Komora stečajnih upravnika (KSU) i Ministarstvo javne uprave nemaju podatke koliko je državnih službenika angažovano na poslovima stečajnih upravnika kojih ima ukupno 223.
Uz to, nemaju informacije na koji način državni službenici od sudija dobijaju veći broj predmeta, niti koliko njih ima dozvolu svog starješine da obavljaju poslove u stečajnim postupcima.
Istraživanje “Vijesti” sa podacima do oktobra 2017. pokazuje da je nekoliko državnih službenika od sudija Privrednog suda posljednje tri godine dobilo i po 50 predmeta. “Vijesti” su do podataka došle koristeći informacije koje su objavljene u Službeno listu Crne Gore.
Rekorder po broju predmeta, kao stečajni upravnik, je činovnik Poreske uprave Vladimir Ivanović sa 59 predmeta. U Sudskom savjetu je zaposlen Borko Abramović koji je imao 48 predmeta, u Agenciji za antikorupciju Dušica Rečević sa 50 predmeta, a u Fondu rada Ana Drašković Mrdović sa 44 predmeta.
Stečajni upravnik Bjelasica rade u stečaju Sreten Mrvaljević je zaposlen u Ministarstvu pomorstva i saobraćaja. Veliki stečajni predmet, kao što je slučaj bjelopoljske kompanije, za angažovanog upravnika, kako saznajemo, vrijedi kao 50-tak malih.
“Komora se do sada nije bavila analizom strukture stečajnih upravnika, već je aktivnosti usmjerila na edukaciju stečajnih upravnika i na jačanju kapaciteta komore čiji je zadatak, između ostalog, da štiti interese članstva, kazao je “Vijestima” predsjednik KSU Milan Kastratović.
Na zahtjev KSU Ministarstvo javne uprave je dalo mišljenje da je angažovanje državnog službenika u svojstvu stečajnog upravnika u stečajnim postupcima u kojima je povjerilac država nije u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Ministarka javne uprave Suzana Pribilović je objasnila da se u takvom slučaju dovodi u pitanje nepristrasnost i objektivnost stečajnog upravnika koji je ujedno i državni službenik jer bi, pored ostalog, u stečajnom postupku trebalo odlučivati o pravima i obavezama svog poslodavca - države.
Stav sudije stečajnog odjeljenja Privrednog suda je da državni službenik ne može biti imenovan za stečajnog upravnika ako je povjerilac u stečajnom postupku organa uprave kod kojeg je zaposlen.
Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić je rekao da će se u imenovanju stečajnih upravnika postupati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju.
Kastratović je rekao da je velika razlika u stavovima Jovanića i Pribilovićeve.
“Smatramo da je neophodno pažljivije protumačiti Zakon o državnim službenicima i namještenicima i njegov član 74 na koji se pozvala Pribilovićeva”, rekao je Kastratović.
Nijesmo nadležni za sankcionisanje sukoba interesa
Iz Ministarstva javne uprave nijesu željeli da komentarišu stav Privrednog suda i ocjenu predsjednika suda Blaža Jovanića da će se držati zakona o stečaju.
Resor kojim rukovodi ministarka Pribilović je objasnio da je njihovo mišljenje sačinjeno „sa aspekta utvrđene nadležnosti za vršenje poslova uprave koji se odnose na oblast službeničkog sistema, prije svega za pripremu i praćenje primjene sistemskih propisa koji uređuju tu oblast“.
„Mišljenje nije pravno obavezujući akt, pa nijesmo nadležni za utvrđivanje i sankcionisanje sukoba interesa za bilo koju osobu pojedinačno, već su za to nadležni drugi državni organi. Mišljenje je naš generalni stav u dijelu neposredne primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima“, kazali su iz ministarstva „Vijestima“. Iz tog Vladinog resora su napomenuli da ne vodi evidenciju o službenicima koji obavljaju dodatni rad, te da je to pitanje pojedinačne odgovornosti državnih organa i službenika koji obavljaju dodatni rad.
Bonus video:
