Ministar za privredni razvoj i tehnologiju Republike Slovenije Zdravko Počivalšek u intervjuu za “Vijesti” je kazao da je ta država od crnogorske nezavisnosti uložila 173 miliona eura u Crnu Goru, te da postoji prostor da se povećaju ulaganja i robna razmjena u obje države koja je u prošloj godini bila 145 miliona eura.
Unapređenje saradnje, povećanje ulaganja i robne razmjene razlog su posjete Crnoj Gori slovenačkih privrednika iz 25 značajnih preduzeća iz oblasti energetike, građevinarstva, turizma, upravljanja otpadom, prehrambene industerije... Delegaciju je predvodio Počivalšek.
Oni su prošle sedmice sa crnogorskih privrednicma u Privrednoj komori organizovali crnogorsko-slovenački poslovni forum na kome su predstavljeni poslovni ambijenti dviju država.
“Posjeti naše delegacije je prethodilo više susreta sa ministarkom ekonomije Crne Gore Dragicom Sekulić sa kojom je dogovoreno da organizujemo forum. Slovenija sa prošlogodišnjim BDP-om od 40 milijardi eura je strahovito izvozno orijentisana. Oko 80 odsto našeg izvoza je na stranim tržištima u EU. Želimo da izvoz diverzifikujemo, da sarađujemo sa drugim evopskim zemljama i sa zapadnim Balkanom sa kojim smo povezani. Htjeli bismo da te veze nadogradimo i to je razlog posjete Crnoj Gori.
Robna razmjena između dvije države prošle godine je bila 145 miliona eura i cilj je da se ona poveća. Mislimo da postoji potencijal sa obije strane i na politici država je da napravi uslove da se preduzetnici prihvate više posla. Trgovinska razmjena je nesrazmjerna, jer mi više puno izvozimo i ako hoćemo stabilniju saradnju potrebno je da uravnotežimo bilanse”, rekao je Počivalšek.
Na koji način se može unaprijediti ekonomska saradnja između dvije države i u kojim oblastima je prostor za tu saradnju?
Treba istaći da je dobro investiciono ulaganje u Crnu Goru, ali je put previše jednosmjeran. Slovenačke investicije su dostigle 173 miliona u Crnu Goru, dok je u povratnom smislu tih investicija kod nas iz Crne Gore manje. Sa crnogorskim ministarstvom ekonomije razgovaramo o mogućnostima ulaganja. U Crnoj Gori je više potreba da se ulaže u firme koje će biti u restrukturiranju, a kod nas imamo teškoće što je znatan dio preduzeća u drvnim rukama. Okvirno imamo 110 firmi, odnosno, 11,5 milijardi eura u državnom vlasništvu. Radimo postepeno da se one privatizuju, ali kroz promišljenu privatizaciju. To znači da se dobije pristojan iznos za firmu i što je još važnije da se zna kome se šta prodalo. Cilj je da te firme i nakon privatizacije učestvuju u budućem razvoju Slovenije. Stabilniji smo nego 2008. godine kad je bila kriza i naša snaga je izvoz kroz koji želimo da se okrenemo istoku.
U Crnoj Gori su nam interesantna sva područja za ulaganja, upravljanje otpadnim vodama, prehrambena i prerađivačka industrija, energetika i posebno turizam. Kad je riječ o turizmu, tu je bitna saradnja na dva polja. Trudimo se da pojačamo prisustvo Slovenije u Crnoj Gori. Imali smo 10 hiljada turista iz Crne Gore koji su napravili 20 hiljada noćenja i tražimo način da se to poveća. Uz to, Slovenci su okrenuti putovanjima i tu je potencijal koji Crna Gora može da iskoristi, posebno da produži sezonu, jer nam nije interesantna samo obala, već i planine. Drugo polje saradnje u turizmu je da ulažemo u mala i srednja preduzeća koja su u turizmu. Tu možemo biti dobar partner.
Dogovorili smo se o saradnji kroz Slovenački preduzetnički fond. Mogu se prekopirati njegove prakse u pomoći malim i srednjim preduzećima koja su važan dio naše ekonomije, a kroz fond se mogu indirektno pomoći slovenačke firme koje ulažu u Crnu Goru.
Kako ocjenjujete dosadašnje integracije Crne Gore na putu ka EU i šta Slovenija, kao zemlja EU, može da uradi da bi pomogla CG u pristupanju?
Slovenija podržava pristup Crne Gore EU na svim poljima. Spremni smo da pružimo svu pomoć, posebno u pretpistupnim pregovorima, jer smo kroz to prošli. Najbolje je da učite na tuđim greškama, ne na svojim. Podržavamo integracije Crne Gore ka EU iz više razloga. Na prvom mjestu ćemo olakšati našu ekonomsku saradnju, jer smo i sada dosta povezani. Dalje, želimo da taj dio Evrope ojača, da naša zajednička riječ u Briselu bude jača. Trebamo istomišljenike, odnosno, da se čuje glas nas manjih članica EU. Podržavamo integraciju zapadnog Balkana koji je naš zajednički privredni, ekonomski kulturni, muzički i sportski prostor.
Koje su preporuke zemljama regiona da za unapređenje međusobnog povezivanja i postizanje veću konkurentnost cijelog regiona? Šta region može ponuditi trećim tržištima?
Što prije treba shvatiti da je potrebno početi sa boljom ekonomskom saradnjom na tom prostoru. Potrebno je otkloniti sve barijere, omogućiti slobodan protok roba kapitala i ljudi prije nego se uđe u EU. Na taj način ulazak u EU je ojačan. Ako se postavi uslov ulaska kao cjeline to će biti teško, jer su političke prilike takve da su neki, kao Crna Gora, puno odmakli u tim pretpistupnim pregovorima, a drugi to nijesu ni približno počeli. Ako se hoćete što prije pripremiti za ulazak u EU, onda je važna liberalizacija tržišta u okviru CETFE. Podržavam incijativu EK o stvaranju zajedničkog ekonomskog područja na zapadnom Balkanu iz razloga da svi budu jači, jer se zajednički prostor može bolje iskoristiti. Ta incijativa ne treba da bude izgovor da se neko uspori u integracijama ko je brz i dobar na račun onih koji to rade sporije.
Merkatoru treba restrukturiranje da bi bio stabilna firma
Nedavno ste usvojili Zakon o zaštiti trgovinskog lanca Mekrator koji posluje u pet država bivše Jugoslavije. Zašto?
Problem Agrokora je veliki, zato smo podržali odluku Vlade Hrvatske da donese lex specialis i spriječi nekontrolisani uticaj na zemlje regiona. Ali, zaključili smo da je Merkator, (kao dio Agrokora) značajna firma koja zapošljava 10 hiljada ljudi, sa 1,5 milijardi prometa i 500 milona je od slovenačkih dobaljača. Proglasili smo ga sitemskom firmom i usvojili zakon o zaštiti Merkatora i na taj način smo suspendovali koncernske privilegije. To znači da inslovnetna majka (Agrokor) ne može da daje štetna uputstva solventnoj kćerki (Merkator). Imenovali smo u upravu Merkatora specijalnog člana koji ima zadatak da formira kontrolni sistem i da brine da se ne iscrpljuje Merkator od strane insolventne majke. Merkator treba konsolidovati. On ima tri problema. Prvi je postojeći poslovni model koji se mora mijenjati i sa upravom treba da vidimo da se oslanja na lokalne dobavljače kvalitetne robe. Drugi je problem logistika koja nije sređena, pa ima više desetina miliona eura troškova i treći je visoka prezaduženost sa više od 800 miliona. Treba mu prestrukturiranje da bi bio stabilna firma.
Budžet se mora uravnotežiti
Visoki deficiti tekućeg računa, budžetski deficiti, spoljni i javni dugovi zajednički su problem zemalja Zapadnog Balkana. Kako ih riješiti?
To je teško pitanje. Treba ostvariti, pa onda trošiti. Na takav način se odnositi ka tom problemu. Kao što u firmi važi pravilo da se troši koliko se ostvari tako treba postupati na nivou države. Zadatak Vlade je da uravnoteži budžetsku politiku i da su troškovi koliko i prihodi da bi se funkcionisalo na svim poljima. Treba znati da su male države skupe i njihovi fiksni troškvi poslovonja su mnogo veći od velikih država. Mi smo uravnotežili budžet i u ovom momentu lakše dišemo. Imali smo tri godine sa stabilnim ekonomskim rastom, prognoza za ovu godinu je rast od 4,4 odsto. Svake godine smo smanjivali postotak deficita i u 2018. i 2019. godini ćemo imati uravnotežene budžete.
Bonus video:
