Voda iz jame Petnjik beranskog Rudnika uglja izvađena je, i sada slijedi posao sanacije i vraćanja u prvobitno, odnosno funkcionalno stanje.
Direktor Rudnika Nikola Šćekić kazao je da su silazili u jamu i da su ustanovili ono što su i pretpostavljali, a to je da je šteta na elektro opremi velika.
”Sada radimo na popravci glavne trafostanice, kako bismo mogli da pustimo struju i u jami. Izvukli smo opremu na sušenje. Sve to ide dosta sporo jer imamo svega deset radnika”, kazao je Šćekić.
On nije mogao da precizira kada će tačno struja u jami biti puštena, ali je rekao da bi to trebalo da bude ubrzo.
”Nezahvalno bi bilo da vam sada kažem datum, jer uvijek ima nekih nepredvidivih okolnosti. Cilj nam je da popravimo glavno pumpno postrojenje, i da stavimo pumpu u funkciju”, rekao je direktor rudnika.
Prema njegovim riječima, svakodnevni priliv podzemnih voda, koji se kreće od trideset i pet do četrdeset kubika, još se izbacuje vagonima.
”U jami postoje dva bazena gdje se sakupljaju podzemne vode, i u regularnim uslovima, kada radi pumpa, izbacuju se jednom sedmično. Ovako, mi još izbacimo ručno po trideset do četrdeset vagona vode”, kazao je Šćekić.
Havarija u beranskom Rudniku uglja nastala je početkom avgusta usljed kvara na dalekovodu, zbog nevremena.
Nestanak struje i prekid rada pumpi, učinio je da podzemne vode počnu da se skupljaju na dubini od dvjesta metara, na kojoj se nalaze hodnici jame Petnjik. Vrlo brzo je potopljeno glavno pumno postrojenje, i glavna trafostanica u jami.
Kada je voda zaprijetila da u potpunosti potopi jamu, u pomoć su priskočili radnici CEDIS-a koji su nekoliko dana vodili nadljudsku borbu za popravku dalekovoda i dovođenje struje na površinu rudnika.
Havarija na dalekovodu i nestanak struje dogodio se baš u trenutku kada se sa državnim vrhom najozbiljnije razgovaralo o tome kako pomoći da rudnik pokrene proizvodnju.
Kompanija “Metalfer” iz Sremske Mitrovica, koja je vlasnik rudnika, prekinula je proizvodnju u aprilu prošle godine zbog, kako su tvrdili, nerentabilnosti.
Premijer Zdravko Krivokapić je prilikom posjete Beranama u drugoj polovini jula izjavio da rudnik treba da radi i zaposli stotinu radnika, odnosno 400 u reprolancu, i da radi onoliko koliko bude radila Termoelektrana u Pljevljima.
Beranski rudnik ima ugovor sa Termoelektranom o otkupu svih proizvedenih količina uglja, samo se postavljalo pitanje rentabilnosti zbog troškova prevoza od Berana do Pljevalja.
Direktor Rudnika nije mogao da kaže kako teku pregovori sa Vladom i da li ima pomaka.
”Pregovore sa Vladom Crne Gore vode vlasnici. Ono što mi ovdje u Beranama radimo i što nam je cilj je to da jamu dovedemo u funkcionalno stanje, kao da će proizvodnja sjutra biti pokrenuta. Dajemo sve od sebe, a šta će biti poslije toga, vidjećemo”, kazao je Šćekić.
Rudnik uglja je jedina firma u Beranama u industrijskoj zoni Rudeš koja je preživjela tranziciju i pljačkaške privatizacije, i u kojoj je moguće pokretanje proizvodnje.
Ova kompanija za siromašno Berane znači mnogo i u socijalnom smislu, jer u njoj direktno može raditi i do stotinu pedeset radnika, a u reprolancu sa povezanim manjim firmama ukupno do četiristo.
Bonus video:
