Zapadni Balkan je najmanje infrastrukturno integrisan zbog institucionalnog kapaciteta, koordinacije između samih zemalja regiona i ograničenog kapaciteta kada je u pitanju finansiranje, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović.
On je danas na Ekonomskom forumu u Poljskoj, u okviru panela Razvoj infrastrukture – put ka bližoj saradnji i jačanju zajedničkog tržišta ne samo na Balkanu, kazao da je prije deset godina bilo teško i zamisliti da se lideri Zapadnog Balkana sastaju i pričaju o infrastrukturi i infrastrukturnim projektima.
"Danas, to je već normalna stvar i smatram da se krećemo u dobrom pravcu, ali činjenica je da smo izgubili cijelu deceniju. Da je Zapadni Balkan u EU, sada bismo vjerovatno pričali ne o via Carpatia, već o via Adriatica, konektujući tako Poljsku sa geografski najbližim morem a to je Jadransko more”, saopštio je Milatović.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, naveo da je jedini predstavnik Zapadnog Balkana u ovoj diskusiji te da će govoriti ne samo u kontekstu Crne Gore već i u kontekstu cijelog regiona koji je trenutno najmanje integrisan.
Milatović je kazao da postoje tri razloga zbog čega je Zapadni Balkan najmanje infrastrukturno integrisan. Prvi je institucionalni kapacitet.
“Prije nego što sam postao ministar radio sam u Evropskoj banci za rekonstukciju i razvoj na studiji koja je ocjenjivala institucionalni kapacitet svih zemalja centralno-istočne Evrope u smislu kako one pripremaju infrastrukturne projekte i došli smo do zaključka da postoje tri grupe zemalja – one koje to rade dobro poput Poljske, Mađarske i Baltičkih zemalja, zatim one sa srednjim institucionalnim kapacitetom kao što su Grčka, Rumunija, Bugarska i Hrvatska i one sa ograničenim kapacitetima, a to su zemlje Zapadnog Balkana”, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima, drugi razlog slabe integracije je koordinacija između samih zemalja Zapadnog Balkana.
"Ovdje je Berlinski proces dao značajan doprinos u dijelu osnivanja takozvane transportne zajednice koja sada koordinira infrastrukturne projekte u našim zemljama i radi na boljoj koordinaciji sa Evropskom komisijom i to je jedna pozitivna stvar koja je odmah dala rezultate“, rekao je Milatović.
Finansije su, kak je ocijenio, treći razlog – gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ograničeni kapacitet kada je u pitanju finansiranje.
"EU i njena uloga je bila ovdje od velike pomoći jer je kreiran takozvani Investicioni fond za Zapadni Balkan, u okviru Berlinskog procesa, koji podržava infrastrukturne projekte. Naravno, to nije dovoljno“, smatra Milatović.
On je kazao da kako bi se zemlje Zapadnog Balkana bolje i brže povezale sa EU sva tri preduslova moraju da budu ojačani.
Milatović je ocijenio kako se region nalazi u čudnoj situaciji, jer je prije 50 godina ovaj region upravo bio jedini u kojem nijesu postojale granice da bi danas bila situacija takva da jedino u ovom regionu u Evropi postoje granice.
On je takođe ukazao i na to da je Hrvatska, zemlja od četiri miliona ljudi, koja je posljednja pristupila EU dobila paket podrške od 22 milijade eura, a da cijeli region Zapadnog Balkana od šest zemalja i populacije od 20 miliona devet milijardi eura, jer nije dio EU.
“Crna Gora je, prošle godine, poslije 30-ogodišnje vladavine jedne partije dobila novu Vladu i mišljenja sam da upravo sadašnji lideri Zapadnog Balkana mogu i moraju uraditi više kako bi se ubrzao proces integracija”, dodao je Milatović.
On je, u vezi sa temom panela pomenuo i loš primjer prethodne crnogorske Vlade koja je potpisala ugovor sa kineskom kompanijom za izgradnju autoputa u iznosu od milijardu USD (valute koja nije zvanična u Crnoj Gori) što predstavlja 20 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore i kamatnom stopom od dva odsto da bi sagradila put od 40 kilometara, što znači po 25 miliona za jedan kilometar.
Poziv za učešće Milatoviću uputio je predsjedavajući Ekonomskog foruma Zigmunt Berdychowski, a organizator ovog važnog događaja je Fondacija Instituta za istočne studije.
Ovaj trodnevni događaj čija je tema Evropa u potrazi za liderstvom ima misiju stvaranje povoljne klime za razvoj političke i ekonomske saradnje između država članica EU i njihovih susjeda.
Odović: Ekonomija na putu oporavka
Crnogorska ekonomija je na putu oporavka, što je rezultat napora ove Vlade, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Janko Odović na Ekonomskom forumu u Poljskoj.
“Globalna kriza izazvana pandemijom suočila nas je sa slabostima naših ekonomija. Rukovoditi krizom i tridesetogodišnjim nasleđem lošeg upravljanja je zahtjevno, ali najteže je prošlo”, poručio je Odović, objavljeno je na Twitter nalogu Ministarstva finansija.
On je dodao da je rezultat napora ove Vlade ekonomija na putu oporavka.
Na Twitter nalogu Ministarstva objavljeno je i da je Vlada dobrim odlukama zaslužna za uspješnu turističku sezonu, koja je pokretač naše privrede. Tu spadaju dobro rukovođenje granicama, pravovremena imunizacija, ekonomska podrška privredi i građanima od preko 320 miliona EUR i osnivanje nacionalne avio kompanije Air Montenegro.
Bonus video:
