Ministarstvo kapitalnih investicija dostavilo je Vrhovnom državnom tužilaštvu informaciju o sumnjama u moguća krivična djela koja se odnose na tendersku proceduru, izradu projektne dokumentacije i ugovaranje poslova sanacije osam tunela i 13 mostova na željezničkoj pruzi kroz Crnu Goru. Ovi poslovi su vrijedni oko 18 miliona, a finansirani su povoljnim kreditima Evropske investicione banke, za koje je bivša Vlada dala državne garancije.
Sumnja se da su neke firme dobijale poslove na osnovu falsifikovane dokumentacije, da su poslovi dodijeljivani ponuđačima čija su ovlašćena lica pravosnažno osuđivana za utaju poreza i finansijske malverzacije, da su sklapani mimo procedura i uslova Evropske investicione banke (EIB), kao i da je nanijeta finansijska šteta državnoj kompaniji Željeznička infrastruktura (ŽICG) i državi.
Informacija je dostavljena Vrhovnom državnom tužilaštvu prije desetak dana, a ono je u međuvremenu na dalji postupak ustupilo Specijalnom državnom tužilaštvu.
U informaciji u koju su “Vijesti” imale uvid, navedeno je da je vlasnik kompanije “GIS” Nikola Radonjić dostavio ovom ministarstvu i više puta dopunjavao dokumentaciju vezanu za postupak nabavke za izradu projektne za ionvesticiono održavanje osam tunela i sanaciju 13 betonskih mostova na željezničkoj pruzi od Vrbnice, na granici sa Srbijom, do Bara.
Radonjić je naveo da je vrijednost sanacije osam tunela 11 miliona eura, a da se oni izvode “prema projektnoj dokumentaciji firme SBCC DOO Cetinje koja nema odgovarajuću licencu za projektovanje ovakvih objekata”, kao i da glavni projektant Veljko Radović nije bio zaposlen u firmi SBCC. Zakonska obaveza je da “glavni projektant mora biti u radnom odnosu u navedenoj firmi, da bi ta firma imala pravo na licencu za projektovanje ovako složenih objekata-tunela”.
U informaciji se kao sporno navodi i što se Radović naknadno zaposlio u jednom od izabranih izvođača firmi “Euro asfalt” kao glavni inženjer i rukovodilac radova na ovom projektu. Ove informacije, kako je navedeno, morali su da imaju u državnoj firmi Željezničkoj infrastrukturi, kao naručiocu posla, ali i u Institutu za građevinarstvo, kao ovlašćenom nadzoru.
Zbog prijava Radonjića, u Ministarstvu je 16. juna ove godine održan sastanak sa članovima nove uprave ŽICG kojeg su predstavljale predsjednica Odbora direktora Milena Šuković i izvršna direktorica Marina Bošković.
Kako je navedeno u informaciji, Radonjić je tada, između ostalog, naglasio da se bez obzira na zahtjevne kriterijume koje EIB postavlja za finansiranje projekata, projekti ŽICG se i danas realizuju “prema falsifikovanoj dokumentaciji”.
Adaptacija 13 betonskih mostova prvo je dodijeljena najpovoljnijem ponuđaču firmi “Planum” iz Beograd sa kojim je zaključen ugovor 2. decembra 2019.godine da bi nakon osam mjeseci i sporazumnog raskida ŽICG isti ugovor zaključio sa drugorangiranim ponuđačem konzorcijumom IGP “Fidija”, “Makspro” i “ZGOP”. Ugovor je potpisan sa “Fidijom” kao nosiocem konzorcijuma 9.oktobra 2020. godine iako je četiri mjeseca ranije Viši sud Crne Gore pravnosnažno osudio vlasnika “Fidije” Joka Blagojevića za stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo utaja poreza i doprinosa. Joko Blagojević bio stopostotni vlasnik firme sve do 14. decembra prošle godine, kada je vlasništvo preuzeo njegov sin Ivan Blagojević.
”Vijesti” su o ovom spornom poslu pisale početkom februara ove godine, jer je bila prekršena stroga procedura EIB-a da se na poslovima koje oni kreditiraju ne mogu angažovati osuđena lica i njihove firme. “Vijesti” su tada od rukovodstva ŽICG tražile odgovore o angažovanju “Fidije” u ovom poslu, ali na pitanja nije odgovoreno. Predsjednik Odbora direktora ove državne firme bio je Safet Kalač, a izvršni direktor Zdravko Medenica.
Iz “Fidije” su tada naveli da 2019. godine u trenutku pisanja izjave o integritetu, koje zahtjeva EIB, Blagojević nije bio osuđen, kao i da u periodu obavljanja posla nije bio vlasnik, direktor niti zapoleni u toj kompaniji.
U EIB-u su “Vijestima” u februaru ove godine kazali da su upoznati sa tvrdnjama koje su iznijete u vezi sa projektom, kao i da relevantne službe u banci trenutno utvrđuju sve činjenice u ovom slučaju i “eventualna kršenja pravilnika za sprečavanje zloupotreba i naše zvanične politike nulte tolerancije prema nedozvoljenim praksama u poslovanju”.
Joko Blagojević je 1. juna 2020.godine uslovno kažnjen sa godinom zatvora, i novčanom kaznom od 30.000 eura, dok je ŽICG višemilionski ugovor sa ovom firmom zaključila 9.oktobra 2020. godine. Ministarstvo u informaciji tužilaštvu predlaže da se ispita da li su predstavnici kompanije i tenderske komisije znali za ovu činjenicu “ili su moguće protivno dobroj vjeri i namjerama, nesavjesnog ponuđača uveli u posao i dodijelili mu vrijedan ugovor”.
Ministarstvo predlaže i da se ispita da li je u trenutku kada je Ivan Blagojević ispred “Fidije” dao i potpisao izjavu o integritetu, njegov otac vlasnik firme bio pod krivičnom istragom, i da je neistinitim prikazivanjem moguće počinjena krivična djela neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti, zloupotreba ovlašćenja u privredi i falsifikovanje službene isprave, kako bise pokušala prikriti činjenice da se protiv ovlašćenog lica i kompanije vodi krivični postupak za utaju poreza.
Navedeno je da je istinita izjava o integritetu bila kvalifikovani uslov samog tenderskog postupka. Iz Ministarstva navode da je Zakonom o odgovornosti pravnih lica za krivična djela precizirano da je “pravno lice odgovorno za krivično djelo odgovornog lica koje je učinilo krivično djelo djelujući u ime pravnog lica”, odnosno da je u ovom slučaju i “Fidija” bila odgovorna za krivično djelo Blagojevića.
Iz Ministarstva su tužilaštvu proslijedili svu dokumentaciju i dopise koju im je dostavio Nikola Radonjić, kao i podatak da se ostala dokumentacija nalazi kod menadžmenta ŽICG.
ŽICG će angažovati advokate i eksperte da provjere sve poslove
Novi menadžment Željezničke infrastrukture je u odgovoru Ministarstvu na traženje podataka o spornim poslovima, između ostalog navelo, da planiraju da angažuju ekspertski tim i međunarodne advokatske kancelarije radi analize poslovanja kompanije, utvrđivanja i otklanjanja rizika po ŽICG.
Najveća opasnost je ako se utvrdi da je bilo propusta kompanije (bivše uprave) na poslovima koje je kreditirala EIB, jer to može ugroziti druge planirane investicije u saradnji sa evropskim bankama.
Iz novog menadžmenta navedeno je i da nemaju mogućnosti da utvrde da li je bilo falsifikovanja dokumentacije, kao ni da li je bilo slućajeva rodbinskih veza između izvođača i onih koji su trebali da ih nadziru.
Bonus video:
