanja proizvoda u vremenskom intervalu kraćem od 24 meseca.
Sve relevantene informacije o kretanju vrijednosti zlata u proteklom periodu možete saznati posjetom stranice: zlatnapoluga.rs/investiciono-zlato
Zlatara Gold najveći regionalni distrubuter investicionog zlata omogućila je kupovinu investicionog zlata na jednostavan način.
Sve informacije o kupovini investicionog zlata mozete saznati OVDJE.
